Mikrobiota kože: uloga u dermatološkim bolestima

  • Dušan Škiljević Univerzitet u Beogradu, Medicinski fakultet

Sažetak


Koža je najveći organ čoveka i predstavlja višestruku barijeru prema agensima iz spoljašnje sredine, ali ujedno i kompleksan ekosistem koji naseljava raznovrsna mikrobiota, koja igra ključnu ulogu u održavanju homeostaze kože i zaštiti domaćina od patogena. Mikrobiota kože je druga najveća po obimu kod čoveka, nakon mikrobiote creva, i obuhvata oko 40 triliona mikroorganizama, sa sledećim dominantnim filumima:  

- Bakterije: Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes 

- Gljivice: dominira rod Malassezia 

- Virusi: uglavnom bakteriofagi, ali i humani virusi, kao što je humani papiloma virus

- Arheje: dominira klasa Nitrososphaeria.

 

Kutana mikrobiota je manje raznovrsna od crevne, ali izuzetno složena. Na njen sastav utiču brojni endogeni (uzrast, pol, varijacije u genomu i imunskom odgovoru) i egzogeni faktori (geografski i klimatski faktori, razlike u životnim navikama, uzimanje lekova).  Zahvaljujući svojoj topografskoj organizaciji sa zonama koje imaju različite mikroklimatske uslove, na koži postoje različita područja (“niše”) koje imaju specifičnu strukturu mikrobiote.  Među najvažnijim ekološkim faktorima koji utiču na sastav mikrobiote jedne zone kože spadaju: količina sebuma u toj zoni, fluktuacije temperature, nivo vlažnosti, prisustvo pregiba i prevoja kože, sastav antimikrobnih lipida i peptida. 

 

Osim dokazane uloge u očuvanju kutane barijere, mikrobiota kože svojim uticajem na imunski sistem, metaboličkom aktivnošću i uzajamnom regulacijom sa drugim mikrobiomima, dodatno doprinosi održavanju zdravlja kože i celog organizma.

Poremećaj homostaze mikrobiote sa poremećajem diverziteta u ekosistemu kože (disbioza) se danas smatra važnim faktorom u patogenezi različitih oboljenja kože, kao što su atopijski i seboroični dermatitis, psorijaza, supurativni hidradenitis, akne, rozacea. Takođe, razumevanje uticaja mikrobiote na razvoj različitih kutanih oboljenja dovelo je i do pojave prvih terapijskih modaliteta koji su zasnovani na modulaciji profila mikroorganizama, kao što su transplantacija mikrobiote i terapija bakteriofagima.

 

Objavljeno
2025/12/23
Rubrika
Pregledni članak