PLASMAN DOMAĆIH GASTRONOMSKIH PROIZVODA U TURIZMU-IZAZOVI I ŠANSE
Sažetak
Oko 30% turističkih troškova se izdvaja zarad konzumiranja hrane i pića, a često i više ako su u pitanju lokalni poljoprivredni proizvodi. Zbog toga je predmet istraživanja sagledavanje veza između lokalno proizvedenih poljoprivrednih proizvoda i turizma na konkretnim primerima. U prvoj fazi istraživanja akcenat je na primerima dobre i loše prakse sa različitih kontinenata. Centralni zadatak je bio ispitati kakva je situacija pomenute tematike u Srbiji. Za studiju slučaja je uzet Sremski upravni okrug. Putem anketnog upitnika, ispitani su stavovi lokalnih poljoprivrednih proizvođača Srema po pitanju plasmana njihovih proizvoda (ko su im kupci, da li su hoteli/restorani zainteresovani za kupovinu njihovih proizvoda, da li imaju saznanja na koji način svoje proizvode mogu prodati restoranima/hotelima, da li ima nekih poteškoće u takvom prodajnom lancu (plasmanu robe) itd. Pored istorijskog metoda, korišćena je deskriptivna statistika (SPSS 17). Rezultati istraživanja daju uvid u trenutno stanje i pružaju konkretne smernice unapređivanja saradnje turističkog sektora i lokalne zajednice sa pozitivnim multiefektima na brojne stejkholdere.
Reference
Alegre, J., & Garau, J. (2010). Tourism satisfaction and dissatisfaction. Annals of Tourism Research, 37(1), 52-73. doi:10.1016/j.annals.2009.07.001
Antić, A., Vujko, A., Gajić, T. (2015). Tradicija kao pokretač razvoja turizma ruralnih destinacija. Škola biznisa. Visoka poslovna škola strukovnih studija, Novi Sad, 2, 9-20.
DOI 10.5937/skolbiz2-10357
Beerli, A., & Martin, J. D. (2004). Factors influencing destination image. Annals of Tourism Research, 31(3), 657-681. https://doi.org/10.1016/j.annals.2004.01.010
Cohen, E. (1979). A phenomenology of tourist experiences. Sociology, 13(2), 179-201.
Cox, L. J., Fox, M., Bowen, R.L. (1994). Does Tourism Destroy Agriculture? Annals of Tourism Research, 22, 210-213.
Crompton, L. (1979). An assessment of the image of Mexico as a vacation destination and the influence of geographical location upon that image. J Travel Res, 17, 18-23. doi: 10.1177/004728757901700404
Deđanski S., Puzić G. (2010). Menadžment razvoja vinskog turizma u Srbiji kao osnova razvoja lokalnih zajednica. Ekonomika poljoprivrede, 57 (3), 463-473.
FARMA (June 2006). Sector Briefing - Farmers Markets in the UK. Nine Years and Counting. FARMA, Southampton.
Hall C. M. & Mitchell, R. (2001). Wine and food tourism. Wiley, Sydney.
Hall C. M. & Mitchell R. (2006). Gastronomy, food and wine tourism. Elsevier Ltd, Oxford.
Hall, C.M. & Sharples, L. (2003). The consumption of experiences or the experience of consumption? An introduction to the tourism of taste in Food tourism around the world. Elsevier Butterworth-Heinemann, Oxford.
Hall, C.M. (2005). Rural wine and food tourism cluster and network development. In book Rural tourism and sustainable business. Channel View Publications 149-164
Hosany, S., Ekinci, Y. & Uysal, M. (2006). Destination image and destination personality: An application of branding theories on tourism places. Journal of Business Research, 59, 638-642.
Hjalager, A. & Richards, G. (2002). Tourism and Gastronomic. London: Routledge.
Kim, J. K. (2014). The antecedents of memorable tourism experiences: The development of a scale to measure the destination attributes associated with memorable experiences. Tourism Management, 44, 34-45.
Meyer, D., Ashley, C. & Poultney, C. (2004). Pro Poor Tourism Pilots Programm - Business Implementation of Pro Poor Tourism: Case Study Briefs (No. 3: Tourism-agricultural link: Boosting inputs from local farmers).
DFID's Business Linkages Challenge Fun.
New Economics Foundation (2001). Local Food Shopping better for Rural Economy than Supermarket Shopping. Preuzeto 6. juna 2015. Sa http://www.neweconomics.org/gen/m6_i121_news.aspx).
OECD (2009). The Impact of Culture on Tourism. Paris: OECD.
Pivac, T. (2012). Vinski turizam Vojvodine. Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Novi Sad.
Pivac, T., Dragin, A., Dragićević, V. & Vasiljević, Đ. (2016). Selektivni oblici turizma – primeri dobre prakse u svetu i stanje u Republici Srbiji. Prirodno-matematički fakultet, Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo (Univerzitet u Novom Sadu).
Rankov, S. (2017). Sertifikaciono telo za sertifikaciju proizvoda sa oznakom geografskog porekla. Enološka Stanica Vršac, Vršac.
Telfer, D.J.& Wall, G. (1996). Linkages Between Tourism and Food Production. Annals of Tourism Research, 23 (3), 635-653. doi: 10.1016/0160-7383(95)00087-9
Torres, R. (2004). Challenges and Potential for Linking Tourism and Agriculture to Achieve Pro-Poor Tourism Objectives. Progress in Development Studies, 4(4), 294-318.
Tsai, S.C.T., Wang, Y.C. (2017). Experimential value in branding food tourism. Journal of Destination Marketing & Management, 6, 56-65. http://dx.doi.org/10.1016/j.jdmm.2016.02.003
Vujko, A., Petrović, M., Dragosavac, M., Ćurčić, N., Gajić, T. (2017). The linkage between traditional food and loyalty of tourists to the rural destinations. Teme, 41(2), 475-487. doi:10.22190/TEME1702475V
Quan, S. & Wang, N. (2004). Towards a structural model of the tourist experience: An illustration from food experiences in tourism. Tourism management, 25(3), 297-305. http://dx.doi.org/10.1016/S0261-5177(03)00130-4
World Tourism Organization (2012a). Global Report on Food Tourism. UNWTO, Madrid.
World Tourism Organization (2012b). Global Report on Food Tourism. UNWTO, Madrid
http://www.cabi.org/Uploads/CABI/OpenResources/39762/Chap8/Ch8_Essay.pdf
http://www.zis.gov.rs/prava-intelektualne-svojine/oznake-geografskog-porekla/spisak-ogp.953.html
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.
html:521405-Zasticena-samo-tri-srpska-brenda
http://www.srbija.travel/destinacije/putevi-vina/
http://www.srbija.travel/?s=srem&x=0&y=0&lang=sr
http://www.srbija.travel/kalendar-dogadjaja/
www.visitkorea.or.kr
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).