Alohtone biljne vrste u vegetaciji Velikog ratnog ostrva
Sažetak
Osnovni cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi prisutvo alohtonih biljaka na području zaštićenog prirodnog dobra Veliko ratno ostrvo. Istraživanja su obavljena tokom vegetacione sezone 2020. godine. Zabeleženo je 35 alohtonih vrsta biljaka koje su klasifikovane u 19 familija. Vrstama su najbogatije Asteraceae (8 vrsta), Fabaceae i Poaceae (po 3 vrste). U horološkom spektru dominiraju vrste severnoameričkog porekla (57.1%), dok su u biološkom spektru najzastupljenije terofite (37.1%). U hronološkom spektru su najbrojnije neofite (67.6%), a među nima po frekvenci pojavljivanja se ističu Acer negundo, Ailanthus altissima, Amorpha fruticosa i Fraxinus pennsylvanica, dok su među neotofitama najčešće Echinocystis lobata i Symphyotrichum lanceolatus. Osamnaest vrsta alohtonih biljaka (51.4%) ima status invazivnih.
Geografski položaj Velikog ratnog ostrva, usled čega je izloženo periodičnim plavljenjima, zatim visok nivo podzemnih voda, visok uticaj antropogenog faktora i biološke osobine alohtonih vrsta, predstavljaju glavne faktore koji im omugavaju naseljavanje ovog prostora. Rezultati sprovedenog istraživanja treba da budu osnova za razvoj strategije za praćenje stanja i planiranje mera za suzbijanje neželjenih biljnih vrsta u cilju zaštite autohtone flore. Samo pažljivim i odgovornim upravljanjem „predela izuzetnih odlika“ kao što je Veliko ratno ostrvo i preduzimanjem odgovarajućih preventivnih mera može da se spreči naseljavanje, odomaćivanje i dalje rasejavanje alohtonih biljaka.
Reference
Anđelković, A., Živković, M., Cvijanović, D., Novković, M., Marisavljević, D., Pavlović, D., Radulović, S.: The contemporary records of aquatic plants invasion through the Danubian floodplain corridor in Serbia. Aquatic Invasions, 11(4), 381-395, 2016.
Austin, D.F.: Florida Ethnobotany. Boca Raton, FL: CRC Press, 2004.
Bagi, I., Böszörményi, A.: Wild cucumber (Echinocystis lobata Torr. et Gray). In: Botta-Dukat Z., Balogh L. (Eds.). The most important invasive plants in Hungary. Institute of Ecology and Botany, Hungarian Academy of Sciences, Vácrátót, Hungary, 103-114, 2008.
Bobinac, M., Radulović, S.: Prilog proučavanju prizemnog pokrivača podmladnih površina posle primene herbicida na staništu šume lužnjaka i jasena (Fraxino-Quercetum roboris Jov. et Tom. 1979). U: Simpozijum o zaštiti bilja i savetovanje o primeni pesticida, (XII), Zlatibor, Zbornik rezimea, Društvo za zaštitu bilja Srbije, str. 91, 2002.
Bowie, A.J.: Investigations of vegetation for stabilizing eroding streambanks. Transactions of American Society of Agricultural Engineers, 25, 1601–1606, 1982.
Chytrý, M., Jarosık, V., Pyšek, P., Hajek, O., Knollova, I., Tichy, L., Danihelka, J.: Separating habitat invasibility by alien plants from the actual level of invasion. Ecology, 89, 1541–155, 2008a.
Chytrý, M., Maskell, L.C., Pino, J., Pyšek, P., Vilà, M., Font, X., Smart, S.M.: Habitat invasions by alien plants: a quantitative comparison among Mediterranean, subcontinental and oceanic regions of Europe. Journal of Applied Ecology, 45, 448–458, 2008b.
DAISIE (Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe): http://www.europe-aliens.org, 2008.
DAISIE (eds): Handbook of alien species in Europe. – Springer, Berlin, 2009.
Drescher, A., Prots, B.: Fraxinus pennsylvanica – an invasive tree species in Middle Europe: case studies from the Danube basin. Contributii Botanice, 51, 55-69, 2016.
Ellenberg, H. and Müller-Dambois, D.: A key to Raunkier plant life forms with revised subdivisions. Ber. Geobot. Inst., ETH, Zürich, 37, 56-73, 1967.
Esch, R.E., Hartsell, C.J., Crenshaw, R., Jacobson, R.S.: Common allergenic pollens, fungi, animals, and arthropods. Clinical Reviews in Allergy & Immunology, 21, 261–292, 2001.
Gederaas, L., Moen, T.L., Skjelseth, S., Larsen, L.K. (eds.): Alien species in Norway – with the Norwegian Black List 2012. The Norwegian Biodiversity Information Centre, Norway, 2012.
Grupa autora: Zaštićena prirodna dobra Srbije. Ministarstvo zaštite životne sredine, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Beograd, 2018.
Hegi, G.: Ilustriete flora von Mitel-Europa. Munchen, 1966.
Hrivnák, R., Kochjarová, J., Šumberová, K., Schmotzer, A.: Alien wetland annual Lindernia dubia (Scrophulariaceae): the first recently mentioned localities in Slovakia and their central European context. Biologia, 71(3), 281-286, 2016.
Huxley, A.: The New RHS Dictionary of Gardening. New York, NY: MacMillian Press. 1992.
IASV: Lista invazivnih vrsta Vojvodine. Verzija 0.1beta. Anačkov, G., BjelićČabrilo, O., Karaman, I., Karaman, M., Radenković, S., Radulović, S., Vukov, D., Boža, P. (Ur.). Departman za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, 2011. http://iasv.dbe.pmf.uns.ac.rs/index.php?strana=bazaandidtakson=91andjezik=srpski
Inderjit (Ed.): Invasive plants: ecological and agricultural aspects. Birkhäuser Verlag, Berlin, 2005. (ISBN-10: 3-7643-7137-4; ISBN-13: 978-3-7643-7137-1)
Jablonski, B., Koltowski, Z.: Nectar secretion and honey potential of honey-plants growing under Poland’s conditions–Part XV. Journal of Apicultural Science, 45, 29–35, 2001.
Jarić, S., Karadžić, B., Mataruga, Z., Kostić, O., Mitrović, M., Pavlović, P.: Alohtone biljne vrste u flori i vegetaciji Crnog luga (jugozapadni Srem). Acta herbologica, 28 (1), 31-58, 2019.
Jarić, S., Karadžić, B., Vrbničanin, S., Mitrović, M., Kostić, O., Pavlović, P.: Floristic andphytocoenological research of segetal plant communities in cultivated areas of southern Srem. Archives of Biological Sciences 67(2), 591- 609, 2015.
Jarić, S., Mitrović, M., Vrbničanin, S., Karadžić, B., Đurđević, L., Kostić, O., Mačukanović-Jocić, M., Gajić, G., Pavlović, P.: A Contribution to Studies of the Ruderal Vegetation of Southern Srem, Serbia. Archives of Biological Sciences, 63(4), 1181-1197, 2011.
Jarić, S.: Alohtone biljne vrste u prirodnim i antropogeno uslovljenim fitocenozama Srema. Doktorska disertacija, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Beogradu, 2009.
Javorka, S., Csapody, V.: Iconographia Florae Partis Austro-Orientalis europaecentralis. Akademia i Kiado, Budapest, 1975.
Josifović, M. (ed.): Flora SR Srbije. – 19, SANU, Beograd, 1970-1986.
Jovanović, S.: Ekološka studija ruderalne flore i vegetacije Beograda. Biološki fakultet, Univerziteta u Beogradu, 1994.
Lawrence, J.G., Colwell, A., Sexton, O.J.: The ecological impact of allelopathy in Ailanthus altissima (Simaroubaceae). American Journal of Botany, 78, 948–958, 1991.
Lazarević, P., Stojanović, V., Jelić, I., Perić, R., Krsteski, B., Ajtić, R., Sekulić, N., Branković, S., Sekulić, G., Bjedov, V.: Preliminarni spisak invazivnih vrsta u Republici Srbiji sa opštim merama kontrole i suzbijanja kao potpora budućim zakonskim aktima. Zaštita prirode, Beograd, 62(1), 5-31, 2012.
Leininger, S.P., Foin, T.C.: Lepidium latifolium reproductive potential and seed dispersal along salinity and moisture gradients. Biological Invasions, 11(10), 2351-2365, 2009.
Mataruga, Z., Jarić, S., Karadžić, B., Mitrović, M., Kostić, O., Marković, M., Pavlović, P.: Prilog poznavanju alohtone flore u donjem toku reke Save. Acta herbologica, 25(1), 57-70, 2016.
McArthur, R., Wilson, E. O.: The Theory of Island Biogeography, Princeton University, 1967. Press 2001. (reprint)
Moravcová, L., Pyšek, P., Jarošík, V., Havlíčková, V., Zákravský, P.: Reproductive characteristics of neophytes in the Czech Republic: traits of invasive and non-invasive species. Preslia, 82, 365–390, 2010.
Naiman, R. J., Décamps, H.: The ecology of interfaces: riparian zones. Annual Review of Ecology and Systematics, 621-658, 1997.
Nel, J., Richardson, D.M., Rouget, M., Mgidi, T.N., Mdzeke, N., Maitre, D., Wilgen, B.V., Schonegevel, L., Henderson, L., Neser, S.: A proposed classification of invasive alien plant species in South Africa: towards prioritizing species and areas for management action. South African Journal of Science, 100, 53-64, 2004.
Nešić, M.: Biologija i ekologija invazivne vrste Aster lanceolatus Willd. Complex. Doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, 2017.
Obratov-Petković, D., Bjedov, I., Jurišić, B., Đukić, M., Đunisijević-Bojović, D., Skočajić, D., Grbić, M.: Influence of some environmental factors on the distribution of the invasive species Aster lanceolatus Willd. in various Serbian habitats. Fresenius Environmental Bulletin, 22 (6), 1677–1688, 2013.
Obratov-Petković, D., Bjedov I., Jurišić, B., Nešić M., Stojanović V.: Relationship between Invasive plant species and species richness in urban and suburban habitats of Belgrade (Serbia). Catena Verlag, Advances in GeoEcology, Reiskirchen, Germany 43, 348-359, 2014.
Obratov-Petković, D., Bjedov, I.: Floristička i fitocenološka istraživanja zeljastih invazivnih vrsta. U: Obratov-Petković, D. (Ur.), Ukrasne i invazivne biljke u uslovima klimatskih promena-uticaji i adaptacije – Monografija. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, str. 41-73, 2017.
Osnova gazdovanja šumama - Za gazdinsku jedinicu „Veliko Ratno Ostrvo“ (2018 – 2027): Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd“, Beograd,
Petračić, A.: Amorpha fruticosa L. kao nov i opasan korov u posavskim šumama. Šumarski list, 12, 623-626, 1938.
Petrova, A., Vladimirov, V., Georgiev, V.: Invasive alien species of vascular plants in Bulgaria. Bulgarian Academy of Sciences, Sofia, 2013.
Pianka, E. R: On r and K selection. American Naturalist, 104, 592-597, 1970.
Plan upravljanja predela izuzetnih odlika “Veliko Ratno ostrvo” 2011.-2020. JKP “Zelenilo”, Beograd, 2010.
Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva: 5/2010-46, 47/2011-134, 32/2016-59: Službeni glasnik RS", br. 5/2010 i 47/2011, 32/2016.
Pyšek, P., Prach, K.: Plant Invasions and the Role of Riparian Habitats: A Comparison of Four Species Alien to Central Europe. In: Ecosystem Management. Springer, New York, NY, pp. 413-420, 1993.
Pyšek, P., Jarosik, V., Kucera, T.: Patterns of invasion in temperate nature reserves. Biological Conservation, 104, 13-24, 2002.
Pyšek, P., Bacher, S., Chytrý, M., Jarošík, V., Wild, J., Celesti‐Grapow, L., Grasso, N., Kenis, M., Lambdon, P.W., Nentwig, W., Pergl, J., Roques, A., Sadlo, J., Solarz, W., Vilá,, M., Hulme, P.E.: Contrasting patterns in the invasions of European terrestrial and freshwater habitats by alien plants, insects and vertebrates. Global Ecology and Biogeography, 19, 317–331, 2010.
Pyšek, P., Chytrý, M., Pergl, J., Sádlo, J., Wild, J.: Plant invasions in the Czech Republic: current state, introduction dynamics, invasive species and invaded habitats. Preslia, 84, 575-629, 2012.
Radulović, S., Skočajić, D., Bjedov, I., Đunisijević-Bojović, D.: Amorpha fruticosa na vlažnim staništima Beograda. Glasnik Šumarskog fakulteta, Beograd, 221-234, 2008.
Raunkier, C.: The life forms of plants and statistical plant geography. Calderon Press, Oxford, 1934.
Rejmánek, M., Richardson, D.M.: What attributes make some plant species more invasive. Ecology 7, 1655–1661, 1996.
Rešenje o stavljanju pod zaštitu prirodnog dobra „Veliko Ratno ostrvo“, br. 501-362/05-XII-01: Skupština grada Beograda - Službeni list grada Beograda, br. 7/05, 2005.
Richardson, D.M., Pyšek, P., Rejmánek, M., Barbour, M.G., Panetta, F.D., West, C.J.: Naturalization and invasion of alien plants: concepts and definitions. Diversity and Distributions, 6(2), 93-107, 2000.
Richardson, D.M., Holmes, P.M., Esler, K.J., Galatowitsch, S.M., Stromberg, J.C., Kirkman, S.P., Pyšek, P.: Riparian vegetation: degradation, alien plant invasions, and restoration prospects. Diversity and Distributions, 13(1), 126-139, 2007.
Sakai, A.K., Allendorf, F.W., Holt, J.S., Lodge, D.M., Molofsky, J., With, K.A., Baughman, S., Cabin, R.J., Cohen, J.E., Ellstrand, N.C., McCauley, D.E., O'Neil, P., Parker, I.M., Thompson, J.N., Weller, S.G.: The population biology of invasive species. Annual Review of Ecology and Systematics, 32(1), 305-332, 2001.
Rešenje o proglašenju prirodnih ribljih plodišta na ribarskim područjima br. 76/94 i 79/2002: Službeni glasnik RS, 2002.
Stanković, V.Đ.: Ekološka studija invazivnih biljnih vrsta u ramsarskim područjima Vojvodine. Doktorska disertacija. Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 2017.
Stavretović, N., Stevanović, J., Mijović, A.: Invazivne biljne vrste na travnim površinama stambenih naselja Beograda. Acta biologica Iugoslavica, ser. G: Acta herbologica, 19 (1), 39–47, 2010.
Stevanović, V.: Klasifikacija životnih formi flore Srbije. U: Sarić, M. (Ed.), Flora Srbije, 1 (2ed.), SANU, Beograd, 39-46, 1992.
Stevanović, V.: Osnovni klimatski, geološki i pedološki činioci biodiverziteta kopnenih ekosistema Jugoslavije. U: Stevanović V. Vasić V. (Ed.), Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od međunarodnog značaja. Biološki fakultet i Ekolibri, Beograd, 75-95, 1995.
Šajinović B.: Saopštenje o nalazu nove adventivne biljne vrste Echinocystis lobata (Michx) Torr. et Gray u Vojvodini. Priroda Vojvodine, 2 (2), 41-42, 1976.
Šilc, U., Vrbničanin, S., Božić, D. Čarni, A., Dajić-Stevanović, Z.: Alien plant species and factors of invasiveness of anthropogenic vegetation in the Northwestern Balkans – a phytosociological approach. Central European Journal of Biology, 7 (4), 720–730, 2012.
Trinajstić, I.: Hronološka klasifikacija antropohora. Fragmenta herbologica Jugoslavica, II Zagreb, 27-31, 1976.
Vrbničanin, S., Onć-Jovanović, E., Božić, D., Sarić-Krsmanović, M., Pavlović, D., Malidža, G., Jarić, S.: Velvetleaf (Abutilon theophrasti Medik.) productivity in competitive conditions. Archives of Biological Sciences, Belgrade, 69 (1), 157-166, 2017.
Witt, A., Beale, T., van Wilgen, B.W.: An assessment of the distribution and potential ecological impacts of invasive alien plant species in eastern Africa. Transactions of the Royal Society of South Africa, 73(3), 217–236, 2018.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).