„Banka semena“ graba (Carpinus betulus L.) u šumskoj prostirci u srednjedobnoj sastojini za rekonstrukciju na području Morovića
Sažetak
Količina zdravog semena graba u sastojinama za rekonstrukciju iz aktuelnog i prethodnih uroda predstavlja element za predviđanje podmlađivanja te vrste i racionalnu primenu herbicida koji se danas koriste u postupku rekonstrukcije.
Od ukupnog broja semena po 1 m2 prosečno je zastupljeno zdravog semena u neproređenoj sastojini 1142 kom/m2, a u proređenoj sastojini 1117 kom/m2. Iz rodne 2018. godine, koja je definisana kao godina obilnog uroda graba na području Ravnog Srema, na površini zemljišta u neproređenoj sastojini ukupan broj semena graba iznosio je prosečno 1024 kom/m2, a u proređenoj sastojini 1041 kom/m2.
,,Banku semena’’ u srednjedobnoj sastojini za rekonstrukciju pod uticajem različitog gazdinskog tretmana čini zdravo seme 85–88% iz uroda 2018. godine, a 12–15% iz prethodnih uroda.
Reference
Ambrosio, L.A., Iglesias, L., Marin, C., Monte, J.P.: Evaluation of sampling methods and assessment of the sample size to estimate the weed seedbank in soil, taking into account spatial variability. Weed Research, 44, 224–236, 1990.
Bobinac, M.: Priprema sastojina lužnjaka za obnovu semenom sa lokalnom primenom herbicida. Šumarstvo 1–2, 21–28, 1995.
Bobinac, M.: Istraživanja prirodne obnove lužnjaka (Quercus roburL.) i izbor metoda obnavljanja u zavisnosti od stanišnih i sastojinskih uslova. Doktorska disertacija (rukopis), Šumarski fakultet Beograd, Univerzitet u Beogradu, 1999, str. 1–262.
Bobinac, M.: Properties of hornbeam (Carpinus betulus L.) seedling ontogeny during the first vegetation period in stand conditions. Acta herbologica, 13(1), 219–226, 2004.
Bobinac, M.: Generativni potencijal graba (Carpinus betulus L.) u početnoj fazi fruktifikacije, Acta herbologica 17(1), 155–161, 2008a.
Bobinac, M.: Obnavljanje šuma u vreme Petrovaradinske Imovne opštine i šumsko-poljsko gazdovanje. U: Tomović Z. (Ed.), Monografija „250 godina šumarstva Ravnog Srema“, Javno preduzeće ,,Vojvodinašume”-Šumsko gazdinstvo Sremska Mitrovica, 2008b.
Bobinac, M.: Study of hornbeam (Carpinus betulus L.) fructification from the aspect of planning the reconstruction of degraded common oak - hornbeam forests. In: International Scientific Conference „Forestry in Achieving Millennium Goals“ Held of the 50th Anniversary of Foundation of Institute of Lowland Forestry and Environment, Proccedings, N. Sad, Serbia, 2009, pp. 393–398.
Bobinac, M.: Ekologija i obnova higrofilnih lužnjakovih šuma Ravnog Srema. Monografija, Hrvatski šumarski institut, Institut za Šumarstvo Beograd, Zagreb, 2011.
Bobinac, M., Rađević, V.: Obilnost uroda u 30. godišnjoj sastojini graba u rodnoj 2003. i 2004. god. Acta herbologica (14)2, 89–96, 2005.
Bobinac, M., Šimunovački, Đ.: Mogućnosti primene totalnog folijarnog tretmana u procesu pripreme sastojina lužnjaka za semenu obnovu. Šumarstvo 6, 1–10, 2000.
Bobinac, M., Šimunovački, Đ., Babić, V.: Elements of reconstruction plan of pure hornbeam stands on the site of pedunculate oak, hornbeam and ash forest. Acta herbologica, (13)1, 227–234, 2004a.
Bobinac, M., Šimunovacki, Đ., Kiš, A.: Mogucnost primene herbicida Glifosata u suzbijanju graba (Carpinus betulus L.). In: V Kongres o zaštiti bilja sa međunarodnim učešćem, Zbornik rezimea, Zlatibor, Serbia, 2004b, pp. 330–333.
Deiller, A.F., Walter, J-M.N., Tremolieres, M.: Regeneration strategies in a temperate hardwood floodplain forest of the Upper Rhine: sexual versus vegetative reproduction of woody species. Forest Ecology and Management 130, 215–225, 2003.
Jovanović, B.: Dendrologija. Univerzitetska štampa, Beograd, 1–536, 2000.
Konstantinović, B., Samardžić, N., Popov, M., Šabović, S. Uzorkovanje rezerve semena invazivnih korovskih vrsta na teritoriji dva zaštićena područja u AP Vojvodini. Biljni lekar 46(5), 525–533, 2018
Kovačević, D.: Njivski korovi-biologija i suzbijanje. Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Beograd, 1–506, 2008.
Larson-Johnson, K.: Field Observations of Carpinus (Betulaceae) demonstrate high dispersal asymmetry and inform migration simulations with implications for times of rapid climate change. Int. J. Plant Sci. 177(5), 388–399, 2016.
Наконечный, В.С.: Роль запасасеммян в подстилке в возобновлении грабових дубрав. Лесоведение, 4, Наука, Москва, 77–80, 1969.
Чернявски, П., Nедялков, С., Площакова, Л., Димитров, И.В.: Дъpвета ихрасти в горите на България. Институт за гората и горско стопанство, София, 111–116, 1959.
Otto, S., Zuin, M.C., Chiste, G., Zanin, G. (2007): A modeling approach using seed bank and soil properties to predict the relative weed density in organic fields of an Italian pre-alpine valley. Weed Research, 47, 311–326.
Pantić, D.: Zapreminske tablice za poljski jasen (F. angustifolia Vahl) u šumama Ravnog Srema. Šumarstvo 4–5, 58–62, 1997.
Popović, M.: Obilnost uroda semena u negovanoj i nenegovanoj srednjedobnoj sastojini graba za rekonstrukciju u rodnoj 2018. godini. Master rad, Šumarski fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2019, str. 1–45.
Regent, B.: Šumsko sjemenarstvo. Jugoslovenski poljoprivredno šumarski centar-služba šumske proizvodnje-, Beograd, 1– 201, 1980.
Stilinović, S.: Semenarstvo šumskog i ukrasnog drveća i žbunja. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, 1–399, 1985.
Suzska, B.: Razmnoženie generativne. In: W. Bugala: Grab zwyczajny (Carpinus betulus L.). Monografie popularno naukowe, 9, Polska Akademia nauk, Poznan: 97–135, 1993.
Suzuki, V.: Germination traits and adaptive regeneration strategies of the three Carpinus species. Journal of Forest research 5(3), 181–185, 2000.
Špiranec, M.: Drvno gromadne tablice. Šumarski institut Jastrebarsko. Radovi 22, Zagreb: 1–262, 1975.
Tomić, Z.: Klasifikacija i dinamizam šumskih zajednica Ravnog Srema. In: Bobinac, M. Ekologija i obnova higrofilnih lužnjakovih šuma Ravnog Srema. Monografija, Hrvatski šumarski institut, Institut za Šumarstvo, Beograd, Zagreb: 1–294, 2011.
Wiles, L., Schweizer, E.: Spatial dependence of weed seed banks and strategies for sampling, Weed Science 50, 595–606, 2002.
Anonimni autor: Osnova gazdovanja šuma za gazdinsku jedinicu “Vinična - Žeravinac - Puk“, 2017–2026, Sremska Mitrovica
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).