Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela protiv životne sredine (iskustva Republike Hrvatske)
Ključne reči:
pravne osobe, kaznena odgovornost, ekološki kriminal, organizirani kriminal, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, kazneni progon
Sažetak
Republika Hrvatska već dvadeset godina poznaje odgovornost pravnih osoba za sva kaznena djela sadržana u Kaznenom zakonu, pa tako i za kaznena djela protiv okoliša. Uz postojanje svijesti o opasnosti organiziranog ekološkog kriminala, na odgovarajući je način normativno uređeno pitanje kažnjivosti pravnih osoba, progon za kriminalno udruživanje u zločinačke organizacije te je životna sredina adekvatno zaštićena posebnim kaznenim djelima. Okoliš je primarno zaštićen nekaznenim mehanizmima drugih pravnih grana, čime je prihvaćen kombinirani model administrativnih (upravnih), prekršajnih i kaznenih sankcija. Statistički podaci pokazuju da je broj osuđenih pravnih osoba za ekološki kriminalitet u Republici Hrvatskoj zanemariv te je cilj rada bio istražiti problematiku primjene zakonske regulative korporativne odgovornosti za ekološki kriminalitet prikazom statističkih podataka i analizom pojedinih predmeta. Svrha provedenog istraživanja je odgovoriti na pitanje postoji li jaz između normativnih rješenja i njihove primjene u sudskoj praksi te koji se problemi pojavljuju kod prijavljivanja, optuženja i osuda pravnih osoba kao počinitelja kaznenih djela protiv okoliša.
Reference
Armendariz Ochoa, L. F. (2020). Looking for an effective environmental protection: Contributions from green criminology and economic criminal law. Revue Internationale de Droit Pénal, vol. 91, (1), 113–123.
Babin, A. (2021). Corporate criminal liability. American Criminal Law Review, 58 (3 Annual Survey of White Collar Crime), 671–710.
Barbić, J. (2003). Osobe koje vode poslove kao odgovorne osobe i određenje predstavnika pravne osobe po zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, 2, 779–842.
Batrićević, A. (2013). Environmental criminal offences – victimless crimes? TEMIDA, mart, 113–132.
Beale, S. (2007). Is Corporate Criminal Liability Unique? American Criminal Law Review, 44, Washington, 1503–1535.
Börner, R. (2019). Umweltstrafrecht. Berlin: Springer, 31–58.
Božić, V., Josipović, I. (2020). Kaznena odgovornost i progon pravnih osoba za kaznena djela u Republici Hrvatskoj. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LXIII, 351–379.
Bugarski, T. D. (2015). Challenges of organized environmental crime. Zbornik Radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 49 (3), 1097–1108.
Cartier, M. E. (2005). Kaznenopravna odgovornost pravnih osoba u francuskom pravu. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 12, 2, 279–293.
Cvitanović, L. (2017). Napomene uz kaznenopravnu zaštitu okoliša. Kaznenopravna zaštita okoliša. Zagreb: HAZU, 21–29.
Derenčinović, D. (2002). Odgovornost pravnih osoba u hrvatskom kaznenom pravu. Hrvatska pravna revija, 12, 116–130.
Derenčinović, D. (2003). Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s uvodnim napomenama, komentatorskim bilješkama, pojmovnim kazalom i prilozima. Zagreb: Nocci d.o.o.
Derenčinović, D., Novosel, D. (2012). Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela – prolazne dječje bolesti ili (ne)rješiva kvadratura kruga. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 19, br. 2, 585–613.
Đurđević, Z. (2003), Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 10, br. 2, 719–770.
Đurđević, Z. (2005). Pravna osoba kao okrivljenik: temeljna prava i predstavljanje. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 12, 2, 739–762.
Eurojust, Press release, 29 October 2019. Dostupno na: http://www.eurojust.europa.eu/press/Press
Grubišić, I. (2014). Imovinskopravni zahtjev prema okrivljeniku odgovornoj osobi kada je kaznenim djelom pribavio imovinsku korist pravnoj osobi. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, v. 35, br. 2, 741–760.
Herceg Pakšić, B., Vuletić, I., Kohalmi, L. (2013) Criminal law protection of the environment in Hungary and Croatia in the context of harmonization with the regulation of European Union / Kaznenopravna zaštita okoliša u Mađarskoj i Hrvatskoj u kontekstu usklađivanja s regulacijom Europske unije. Pravo–regije–razvoj. Pečuh–Osijek: Grafika Osijek, 371–386.
Horović, S., Mišić Radanović, N. (2016). Deliktna odgovornost pravnih osoba u poredbenom i pozitivnom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Zbornik radova „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“. Mostar, 14, 180–203.
Jakulin, V. (2024). Krivična dela protiv životne sredine, prostora i prirodnih dobara u Krivičnom zakoniku Republike Slovenije. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, br. 1, 59–76.
Jambozorg, M., Pournouri, M., Poorhashemi, S. A., Hermidasbavand, D. (2015). Challenges ahead of codification of environmental crime indices as an international crime. Int. J. Environ. Sci. Technol. 12, 3719–3734.
Jessup, E. H. (1999). Environmental crimes and corporate liability: the evolution of the prosecution of green crimes by corporate entities. New England Law Review, 33 (3), 721–742.
Kapikul, M. (2023). Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. V.: novela, IUS–INFO, 12. 10. 2023. dostupno na https://www.iusinfo.hr/aktualno/u–sredistu/zakon–o–odgovornosti–pravnih–osoba–za–kaznena–djela–v–novela–56926
Kazneni zakon, Narodne novine, br. 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011, 143/2012
Kazneni zakon, Narodne novine, br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024
Kondor–Langer, M. (2021). Stanje i kretanje okolišnog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj. Policija i sigurnost, godina 30, br. 2. Zagreb, 245–273.
Kurtović, A. (2002) Kaznena odgovornost pravnih osoba. Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva. Zagreb, 45–70.
Kuznetsova, N., Urda, M. (2023). Back to the problem of criminal liability of legal entities: two views on the problem (using the example of environmental crimes). Russian Journal of Criminology, vol. 17, 6, 567–576.
Maršavelski, A. (2017). Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela protiv okoliša: Teorijsko utemeljenje u odgovarajućoj regulaciji. Kaznenopravna zaštita okoliša. Zagreb: HAZU, 45–61.
Mišić Radanović, N. (2014). The liability of legal entities for criminal acts in Croatian court practice. 36th International Scientific Conference on Economic and Social Development – „Building Resilient Society“. Zagreb, 225–235.
Mišić Radanović, N., Banovac, A., Rakuljić, V. (2022). Status i zaštita životinja u kaznenom pravu Republike Hrvatske. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LXV, 279–311.
Mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove upućeno Odboru za pravna pitanja o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (COM(2021)0851 – C9–0466/2021 – 2021/0422(COD) od 6. 2. 2023.
Novoselec, P. (2007). Aktualni problemi hrvatskog gospodarskog kaznenog prava. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 14, 2, 371–434.
Novoselec, P. (1999). Odgovornost pravnih osoba u budućem hrvatskom kaznenom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 49, 6, 695–729.
O'Sullivan, J. R. (2022). Is the corporate criminal enforcement ecosystem defensible? Journal of Corporation Law, 47 (4), 1047–1070.
Pavlović, Š. (2015). Kazneni zakon. Zakonski tekst, komentari, sudska praksa. Rijeka, Libertin naklada.
Pavlović, Š. (2014). Kriminološki pregled i kaznenopravna zaštita postupaka javne nabave. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 21, 2, 549–577.
Pleić, M. (2016). Kazneni progon i istraživanje kaznenih djela protiv okoliša. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 53, 2, 601–622.
Sabia, R. (2022). Prosecuting corporations for international crimes: in search of new perspectives? Revue Internationale de Droit Pénal, vol. 93, 1, 209–229.
Savić, I. V. (2011) Koncept autonomne odgovornosti pravne osobe i njegova primjena u kaznenom pravu. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. 2, 1, 41–68.
Sieders, L. J. (2020). The Battle of Realities: the Case for and against the Inclusion of ‘Ecocide’ in the ICC Rome Statute. Revue Internationale de Droit Pénal, iss. The Criminal Law Protection of our Common Home, vol. 91, (1), 29–51.
Službeni list Europske unije od 30. 4. 2024. Dostupno na: https://eur–lex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:L_202401203&qid=1720515193677
Sokanović, L. (2013). Die strafrechtliche Verantwortlichkeit der juristischen Personen im lichte des neuen kroatischen umweltstrafrechts. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4, 977–990.
Sokanović, L., Boko, M. (2021). Maritime Pollution in Croatia – Old Questions and New Developments. PROCEEDINGS BOOK OF THE 3rd INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE ON MARITIME LAW – ISCML. Split, 295–310.
Škulić, M. (2023). Ustavnopravna zaštita životne sredine. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, Vol. XCV, 4, 1187–1217.
Turković, K., Novoselec, P., Grozdanić, V., Kurtović Mišić, A., Derenčinović, D., Bojanić, I., Munivrana Vajda, M., Mrčela, M., Nola, S., Roksandić Vidlička, S. (2013). Komentar Kaznenog zakona. Zagreb: Narodne novine.
Uhm, D. P., Nijman, R. C. C. (2022). The convergence of environmental crime with other serious crimes: Subtypes within the environmental crime continuum. European Journal of Criminology, 19 (4) , 542–561.
United Nations Convention against Transnational Organized Crime. Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 14/2002.
Vrhovšek, M. (2008). Uslovi odgovornosti pravnog lica za krivično delo. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, godina LVI, 2.
Vuletic, I. (2023). Corporate Criminal Liability: An Overview of the Croatian Model after 20 Years of Practice. Laws 12: 27.
Vuletić, I. (2023). Kritički osvrt na kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje u hrvatskom kaznenom pravu // Pravna zaštita kućnih ljubimaca. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 101–117.
Vuletić, I. (2023). Osvrt na ekocentrični model zaštite okoliša u hrvatskom kaznenom pravu. Deset godina nakon pristupanja EU. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, Vol. XCV, 4, 1292–1304.
Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 130/2020, 80/2022, 36/2024.
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Narodne novine, br. 151/2003, 110/2007, 45/2011, 143/2012, 114/2022, 114/2023.
Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Narodne novine, pročišćeni tekst, br. 76/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, 136/2012, 148/2013, 70/2017.
Wang, S., Tian, Z. (2024). New challenges in financial supervision: environmental crime terrorism financing. Trends Organ Crim 27, 212–228.
Babin, A. (2021). Corporate criminal liability. American Criminal Law Review, 58 (3 Annual Survey of White Collar Crime), 671–710.
Barbić, J. (2003). Osobe koje vode poslove kao odgovorne osobe i određenje predstavnika pravne osobe po zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 10, 2, 779–842.
Batrićević, A. (2013). Environmental criminal offences – victimless crimes? TEMIDA, mart, 113–132.
Beale, S. (2007). Is Corporate Criminal Liability Unique? American Criminal Law Review, 44, Washington, 1503–1535.
Börner, R. (2019). Umweltstrafrecht. Berlin: Springer, 31–58.
Božić, V., Josipović, I. (2020). Kaznena odgovornost i progon pravnih osoba za kaznena djela u Republici Hrvatskoj. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LXIII, 351–379.
Bugarski, T. D. (2015). Challenges of organized environmental crime. Zbornik Radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, 49 (3), 1097–1108.
Cartier, M. E. (2005). Kaznenopravna odgovornost pravnih osoba u francuskom pravu. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 12, 2, 279–293.
Cvitanović, L. (2017). Napomene uz kaznenopravnu zaštitu okoliša. Kaznenopravna zaštita okoliša. Zagreb: HAZU, 21–29.
Derenčinović, D. (2002). Odgovornost pravnih osoba u hrvatskom kaznenom pravu. Hrvatska pravna revija, 12, 116–130.
Derenčinović, D. (2003). Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, s uvodnim napomenama, komentatorskim bilješkama, pojmovnim kazalom i prilozima. Zagreb: Nocci d.o.o.
Derenčinović, D., Novosel, D. (2012). Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela – prolazne dječje bolesti ili (ne)rješiva kvadratura kruga. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol. 19, br. 2, 585–613.
Đurđević, Z. (2003), Kaznena odgovornost i kazneni postupak prema pravnim osobama u Republici Hrvatskoj. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 10, br. 2, 719–770.
Đurđević, Z. (2005). Pravna osoba kao okrivljenik: temeljna prava i predstavljanje. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 12, 2, 739–762.
Eurojust, Press release, 29 October 2019. Dostupno na: http://www.eurojust.europa.eu/press/Press
Grubišić, I. (2014). Imovinskopravni zahtjev prema okrivljeniku odgovornoj osobi kada je kaznenim djelom pribavio imovinsku korist pravnoj osobi. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, v. 35, br. 2, 741–760.
Herceg Pakšić, B., Vuletić, I., Kohalmi, L. (2013) Criminal law protection of the environment in Hungary and Croatia in the context of harmonization with the regulation of European Union / Kaznenopravna zaštita okoliša u Mađarskoj i Hrvatskoj u kontekstu usklađivanja s regulacijom Europske unije. Pravo–regije–razvoj. Pečuh–Osijek: Grafika Osijek, 371–386.
Horović, S., Mišić Radanović, N. (2016). Deliktna odgovornost pravnih osoba u poredbenom i pozitivnom zakonodavstvu i sudskoj praksi. Zbornik radova „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“. Mostar, 14, 180–203.
Jakulin, V. (2024). Krivična dela protiv životne sredine, prostora i prirodnih dobara u Krivičnom zakoniku Republike Slovenije. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, br. 1, 59–76.
Jambozorg, M., Pournouri, M., Poorhashemi, S. A., Hermidasbavand, D. (2015). Challenges ahead of codification of environmental crime indices as an international crime. Int. J. Environ. Sci. Technol. 12, 3719–3734.
Jessup, E. H. (1999). Environmental crimes and corporate liability: the evolution of the prosecution of green crimes by corporate entities. New England Law Review, 33 (3), 721–742.
Kapikul, M. (2023). Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. V.: novela, IUS–INFO, 12. 10. 2023. dostupno na https://www.iusinfo.hr/aktualno/u–sredistu/zakon–o–odgovornosti–pravnih–osoba–za–kaznena–djela–v–novela–56926
Kazneni zakon, Narodne novine, br. 110/1997, 27/1998, 50/2000, 129/2000, 51/2001, 111/2003, 190/2003, 105/2004, 84/2005, 71/2006, 110/2007, 152/2008, 57/2011, 143/2012
Kazneni zakon, Narodne novine, br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024
Kondor–Langer, M. (2021). Stanje i kretanje okolišnog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj. Policija i sigurnost, godina 30, br. 2. Zagreb, 245–273.
Kurtović, A. (2002) Kaznena odgovornost pravnih osoba. Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva. Zagreb, 45–70.
Kuznetsova, N., Urda, M. (2023). Back to the problem of criminal liability of legal entities: two views on the problem (using the example of environmental crimes). Russian Journal of Criminology, vol. 17, 6, 567–576.
Maršavelski, A. (2017). Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela protiv okoliša: Teorijsko utemeljenje u odgovarajućoj regulaciji. Kaznenopravna zaštita okoliša. Zagreb: HAZU, 45–61.
Mišić Radanović, N. (2014). The liability of legal entities for criminal acts in Croatian court practice. 36th International Scientific Conference on Economic and Social Development – „Building Resilient Society“. Zagreb, 225–235.
Mišić Radanović, N., Banovac, A., Rakuljić, V. (2022). Status i zaštita životinja u kaznenom pravu Republike Hrvatske. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, LXV, 279–311.
Mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove upućeno Odboru za pravna pitanja o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (COM(2021)0851 – C9–0466/2021 – 2021/0422(COD) od 6. 2. 2023.
Novoselec, P. (2007). Aktualni problemi hrvatskog gospodarskog kaznenog prava. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 14, 2, 371–434.
Novoselec, P. (1999). Odgovornost pravnih osoba u budućem hrvatskom kaznenom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 49, 6, 695–729.
O'Sullivan, J. R. (2022). Is the corporate criminal enforcement ecosystem defensible? Journal of Corporation Law, 47 (4), 1047–1070.
Pavlović, Š. (2015). Kazneni zakon. Zakonski tekst, komentari, sudska praksa. Rijeka, Libertin naklada.
Pavlović, Š. (2014). Kriminološki pregled i kaznenopravna zaštita postupaka javne nabave. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, vol. 21, 2, 549–577.
Pleić, M. (2016). Kazneni progon i istraživanje kaznenih djela protiv okoliša. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 53, 2, 601–622.
Sabia, R. (2022). Prosecuting corporations for international crimes: in search of new perspectives? Revue Internationale de Droit Pénal, vol. 93, 1, 209–229.
Savić, I. V. (2011) Koncept autonomne odgovornosti pravne osobe i njegova primjena u kaznenom pravu. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. 2, 1, 41–68.
Sieders, L. J. (2020). The Battle of Realities: the Case for and against the Inclusion of ‘Ecocide’ in the ICC Rome Statute. Revue Internationale de Droit Pénal, iss. The Criminal Law Protection of our Common Home, vol. 91, (1), 29–51.
Službeni list Europske unije od 30. 4. 2024. Dostupno na: https://eur–lex.europa.eu/legalcontent/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:L_202401203&qid=1720515193677
Sokanović, L. (2013). Die strafrechtliche Verantwortlichkeit der juristischen Personen im lichte des neuen kroatischen umweltstrafrechts. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 50, 4, 977–990.
Sokanović, L., Boko, M. (2021). Maritime Pollution in Croatia – Old Questions and New Developments. PROCEEDINGS BOOK OF THE 3rd INTERNATIONAL SCIENTIFIC CONFERENCE ON MARITIME LAW – ISCML. Split, 295–310.
Škulić, M. (2023). Ustavnopravna zaštita životne sredine. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, Vol. XCV, 4, 1187–1217.
Turković, K., Novoselec, P., Grozdanić, V., Kurtović Mišić, A., Derenčinović, D., Bojanić, I., Munivrana Vajda, M., Mrčela, M., Nola, S., Roksandić Vidlička, S. (2013). Komentar Kaznenog zakona. Zagreb: Narodne novine.
Uhm, D. P., Nijman, R. C. C. (2022). The convergence of environmental crime with other serious crimes: Subtypes within the environmental crime continuum. European Journal of Criminology, 19 (4) , 542–561.
United Nations Convention against Transnational Organized Crime. Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 14/2002.
Vrhovšek, M. (2008). Uslovi odgovornosti pravnog lica za krivično delo. Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, godina LVI, 2.
Vuletic, I. (2023). Corporate Criminal Liability: An Overview of the Croatian Model after 20 Years of Practice. Laws 12: 27.
Vuletić, I. (2023). Kritički osvrt na kazneno djelo ubijanja ili mučenja životinje u hrvatskom kaznenom pravu // Pravna zaštita kućnih ljubimaca. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 101–117.
Vuletić, I. (2023). Osvrt na ekocentrični model zaštite okoliša u hrvatskom kaznenom pravu. Deset godina nakon pristupanja EU. Glasnik Advokatske komore Vojvodine, Vol. XCV, 4, 1292–1304.
Zakon o kaznenom postupku, Narodne novine, br. 152/2008, 76/2009, 80/2011, 121/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 126/2019, 130/2020, 80/2022, 36/2024.
Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Narodne novine, br. 151/2003, 110/2007, 45/2011, 143/2012, 114/2022, 114/2023.
Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Narodne novine, pročišćeni tekst, br. 76/2009, 116/2010, 145/2010, 57/2011, 136/2012, 148/2013, 70/2017.
Wang, S., Tian, Z. (2024). New challenges in financial supervision: environmental crime terrorism financing. Trends Organ Crim 27, 212–228.
Objavljeno
2025/06/13
Rubrika
Originalni naučni rad
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka.