Bioetički aspekti kaznenopravne regulacije nekrofilije u Republici Hrvatskoj

  • Luka Janeš Sveučilišni centar za integrativnu bioeetiku, Sveučilište u Zagrebu.
  • dr. sc. iur. Tomislav nedić Centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku
DOI: https://doi.org/10.5937/gakv92-26724
Ključne reči: nekrofilija, kazneno djelo povrede mira pokojnika, oskvrnuće tijela, poremećaj ličnosti, bioetički senzibilitet, Körper/Leib

Sažetak


Nekrofilija spada među najtabuiziranije segmente psihopatoloških, ali također i pravnih kategorija, pri čemu se u prvi plan rasprave nameću pitanja djela protiv (preminulog) ljudskog tijela i njegova oskvrnuća, ali i fenomena života i smrti osobe per se. Ovim radom nastoji se pridonijeti na planu evaluacije određenih problematičnih pravnih i (bio)etičkih segmenata vezanih uz zapodjenuto, koristeći, u prvom redu, case law metodu, formalno-logičku pravnu metodu te metodu jezičnog tumačenja prava, kao argumentacijsku ispomoć za analizu kaznenopravne regulacije nekrofilije. U navedeni diskurs bit će implementiran i bioetički senzibilitet – predmetno intencionalno svojstvo integrativne bioetike[1], a u svrhu orijentacije i naglašavanja odgovornosti prema životu osobe kao temeljne deontološke paradigme određenih pravnih postupaka.

 

[1] O orijentacijskoj disciplini integrativnoj bioetici vidi u: Čović, A, Jurić, H, Epochal Orientation, New Ethical Culture and Integrative Bioethics, Formosan journal of medical humanities 19 (1-2), 19-30, 2018.

 

Biografije autora

Luka Janeš, Sveučilišni centar za integrativnu bioeetiku, Sveučilište u Zagrebu.
Student poslijediplomskog doktorskog studija filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Stručni suradnik u Centru za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, te znanstveni suradniku u Znanstvenom centru izvrsnosti za integrativnu bioetiku u Zagrebu. Član uredništva časopisa "Filozofska istraživanja" i "Synthesis philosophica".
dr. sc. iur. Tomislav nedić, Centar za integrativnu bioetiku Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

(r.1991.) Asistent na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment i glavni tajnik sveučilišnog Centra za integrativnu bioetiku kao znanstvene jedinice Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku koji, po definiciji, okuplja međunarodno najuspješnije hrvatske znanstvenike iz područja bioetike. Područje njegovog rada jesupravnateorijai filozofija, bioetika (osobito medicinsko pravo i etika), kulturau pravu (kao i pravo u kulturi), u okviru kojih često izlaže na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Nakon završene Klasične gimnazije u Osijeku upisuje Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku gdje je diplomirao 2015. godine i završio Program stručnoga usavršavanja za pravnike lingviste. Tijekom studiranja sudjelujena velikom broju konferencija, seminara, pravnih škola i natjecanja (u Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Mađarskoj, Hrvatskoj, BiH i Srbiji). U najznačajnije ubrajaju se: 50. obljetnica potpisivanja Elizejskog sporazuma u berlinskom Bundestagu (Reichstag) gdje sudjeluje kao mladi hrvatski predstavnik s brojnim europskim političkim dužnosnicima (kancelarka Angela Merkel i predsjednik François Hollande) te projekt francuske i njemačke vlade War crimes and trialsgdje boravi i na Međunarodnom kaznenom sudu Ujedinjenih naroda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu (ICTY). Također, nakon završene Regionalne pravne škole iz međunarodnog kaznenog i humanitarnog prava na Fakultetu političkih znanosti u Beogradu (2012.) kao dio tima Pravnog fakulteta Sveučilišta, u Sarajevu (2012.) sudjeluje na međunarodnom natjecanju iz istog područja u organizaciji Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) i Veleposlanstva Švicarske konfederacije u BiH. Nagrađen je Rektorovom nagradom, dva puta Dekanovom nagradom za uspjeh te dva puta dobitnik Sveučilišne stipendije za najuspješnije studente Sveučilišta.Govori engleski (aktivno) i njemački (pasivno) jezik te se u znanstvenom radu služi latinskim (1. strani jezik Državne mature, A razina) i starogrčkimjezikom. Autor više od 15 znanatvenih, stručnih i popularizacijskih radova iz područja, prav, bioetike i filozofije. Trenutno drži nastavu iz kolegija "Pravni temelji javnog menadžmenta".

Reference

Kazneni zakon, Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19
People v. Kelly, 1 Cal. 4th 495, 3 Cal. Rptr. 2d 677, 822 P.2d 385 (1992)
Zakon o grobljima, Narodne novine, br. 19/98, 50/12, 89/17
Zakon o pogrebničkoj djelatnosti, Narodne novine, br. 36/15, 98/19
Vrhovni sud Republike Hrvatske, I Kž 712/1996-3 od 14.1.1997., Županijski sud u Dubrovniku K-11/96, od 13. rujna 1996.
Vrhovni sud Republike Hrvatske, I Kž 972/1992, od 01.04.1993., Okružni sud u Zagrebu od 14. listopada 1992., br. K 190/91
Aggrawal A. A new classificaton of necrophilia. Journal of Forensic and Legal Medicine, 16 316–320, 2009.
American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). Arlington, VA: American Psychiatric Publishing.
Anić V. Rječnik hrvatskoga jezika. Novi liber, Zagreb 2007.
Boff L. Essential Care. An Ethics of Human Nature. Baylor University Press, Waco 2008.
Čović A, Jurić H. Epochal Orientation, New Ethical Culture and Integrative Bioethics. Formosan journal of medical humanities 19 (1-2), 19-30, 2018.
Hodžić Dž. Whiteheadova filozofija prirode i bioetika, Filozofska istraživanja 122, (2), (291–297), 2011.
Husserl E. Kriza europskih znanosti i transcedentalna fenomenologija, Nastavni zavod Globus, Zagreb 1936.
Janeš L. Budućnost filozofije psihe u RH, Filozofska istraživanja, Sv. (293–314), 2018.
Janeš L. Život kao medij smrti. In Medias Res 14 (2): 2181-2194, 2017.
Jurić H. Uporišta za integrativnu bioetiku u djelu Van Rensselaera Pottera, u: „Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije“, ur: Valjan, V., Bioetičko društvo u BiH, Sarajevo: (77-99), 2007.
Kant I. Osnivanje metafizike ćudoređa. Feniks, Zagreb 2003.
Kovačić M., Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
Kramer M. H. Do Animals and Dead People have legal rights. Canadian Journal of Law and Jurisprudence, 14, (1)2001, p. 29-54.
Merleau-Ponty M. Fenomenologija percepcije. Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
Novoselec P, Bojanić I. Opći dio kaznenog prava. Pravni Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2013.
Novoselec P. (ur.). Posebni dio kaznenog prava. Pravni Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2011.
Novoselec P. Razgraničenje pripremnih radnji i pokušaja. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 29., br. 2, str. 721-759, 2008.
Ochoa T.T., Newman Jones, C. Defiling the Dead: necrophilia and the law. 18 Whittier L. Rev. 539, 539-578, 1997.
Pavlović Š, Kazneni zakon. Zakonski tekst, komentari, sudska praksa, pravna teorija, Libertin, Rijeka, 2015.
Price D, Legal and ethical aspects of organ transplantation, Cambridge University Press, 2000.
Rosman J.P., Resnick P.J. Sexual attraction to corpses: A psychiatric review of necrophilia, The Bulletin of the American Academy of Psychiatry and the Law 17(2):153-63, 1989.
Smiljanić D. Problem pogleda na svijet i integrativna bioetika. Filozofska istraživanja 122: 245–253, 2011.
Stein, M. L., Schlesinger, L. B., & Pinizzotto, A. J. (2010). Necrophilia and sexual homicide. Journal of forensic sciences, 55(2), 443-446.
Stojčević D, Romac A. Dicta et regulae iuris. Savremena administracija, Beograd, 1971.
Swartz N.P. The Judicial Implications of Necrophilia. Advances in Research 5(2): 1-7, 2015.
Visković N. Jezik prava, Naprijed, Zagreb, 1989.
Zagorac, I. Bioetički senzibilitet. Pergamena , Zagreb 2018.
Objavljeno
2020/09/10
Broj časopisa
Vol. 92 Br. 2 (2020): Glasnik Advokatske komore Vojvodine
Rubrika
Originalni naučni rad

 

Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

 

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
  3. Autorima je dozvoljeno da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka.