Vanbolnička upotreba antibiotika u Republici Srpskoj: 2019. vs. 2020. godina

  • Svjetlana Stoisavljević Šatara Univerzitet u Banjoj Luci – Medicinski fakultet, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju
  • Nataša Stojaković Univerzitet u Banjoj Luci – Medicinski fakultet, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju
  • Ana Golić Jelić Univerzitet u Banjoj Luci – Medicinski fakultet, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju
  • Mirjana Djermanović Institut za javno zdravlje Republike Srpske
  • Ranko Škrbić Univerzitet u Banjoj Luci – Medicinski fakultet, Katedra za farmakologiju, toksikologiju i kliničku farmakologiju

Sažetak


Bolest COVID-19 uzrokovana SARS-CoV-2 virusom je od decembra 2019. godine liječena nizom antibiotika, kao i antivirusnih i antigljivičnih lijekova. Ova studija je imala za cilj da procijeni vanbolničku upotrebu antibiotika u Republici Srpskoj tokom prve godine COVID-19 pandemije. Provedena je farmakoepidemiološka analiza u Republici Srpskoj (Srpska) u periodu od 2019. do 2020. godine, a na osnovu podataka dobijenih iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (IZJZRS). Analiza upotrebe lijekova je vršena koristeći ATC (anatomsko-terapijsko-hemijsku klasifikaciju)/DDD (definisana dnevna doza) metodologiju kao internacionalno priznatu metodologiju za procjenu upotrebe lijekova u populaciji. DDD je definisana kao prosječna doza održavanja lijeka kada se on upotrebljava kod odraslih osoba, a za osnovnu indikaciju. Podaci za upoređivanje su izražavani u DDD/1000 stanovnika/dan (DDD/1000/dan). Upotreba antibiotika je u 2020. godini u poređenju sa 2019. godinom bila značajno viša za J01 ATC grupe koje su imale najviše DDD/1000/dan u Srpskoj, a to su: J01C (za 61.31%), J01D (za 121.4%) i J01F (za 55.85%). Sa druge strane, uočen je i pad upotrebe antibiotika unutar ATC grupa: J01E (za 16,8%), J01X (za 17.13%) i JO1G (za 24.31%), ali to su J01 grupe antibiotika sa najnižim vrijednostima DDD/1000/dan u Srpskoj. Antibiotici se ne bi smjeli upotrebljavati za prevenciju i liječenje SARS-CoV-2 virusa osim ako je istovremeno prisutna i bakterijska infekcija. Dalja istraživanja su potrebna da bi se procijenio uticaj ovakvog trenda propisivanja antibiotika na specifične grupe antibiotika usko vezane za povećanu rezistenciju.

Reference

Silva TM, Estrela M, Gomes ER, Piñeiro-Lamas M, Figueiras A, Roque F, Herdeiro MT. The impact of the COVID-19 pandemic on antibiotic prescribing trends in outpatient care: A nationwide, quasi-experimental approach. Antibiotics. 2021 Sep;10(9):1040.

WHO (2017). WHO Collaborating Centre for Drug Statistics Methodology. ATC/DDD Index. Available online at: https://www.whocc.no/

Objavljeno
2022/10/18
Rubrika
Poster prezentacije sekcije Farmakologija i farmakoterapija