FENOLOŠKE OSOBINE, RODNOST I KVALITET PLODA SORTI ŠLJIVE SREDNJE POZNOG VREMENA ZRENJA NA PODRUČJU BEOGRADA
Sažetak
U periodu od pet godina (2013-2017) na području Beograda proučavane su fenološke osobine, rodnost i kvalitet ploda 14 sorti šljive srednje poznog vremena zrenja. Kao standard za poređenje je uzeta sorta Čačanska rodna. Cvetanje ispitivanih sorti je bilo u prvoj polovini aprila, a zrenje plodova u prvoj polovini avgusta. Prosečan prinos po stablu je bio najniži kod sorte Nevena (1,6 kg), a najviši kod sorte Mildora (22,5 kg). Statistički značajno niži prinos u odnosu na kontrolu imalo je sedam sorti. Najmanja bujnost je utvrđena kod standard sorte (Čačanska rodna), a najveća kod sorte Milka. Prosečna masa ploda je varirala od 19,5 g kod sorte Nevena do 50,5 g kod sorte Valor. U poređenju sa kontrolom, masa ploda je bila statistički značajno veća kod pet sorti. Sve ispitivane sorte su male visok sadržaj rastvorljive suve materije (iznad 17%), dok je kod sorti Mildora i Valor on bio značajno viši u odnosu na kontrolu. Na osnovu dobijenih rezultata, za gajenje na području Beograda se mogu preporučiti sledeće sorte: Valor i Čačanska najbolja kao pretežno stone sorte, Jojo i Vengerka krupna slatka kao sorte kombinovanih svojstava, i Mildora kao sorta za preradu.
Reference
Blažek, J., & Pišteková, J. (2009). Preliminary evaluation results of new plum cultivars in a dense planting. Horticultural Science, 36 (2), 45–54.
Blažek, J., Vávra, R., & Pištěková, I. (2004). Orchard performance of new plum cultivars on two rootstocks in a trial at Holovousy in 1998–2003. Horticultural Science, 31 (2), 37–43.
Bohačenko, I., Pinkrová, J., Komárková, J., & Paprštein, F. (2010). Selected processing characteristics of new plum cultivars grown in the Czech Republic. Horticultural Science, 37 (2), 39–45.
Bozhkova, V. (2013). Plum genetic resources and breeding. AgroLife Scientific Journal, 2 (1), 83–88.
Božović, Đ., & Jaćimović, V. (2012). Phenological properties of plums under the conditions of Northern Montenegro. Agriculture and Forestry, 58 (4), 153–159.
Butac, M., Bozhkova, V., Zhivondov, A., Milosevic, N., Bellini, E., Nencetti, V., Blazek, J., Balsemin, E., Lafarque, B., Kaufmane, E., Gravite, I., Vasiljeva, M., Pintea, M., Juraveli, A., Webster, T., Hjalmarsson, I., Trajkovski, V., & Hjeltnes, S. H. (2013). Overview of plum breeding in Europe. Acta Horticulturae, 981, 91–98.
Crisosto, C. H., Garner, D., Crisosto, G. M., & Bowerman, E. (2004). Increasing ‘Blackamber’ plum (Prunus salicina Lindley) consumer acceptance. Postharvest Biology and Technology, 34, 237‒244.
Dragoyski, K., Minev, I., Dinkova, H., Stoyanova, T., & Minkov, P. (2010). Evaluation of some introduced plum cultivars in RIMSA Troyan. Acta Horticulturae, 874, 311–316.
Glišić, I., Milošević, T., & Ilić, R. (2015). Physical attributes of plum fruit at physiological and harvest maturity. Sixth International Scientific Agricultural Symposium "Agrosym 2015" (pp. 418–423). Jahorina, Bosnia and Herzegovina.
Glisić, I. P., Milosević, T., Glisić, I. S., Ilić, R., Paunović, G., & Milosević, N. (2016). Tree vigour and yield of plum grown under high density planting system. Acta Horticulturae, 1139, 131–136.
Hartmann, W. (2007). New results from plum breeding in Hohenheim. Acta Horticulturae, 734, 187-192.
Hodun, G., Hodun, M., & Grzyb, Z. S. (1998). The promising plum cultivars evaluated in the field collection at Skierniewice, Poland. Acta Horticulturae, 478, 193–198.
Kemp, H., & Wustenberghs, H. (1998). Screening of plums and prunes for fresh consumption, 1988–1997. Acta Horticulturae, 478, 207–216.
Lombard, P. B., Callan, N. W., Dennis, F. G. Jr., Looney, N. E., Martin, G. C., Renquist, A. R., & Mielke, E. A. (1988). Towards a standardized nomenclature, procedures, values, and units in determining fruit and nut tree yield performance. HortScience, 23, 813–817.
Lukić, M., Glišić, I., Karaklajić-Stajić, Ž., Milošević, N., Radičević, S., Marić, S., Pešaković, M., & Đorđević, M. (2016). Noviji rezultati oplemenjivanja voćaka u Institutu za voćarstvo, Čačak. Zbornik radova XXI savetovanja o biotehnologiji (pp. 223–231). Čačak, Srbija.
Milatović, D. (2005). Cvetanje sorti kajsije u beogradskom području. Voćarstvo, 39, 285–293.
Milošević, T., & Milošević, N. (2011). Growth, fruit size, yield performance and micronutrient status of plum trees (Prunus domestica L.). Plant Soil and Environment, 57 (12), 559–564.
Mišić, P. D., & Ranković, M. (2002). Šljivarstvo Jugoslavije. Jugoslovensko voćarstvo, 36 (3-4), 89–100.
Mitrović, O., Gavrilović-Damnjanović, J., Popović, B., & Kandić, M. (2006). Karakteristike čačanskih sorti šljive pogodnih za sušenje. Voćarstvo, 40, 255–261.
Neumüller, M. (2010). Fundamental and applied aspects of plum (Prunus domestica L.) breeding. Fruit, Vegetable and Cereal Science and Biotechnology, 5 (spec. issue 1), 139‒156.
Ogašanović, D., Ranković, M., Paunović, S., Mitrović, O., & Stamenković, S. (2005). Mildora – nova sorta šljive za sušenje. Jugoslovensko voćarstvo, 39, 251–256.
Republički zavod za statistiku Republike Srbije (2017). Retrieved December 17, 2016, from http://www.stat.gov.rs/
Wertheim, S.J. (1996). Methods for cross pollination and flowering assessment and their interpretation. Acta Horticulturae, 423, 237–241.
Zhivondov, A., Vitanova, I., Ivanova, D., Minev, I., Stoev, A., & Blagov, A. (2012). Major results of plum breeding in Bulgaria. Acta Agriculturae Serbica, 17 (33), 3–12.