EuReCa_Srbija 2014-2021 – Uticaj prediktora na pojavu šokabilnog ritma, any ROSC-a i ROSC-a na prijemu kod pacijenata sa VBSZ osvedočenim od strane ekipe HMP
Sažetak
Cilj: Istraživanjem smo želeli da identifikujemo prediktore prehospitalnih ishoda-inicijalno šokabilnog ritma, povrataka spontane cirkulacije i povratka spontane cirkulacije na prijemu u slučajevima vanbolničkog srčanog zastoja osvedočenog od strane ekipa hitne medicinske pomoći.
Materijali i metode: Studija je koristila epidemiološke podatke prikupljene putem EuReCa upitnika od 1. oktobra 2014. do 31. decembra 2021. U istaživanje su uključeni pacijenti kod kojih je vanbolnički srčani zastoj osvedočen od strane ekipa hitne medicinske pomoći, kao pacijenti pedijatrijskog uzrasta i zadesi nekardiogene etiologij. Podaci prikupljeni iz 16 opština Republike Srbije, koje predstavljaju 24,13% populacije ove zemlje, analizirani su korišćenjem SPSS Statistics softvera. Statistička značajnost je definisana kao p<0.05.
Rezultati: Od 8.349 analiziranih slučajeva vanbolničkog srčanog zastoja, 12,2% osvedočeno je od strane ekipa hitne medicinske pomoći. Verovatnoća registrovanja inicijalno šokabilnog ritma u ovoj kategoriji osvedočenosti bila je 2.35 puta veća kod osoba starijih od 65 godina u poređenju sa mlađim (OR:2.354; 95% CI:1.280-4.331), 2.19 puta veća u slučaju zadesa kod osoba muškog pola u poređenju sa osobama ženskog (ženski pol: OR:0.457, 95%; CI:0.242-0.864) i 22.69 puta veća u slučaju kardiogene etiologije (OR:22.695; 95% CI:3.020-170.547). Verovatnoća povratka spontane cirkulacije je 3.23 puta veća u slučaju zadesa van mesta prebivališta (u mestu prebivališta: OR:0.310; 96% CI:0.176-0.546) i 4.07 puta veća u slučaju inicijalno registrovanog šokabilnog ritma (OR:4.068 ; 95% CI: 2.273-7.278). Ukoliko se zades dogodi u mestu naseljenom sa manje od 100,000 stanovnika, van mesta prebivališta i ukoliko je inicijalni ritam šokabilan verovatnoća za ROSC na prijemu je veća, ali se niti jedna varijabla nije izdvojila kao njegov nezavisni prediktor.
Zaključak: Jedna od predloženih strategija poboljšalanja stope preživljavanja vanbolničkog srčanog zastoja jeste povećanje incidence HMP-osvedočenih zastoja kao kategorije zadesa prema osvedočenosti sa najboljim preživljavanjem. U manjku istraživanja na temu prediktora željenih prehospitalnih ishoda, kao i identifikovanja rizičnih epidemioloških kategorija, neophodne su dodatne studije radi daljeg planiranja aktivnosti i povećanja preživljavanja u ovoj grupaciji pacijenata, te u pojedinim rizičnim epidemiološkim kategorijama.
Reference
https://doi.org/10.1016/j.resuscitation.2016.06.004
2. Randjelovic SS, Nikolovski SS, Tijanic JZ, et al. Out-of-Hospital Cardiac Arrest Prospective Epidemiology Monitoring during the First Five Years of EuReCa Program Implementation in Serbia. Prehosp Disaster Med. 2023;38(1):1-8.
https://doi.org/10.1017/S1049023X22002424
3. Strnad M, Borovnik Lesjak V, Jerot P, Esih M. Prehospital Predictors of Survival in Patients with Out-of-Hospital Cardiac Arrest. Medicina (Kaunas). 2023;59(10):1717.
https://doi.org/10.3390/medicina59101717
4. Yan S, Gan Y, Jiang N, et al. The global survival rate among adult out-of-hospital cardiac arrest patients who received cardiopulmonary resuscitation: a systematic review and meta-analysis. Crit Care. 2020;24(1):61. https://doi.org/10.1186/s13054-020-2773-2
5. Randjelovic S, Nikolovski S, Selakovic D, et al. Time Is Life: Golden Ten Minutes on Scene-EuReCa_Serbia 2014-2023. Medicina (Kaunas). 2024;60(4):624.
https://doi.org/10.3390/medicina60040624
6. Chia MYC, Kwa TPW, Wah W, et al. Comparison of Outcomes and Characteristics of Emergency Medical Services (EMS)-Witnessed, Bystander-Witnessed, and Unwitnessed Out-of-Hospital Cardiac Arrests in Singapore. Prehosp Emerg Care. 2019;23(6):847-854.
https://doi.org/10.1080/10903127.2019.1587124
7. Sasson C, Rogers MA, Dahl J, Kellermann AL. Predictors of survival from out-of-hospital cardiac arrest: a systematic review and meta-analysis. Circ Cardiovasc Qual Outcomes.
https://doi.org/10.1161/CIRCOUTCOMES.109.889576
8. Gowens P, Smith K, Clegg G, Williams B, Nehme Z. Global variation in the incidence and outcome of emergency medical services witnessed out-of-hospital cardiac arrest: A systematic review and meta-analysis. Resuscitation. 2022;175:120-132.
https://doi.org/10.1016/j.resuscitation.2022.03.026
9. Holmström L, Reinier K, Toft L, et al. Out-of-hospital cardiac arrest with onset witnessed by emergency medical services: Implications for improvement in overall survival. Resuscitation. 2022;175:19-27. https://doi.org/10.1016/j.resuscitation.2022.04.003
10. Majewski D, Ball S, Talikowska M, Belcher J, Brits R, Finn J. Do differences in emergency medical services (EMS) response time to an arrest account for the survival differences between EMS-witnessed and bystander-witnessed out of hospital cardiac arrest?. Resusc Plus. 2024;19:100696.
https://doi.org/10.1016/j.resplu.2024.100696
