FENOLOGIJA CVETANJA SORTI KAJSIJE NA PODRUČJU BEOGRADA

  • Dragan P Milatović Univerzitet u Beogradu Poljoprivredni fakultet
  • Gordan Zec Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
  • Dejan Đurović Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
  • Mirjana Ruml Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet
Ključne reči: Prunus armeniaca, početak cvetanja, puno cvetanje, trajanje cvetanja, obilnost cvetanja, temperatura

Sažetak


Fenologija cvetanja proučavana je kod 50 sorti kajsije na području Beograda u periodu od osam godina (2009–2016). U okviru fenofaze cvetanja registrovane su tri potfaze: početak cvetanja, puno cvetanje i kraj cvetanja. Pored toga, ispitivani su trajanje i obilnost cvetanja. Prosečan datum početka cvetanja za sve sorte je bio 22. mart, punog cvetanja 25. mart, a kraja cvetanja 1. april. Prosečno trajanje cvetanja je bilo 9,7 dana, sa variranjem po sortama od 7,5 dana (Gergana) do 12 dana (Ninfa i Radka). Najmanju prosečnu ocenu (3,0) za obilnost cvetanja dobila je sorta Mađarska najbolja, a najvišu ocenu (4,6) sorte Harkot i Leskora. U godinama sa višim temperaturama u toku fenofaze cvetanja registrovan je manji raspon u vremenu cvetanja sorti, kao i kraće trajanje cvetanja. Na osnovu početka cvetanja, ispitivane sorte su podeljene u tri grupe: ranocvetne (14 sorti), srednjecvetne (21 sorta) i poznocvetne (15 sorti). Na tok i trajanje fenofaze cvetanja veći uticaj su imali meteorološki faktori (temperatura vazduha), nego genetičke osobine sorti.

Biografija autora

Dragan P Milatović, Univerzitet u Beogradu Poljoprivredni fakultet

Katedra za voćarstvo

redovni profesor

Reference

Burgos, L., Egea, J., Guerriero, R., Viti, R., Monteleone, P., & Audergon, J.M. (1997). The self -compatibility trait of the main apricot cultivars and new selections from breeding programmes. Journal of Horticultural Science, 72 (1), 147–154.
Đurić, B. (1990). Vreme cvetanja u nekih sorti kajsije u uslovima Fruške gore. Jugoslovensko voćarstvo, 24, 3–7.
Ezzat, A., Amriskó, L., Mikita, T., Nyéki, J., Soltész, M., & Szabó, Z. (2012). Variation between some apricot varieties in regard to flowering phenology in Boldogkőváralja, Hungary. International Journal of Horticultural Science, 18 (1), 7–9.
Gorina, V.M., Korzin, V.V., & Mesyats, N.V. (2016). Evaluation of new apricot cultivars introduced in Nikita Botanical Garden. VII International Scientific Agriculture Symposium “AgroSym 2016”. Jahorina, Bosnia and Herzegovina, pp. 1439–1445.
Halász, J., Pedryc, A., Ercisli, S., Yilmaz, K.U., & Hegedüs, A. (2010). S-genotyping supports the genetic relationships between Turkish and Hungarian apricot germplasm. Journal of the American Society for Horticultural Science, 135, 410–417.
Krška, B. (2018). Genetic apricot resources and their utilisation in breeding. In J. Soneji, & M. Nageswara-Rao (Eds.), Breeding and health benefits of fruit and nut crops. (pp. 63–82). London: IntechOpen.
Legave, J.M., & Clauzel, G. (2006). Long-term evolution of flowering time in apricot cultivars grown in southern France: which future impacts of global warming?. Acta Horticulturae, 717, 47–50.
Milatović, D. (2005). Cvetanje sorti kajsije u beogradskom području. Voćarstvo, 39, 285–293.
Milatović, D. (2013). Kajsija. Naučno voćarsko društvo Srbije, Čačak.
Milatović, D., & Nikolić, D. (2007). Analysis of self-(in) compatibility in apricot cultivars using fluorescence microscopy. Journal of Horticultural Science and Biotechnology, 82 (2), 170–174.
Milatović, D., Nikolić, D., & Krška, B. (2013). Testing of self-(in)compatibility in apricot cultivars from European breeding programmes. Horticultural Science (Prague), 40, 65–71.
Rahović, D. (2002). Biološke osobine introdukovanih sorti kajsije u beogradskom području. Jugoslovensko voćarstvo, 36, 113–119.
Ruml, M., Milatović, D., Đurović, D., Zec, G., Jokić, M., & Radović, M. (2018). Chilling and heat requirements for flowering in apricot cultivars. Acta Horticulturae, 1214, 15–18.
Ruiz, D., & Egea, J. (2008). Analysis of the variability and correlations of floral biology factors affecting fruit set in apricot in a Mediterranean climate. Scientia Horticulturae, 115, 154–163.
Szabó, Z., & Nyéki, J. (1999). Floral biology and fertility of apricot. International Journal of Horticultural Science, 5 (3-4), 9–15.
Szabó, Z., Nyéki, J., & Soltész, M. (2003). Apricot (Prunus armeniaca L.). In: P. Kozma, J. Nyéki, M. Soltész, & Z. Szabó (Eds.). Floral biology, pollination and fertilisation in temperate zone fruit species and grape. (pp. 411–423). Budapest: Akadémiai Kiadó.
Szalay, L., Papp, J., & Szabó, Z. (2000). Variability in the blooming time of apricot varieties in Hungary. Acta Horticulturae, 538, 139–141.
Vachůn, Z. (2003). Phenophases of blossoming and picking maturity and their relationships in twenty apricot genotypes for a period of six years. Horticultural Science (Prague), 30 (2), 43–50.
Wertheim, S.J. (1996). Methods for cross pollination and flowering assessment and their interpretation. Acta Horticulturae, 423, 237–241.
Objavljeno
2020/10/15
Rubrika
Originalni naučni članak