MEĐUREDNA KULTIVACIJA-AGROTEHNIČKA MERA ZA POVEĆANJE PRINOSA SOJE
Abstract
U cilju sagledavanja uticaja međuredne kultivacije na prinos semena soje postavljen je ogled na parceli Poljoprivredne škole u Bačkoj Topoli u periodu od 2015. do 2017. godine. U ogledu su bile zastupljene sorte soje selekcionisane u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu: Galina, Sava i Rubin. Osnovne parcele u ogledu bile su sa različitim brojem međurednih kultivacija: kontrola-bez međuredne kultivacije, jedna, dve i tri međuredne kultivacije useva soje. Podparcele su bile različite sorte soje. Prosečni prinos soje se povećava sa povećanjem broja prohoda međurednim kultivatorom u toku vegetacionog perioda soje. Sa jednom međurednom kultivacijom povećanje prinosa je iznosilo 5,33%, sa dve međuredne kultivacije 7,10%, a sa tri 7,33%. Rezultati su pokazali da je u godinama sa manjom količinom padavina, značaj međuredne kultivacije mnogo veći. Tako da se u 2017. godini povećanje kretalo od 10,33% do 13,62%, a u 2016. od 3,09% do 4,27%. Povećanje prinosa posledica je, između ostalog, smanjene evaporacije zemljišne vlage i sprečavanja poniranja vode u dublje slojeve. Ovo omogućava bolje čuvanje vode u zemljištu za kritičan letnji period, a takođe i povećava aktivnost mikroorganizama kao i intezivniju mineralizaciju organske materije, što u krajnoj meri utiče na povećanje prinosa.
Ključne reči: soja, prinos, međuredna kultivacija, sorta
References
Brown, E., Brown, D. & Caviness, C. (1985). Response of selected soybean cultivars to soil moisture deficit. Agronomy Journal, 274–278.
Collier, R. & Tegeder, M. (2012). Soybean ureide transporters play a critical role in nodule development, function and nitrogen export.The Plant Journal, 72, 355–367.
Doss, B. D. & Thulow, D. L. (1974). Irrigation, row width and plant population in relation to growth characteristics of two soybean varieties. Agronomy Journal, 65, 620–623.
Đukić, V., Đorđević, V., Popović, V., Kostić, M., Ilić, A. & Dozet, G. (2009). Uticaj đubrenja na prinos soje. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, 46, 17–22.
Đukić, V., Miladinov, Z., Dozet, G., Cvijanović, M., Marinković, J., Cvijanović, G. & Tatić, M. (2018). Uticaj vremena osnovne obrade zemljišta na masu 1000 zrna soje, Zbornik naučnih radova Institut PKB Agroekonomik, Beograd, 24, 93–99.
Graham, P. H. & Vance, C. P. (2000). Nitrogen fixation in perspective: an overview of research and extension needs. Field Crops Research, 65, 93–106.
Griffin, J. L., Taylor, R. W., Habetz, R. J. & Regan, R. P. (1985). Response of solid-seeded soybeans to flood irrigation: I. Application timing. Agronomy Journal, 77, 551–554.
Gutschy, Lj. (1950). Soja i njezino značenje u narodnom gospodarstvu, poljoprivredi i prehrani. Tehnička knjiga, Zagreb.
Hungria, M. & Vargas, M. A. T. (2000). Environmental factors affecting N2 fixation in grain legumes in the tropics, with an emphasis on Brazil. Field Crops Research, 65, 151– 164.
Hrustić, M., Miladinović, J. (2011): Importance, origin and expansion of soybean. U: Miladinović, J., Hrustić, M., Vidić, M. (eds) Soybean. Institute of Field and Vegetable Crops, Novi Sad Sojaprotein, Bečej, Serbia, pp11–44.
Kvaternjak, I., Kisic, I., Birkás, M., Sajko, K., Simunic, I. (2008). Soil tillage as influenced by climate change. Cereal Research Communications, 36, 1203-1206.
Ladrera, R., Marino, D., Larrainzar, E., Gonzalez, E. M. & Arrese-Igor, C. (2007). Reduced carbon availability to bacteroids and elevated ureides in nodules, but not in shoots, are involved in the nitrogen fixation response to early drought in soybean. Plant Physiology, 145, 539–546.
Milošević, N. & Jarak, M. (2005). Značaj azotofiksacije u snabdevanju biljaka azotom. U Kastori, R. (eds): AZOT agrohemijski, agrotehnički, fiziološki i ekološki aspekti, Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, 305–352.
Morse, W. J., Cartter, J. L. & Williams L. F. (1949). Soybeans: culture and varietes, U.S. Government Printing Office.
Takhtajan, A. (2009). Flowering Plants. Second Edition. Springer, 1-906.
Vadez, V., Sinclair, T. & Serraj, R. (2000). Asparagine and ureide accumulation in nodules and shoots as feedback inhibitors of N2 fixation in soybean. Physiologia Plantarum, 110, 215–223.
Vidić, M., Hrustić, M., Miladinović, J., Đukić, V. & Đorđević, V. (2009). Sortni ogledi soje u 2008. godini. Zbornik radova Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, 46, 261–270.
Zapata, F., Danso, S. K. A., Hardarson, G. & Fried. M. (1987). Time course of nitrogen fixation in field-grown soybean using nitrogen-15 methodology. Agronomy Journal, 79, 172–176.