Upotrebna vrijednost korova grada Mostara (Bosna i Hercegovina)

  • Helena Brekalo Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru
DOI: https://doi.org/10.5937/34ah-58229
Ključne reči: korovi, upotrebna vrijednost, ljekovitost, prehrana, grad Mostar

Sažetak


Biljke koje čovjeku nisu cilj uzgoja nazivaju se korovima, a te biljke pojavile su se zajedno s razvojem poljoprivrede još u pretpovijesnom razdoblju. Osim brojnih negativnosti koje su pripisane korovima, tijekom prošlosti korovi su bili važni za preživljavanje gladi na ovim područjima, kao i za liječenje određenih bolesti. Također, korovne vrste služe pčelama za skupljanje nektara te pticama i domaćim životinjama kao izvorište hrane. Na području grada Mostara (Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina) tijekom vegetacijskog razdoblja 2022. i 2023. godine provedeno je florističko istraživanje korovnih vrsta. Istraživanjem je zabilježeno 85 korovnih vrsta koje rastu na ovom području i koje su razvrstane u 21 porodicu.

Taksonomskom analizom korovnih vrsta zabilježenih na području grada Mostara uočava se dominacija pripadnika iz porodice Poaceae s 31 korovnom vrstom (36%). Zatim slijedi porodica Asteraceae s 15 korovnih vrsta (18%), porodica Polygonaceae s osam korovnih vrsta (9%) i porodica Amaranthaceae sa sedam korovnih vrsta (8%), dok su ostale porodice slabije zastupljene. Dominiraju jednogodišnje biljke, a u spektru životnih oblika dominiraju terofiti s 50 korovnih vrsta (59%). Prema uporabnoj vrijednosti, najbrojnije su korovne vrste koje se koriste za prehranu (25%) i kao ljekovito bilje (24%), zatim slijede korovi koji se koriste kao krma, ukrasne i medonosne vrste. Veći broj korovnih vrsta ima više uporabnih vrijednosti.

Objavljeno
2026/02/02
Broj časopisa
Vol. 34 Br. 1 (2025): Acta herbologica
Rubrika
Članci
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).