PROCENA POTENCIJALNOG ZDRAVSTVENOG RIZIKA USLED PRISUSTVA TOKSIČNIH METALA U VODI ZA PIĆE IZ INDIVIDUALNIH BUNARA U SELU DUBRAVICA U BRANIČEVSKOM OKRUGU

  • Miloš Budimir Rajković Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Odsek za prehrambenu tehnologiju

Sažetak


Da bi se proverio sadržaj makro- i mikroelemenata u vodi za piće u selu Dubravica u Braničevskom okrugu, koje nema centralizovan vodovodni sistem, izvršena je analiza voda koje su uzorkovane iz dva individualna bunara, indirektnom metodom preporučenom od strane Rajkovića i saradnika. Ispitivanja su pokazala da se: Al, Fe, Cr, Pb i U nalaze u koncentracijama višim od vrednosti dozvoljene Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće. Da bi se utvrdila opasnost od prisustva toksičnih metala u povišenoj koncentraciji urađena je procena kratkoročnog i dugoročnog potencijalnog kancerogenog rizika. Na osnovu rezultata koji su dobijeni za ispitivane uzorke vode može se primetiti da je vrednost koeficijenta rizika manja od 1 za sve toksične metale koji su određeni u vodi za piće, što znači da ne postoji potencijalni kratkoročni kancerogeni rizik po zdravlje ljudi. Na osnovu rezultata dobijenih za dugoročni potencijalni rizik za pojavu i razvoj kancerogenih oboljenja, kod stanovnika sela koji koriste vodu za piće I uzorka izražen je rizik za nastajanje kancera od Cr. U slučaju Pb, rizik od pojave kancera u slučaju I uzorka vode za piće javlja se kod 44 od 1000 stanovnika, a u slučaju II uzorak kod 183 od 1000 stanovnika. Na osnovu izračunate procene dugoročnog zdravstvenog rizika od prisustva U u vodi za piće zapaža se da u slučaju konzumiranja oba uzorka vode postoji potencijalni rizik od nastajanje kancera: u slučaju I uzorka vode kod 24,5 stanovnika a u slučaju II uzorka 10,3 stanovnika od 1000 stanovnika.

Biografija autora

Miloš Budimir Rajković, Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet, Odsek za prehrambenu tehnologiju
Poljoprivredni fakultet, Odsek za prehrambenu tehnologiju, redovni profesor

Reference

Arena, J.M., Dorw, R.H. (1986): Poisoning”, 5th ed. Charles C.Thomas, Publishers Springfield.

Agency for Toxic Substances and Disease Registry (ATSDR) (1997): Toxicological Profile: Uranium and Compounds DE-98/02”, Department of Health and Human Services,

Commission of the European Communities, 1994: Proposil for a COUNCIL DIRECTIVE Concerning The Quality of Water Intended For Human Consumption, Brussels.

Domingo, J.L. (1995): Chemical Toxicity of Uranium. Toxicology and Ecotoxicology News 2(3):74-78.

Environmental Protection Agency (EPA) (2009): Analytical Methods Approved for Drinking Water Compliance Monitoring of Inorganic Constituents National Primary Drinking Water Regulations. the method are specified in CFR 141.23 and Appendix A to Subpart C of Part 141, USA.

Grupa autora (2006): Kvalitet voda. laboratorijski priručnik, Građevinski fakultet, Beograd.

Guideline on the specification limits for residues of metal catalysts or metal reagents. European Medicines Agency, Committee for medicinal products for human use (CHMP), London, 2007, pp. 28-31.

Harmsten, K.F., De Haan, A.M. (1980): Occurrence and Behaviour of Uranium and Thorium in Soil and Water. Netherlands Journal of Agricultural Science 28:40-62.

Harvey, D. (2000): Modern Analytical Chemistry. The McGraw Hill Companies, Inc., Boston, USA.

Huges, N. (1972): The Inorganic Chemistry of Biological Process. Wiley, London.

Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina (ITNMS) (2004): Određivanje sadržaja urana fluorimetrijskom metodom DM 10-0/34. Beograd.

Knežević, T. (1995): Hemijske kontaminirajuće materije u vodi za piće i procena uticaja na zdravlje ljudi, Seminar „Kvalitet vode za piće: Nove preporuke Svetske zdravstvene organizacije Evropske unije”, Savez hemičara i tehnologa Jugoslavije, Beograd, 16. novembar 1995, Izvodi predavanja, s. 30-40.

Kostić, A.Ž., Pantelić, N.Đ., Kaluđerović, L.M., Jonaš, J.P., Dojčinović, B.P., Popović-Đorđević, J.B. (2016): Physicochemical Properties of Waters in Southern Banat (Serbia); Potential Leaching of Some trace elements from Ground and Human helath Risk. Expo Health 8:227-238.

Leung, A.O., Duzgoren-Aydin, N.S., Cheung, K.C., Wong, M.H. (2008): Heavy metals concentrations of surface dust from e-waste recycling and its human health implications in southern China. Environmental Science&Technology 42:2674-2680.

Lin, K., Lu, S., Wang, J., Yang, Y. (2015): The arsenic contamination of rice in Guangdong Provice, the most economically dynamic provinces of China: arsenic speciation and its potential health risk. Environmental Geochemistry and Health 37:535-361.

Mao, Y. et al. (1995): Inorganic components of drinking water and microalbuminuria. Environmental Research 71:135-140.

Maynard, E.A., Down, W.L., Hodge, H.C. (1953): Oral Toxicity of Uranium Compounds, in C.Voegtlin and H.C.Hodge (Eds), Pharmacology and Toxicology of Uranium Compounds, New York, McGraw-Hill, USA.

Milojković, S. (2014): Fizičko-hemijska i mikrobiološka ispravnost vode za piće u seoskim naseljima na teritoriji grada Požarevca, specijalistički rad, Poljoprivredni fakultet, Zemun.

Momot, O., Synzynys, B. (2005): Toxic aluminium and heavy metals in groundwater of Middle Russia: health risk assessment. International Journal of Environmental Research and Public Health 2:214-218.

Papić, M., Ćuk, M., Todorović, M., Stojković, J., Hajdin, B., Atanacković, N. et al. (2012): Arsenic in Tap Water of Serbia´s South Pannonian Basin and Arsenic Risk Assessment. Polish Journal of Environmental Studies 21:1783-1790.

Pavlica, T., Božić-Krstić, V., Rakić, R., Srdić, B. (2010): Nutritional status nad fat tissue distribution in health adults from some places in Central Banat. Medicinski Pregled LXIII:21-26.

Petrović, T.M., Zlokuća Mandić, M., Veljković, N., Papić, P.J., Poznanović, M.M., Stojković, J.S., Magazinović, S.M. (2012): Makro- i mikroelementi u flaširanim vodama i vodama iz javnih vodovoda u Srbiji. Hemijska industrija 66(1):107-122.

Popović, J., Kostić, A., Pantelić, N., Dojčinović, B., Lačnjevac, Č. (2016): Uticaj makro i mikroelemenata na kvalitet pijaće vode na području Dolova (opština Pančevo), Međunarodno savetovanje „Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac”, Kostolac, 19. maj 2016. god.

Rajković, M.B (2002): Hemija elemenata. Poljoprivredni fakultet, Zemun.

Rajković, M.B. (2003): Neke neorganske supstance koje se mogu naći u vodi za piće i posledice po zdravlje ljudi. Hemijska industrija 57(1):24-34.

Rajković, M.B., Stojanović, M., Pantelić, G. (2007): Određivanje radioaktivnih elemenata u vodi za piće metodom indirektne analize na osnovu ispitivanja sastava kamenca, XXIV simpozijum Društva za zaštitu od zračenja Srbije i Crne Gore, Zlatibor, 03.-05.10.2007.god., Sekcija 2.: Radioekologija, Zbornik radova, s. 37-41.

Rajkovic, M.B., Lacnjevac, C., Ralevic, N.R., Stojanovic, M.D., Toskovic, D.V., Pantelic, G.K., Ristic, N.M., Jovanic, S. (2008a): Identification of Metals (Heavy and Radioactive) in Drinking Water by an Indirect Analysis Method Based on Scale Test. Sensors 8(4):2188-2207.

Rajković, M.B., Stojanović, M., Lačnjevac, Č., Tošković, D., Stanojević, D. (2008b): Određivanje tragova radioaktivnih supstanci u vodi za piće. Zaštita materijala 49(4):44-54.

Rajković, M.B., Stojanović, M.D., Pantelić, G.K. (2009) Indirektna metoda određivanja elemenata u vodi za piće ispitivanjem kamenca. Savez inženjera i tehničara Srbije, Beograd.

Rajković, M.B. (2010): Hemijske metode analize. Poljoprivredni fakultet, Zemun.

Rajković, M.B., Sredović, I.D., Račović, M.B., Stojanović, M.D. (2012): Analysis of Quality Mineral Water of Serbia: Region Arandjelovac. Journal of Water Resource and Protection 4(9):783-794.

Rajković, M.B., Stojanović, M., Milojković S. (2015): Ispitivanje sadržaja teških metala u vodi za piće iz individualnih bunara iz sela Dubravica u Braničevskom okrugu, Međunarodno savetovanje „Održivi razvoj Braničevskog okruga i energetskog kompleksa Kostolac”, Kostolac, 14. maj 2015. god., Zbornik radova, s. 164-171.

Rajković, M.B., Stojanović, M., Milojković, S. (2015): Ispitivanje kvaliteta vode za piće iz individualnih bunara u selu Dubravica u Braničevskom okrugu. Zaštita materijala 56(2):213-223.

Rajković, M.B., Stojanović, M., Milojković, S. (2016a): Uticaj makro- i mikroelemenata na zdravstvenu ispravnost vode za piće iz individualnih bunara u selu Dubravica u Braničevskom okrugu. rad u štampi

Rajković, M.B., Stojanović, M., Milojković, S. (2016b): Ispitivanje posledica prisustva urana u vodi za piće iz individualnih bunara u selu Dubravica u Braničevskom okrugu po zdravlje ljudi. rad u štampi

Republika Srbija, Zavod za javno zdravlje Požarevac (2012): Analiza zdravstvenog stanja stanovništva Braničevskog okruga za 2012.godinu, Požarevac

Službeni list SRJ (1998): Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće. broj 42/1998.

Službeni list SRJ (1999): Pravilnik o izmenama i dopunama Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće. broj 44/1999.

Službeni list RS (2013): Pravilnik o kvalitetu i drugim zahtevima za prirodnu mineralnu vodu, prirodnu izvorsku vodu i stonu vodu. broj 43/2013.

Službeni glasnik grada Požarevca (2012): Prostorni plan grada Požarevca, broj 10/2012.

Stojanović, M., Lačnjevac, Č., Lopičić, M., Rajković, M., Petrović, M. (2012): Korozija i koroziono ponašanje osiromašenog uranijuma, u Korozija i zaštita materijala, Z.Gulušija i Č.Lačnjevac (urednici), Institut za tehnologiju nuklearnih i drugih mineralnih sirovina (ITNMS) i Inženjersko društvo za koroziju, Beograd, 2012, s. 223-261.

Unterwood, E.J. (1987): Trace Elements in Human and Animal Nutrition. 4rd., Academic Oress, New York, London.

U.S.Environmental Protection Agency (1989): Risk assessment guidance for superfund (RAGS)”; Volume I: Human health evaluation manual (HHEM), (Part A); Interim Final Vol. 1, Part A. Washington, DC: Office of Emergency and Remedial response.

World Health Organization (WHO) (1993): Guidelines for Drinking Water Quality”, 2nd ed., Vol. 1, Recommendations.

World Health Organization (1994): IPCS Environmental Health Criteria 170; Assessing human health risk of chemicals: Derivation of guidance values for health-based exposure limits, Geneva.

World Health Organization (WHO) (1998): Guidelines for Drinking-Water Quality, 2nd ed., Addendum to Volume 2: Health Criteria and Other SupportingInformation, WHO/EOS/98.1, Geneva, , p. 283.

World Health Organization (WHO) (2011): Guidelines for Drinking-Water Quality”, 4th ed..

Wu, J., Sun, Z. (2015): Evaluation of shallow groundwater contamination and associated human health risk in aluvial plain impacted by agricultural and industrial activities. Expo Health. doi: 10.1007/s12403-015-0170-x

Objavljeno
2017/03/31
Rubrika
Originalni naučni članak