Savremeni terapijski principi borbe protiv hipertenzije

  • Maja Tomić Univerzitet u Beogradu – Farmaceutski fakultet, Katedra za farmakologiju

Sažetak


Hipertenzija je glavni faktor rizika za kardiovaskularne (KV) bolesti na koji se može uticati. Uprkos dostupnosti mnogih efikasnih i bezbednih lekova i nefarmakoloških mera, stope adekvatne kontrole krvnog pritiska (KP) u hipertoničara nisu zadovoljavajuće, kako u Srbiji tako i u svetu. Prilagođavanje životnih navika (ograničenje unosa natrijuma, smanjenje telesne mase, zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost, umerenost u konzumiranju alkohola i prestanak pušenja) ostaje osnovna komponenta uspešnog lečenja hipertenzije i smanjenja ukupnog KV rizika. Antihipertenzivi prve linije su inhibitori angiotenzin-konvertujućeg enzima ili blokatori angiotenzinskih receptora, blokatori kalcijumovih kanala, tiazidni/tiazidima slični diuretici i β-blokatori (smatraju se lekovima prve linije samo kada postoje komorbiditeti u kojima su β-blokatori indikovani). Ove klase antihipertenziva imaju prednost u odnosu na druge jer, osim što snižavaju KP, dokazano smanjuju rizik od KV događaja (infarkta miokarda i/ili mozga) i smrti kod hipertoničara. Većina aktuelnih smernica daje primat kombinaciji antihipertenziva od samog početka lečenja kod većine pacijenata. Kombinovanjem lekova usmerenih na različite mehanizme uključene u regulaciju KP mogu se postići veća efikasnost i/ili bolja podnošljivost terapije, zbog aditivne ili sinergističke interakcije između komponenti. Primena fiksne kombinacije koja sadrži dva ili više antihipertenziva poboljšava adherencu pacijenta. Antihipertenzivi druge linije (antagonisti mineralokortikoidnih receptora, centralno delujući antihipertenzivi, α-blokatori, vazodilatatori i druge klase diuretika) dodaju se kada se kombinacijama lekova prve linije ne može postići zadovoljavajuća kontrola KP ili kada komorbiditeti favorizuju njihovu upotrebu. Različite intervencije (npr. renalna denervacija) rezervisane su za pacijente u kojih se hipertenzija ne može kontrolisati lekovima.

Reference

Brouwers S, Sudano I, Kokubo Y, Sulaica EM. Arterial hypertension. Lancet. 2021;398(10296):249-261.

Williams B, Mancia G, Spiering W, Agabiti Rosei E, Azizi M, Burnier M, et al.; List of authors/Task Force members:. 2018 Practice Guidelines for the management of arterial hypertension of the European Society of Hypertension and the European Society of Cardiology: ESH/ESC Task Force for the Management of Arterial Hypertension. J Hypertens. 2018;36(12):2284-2309.

Objavljeno
2022/10/18
Rubrika
Predavanja po pozivu sesija 10