DIVERSIFICATION OF RURAL ECONOMY IN THE FUNCTION OF BALANCED REGIONAL DEVELOPMENT OF THE REPUBLIC OF SERBIA
Sažetak
Izražene regionalne disproporcije predstavljaju jedno od glavnih obeležja regionalnog razvoja u Srbiji. Regioni su ekonomski veoma neujednačeni međusobno, a često su prisutne razlike i unutar samih regiona. Intraregionalna neujednačenost je snažno izražena na relaciji selo - grad, gde se kao posebno ugrožena izdvajaju ruralna područja koja su izložena višedecenijskim depopulacionim kretanjima i padu privredne aktivnosti. Ovaj problem je prepoznat i obrađen u Strategiji poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period od 2014-2024. godine, u kojoj se jedno od prioritetnih područja sprovođenja operativnih ciljeva odnosi upravo na diversifikaciju ruralne ekonomije i očuvanje kulturne i prirodne baštine. U radu se posebno ističe značaj turizma kao delatnosti koja, usled svojih pozitivnih efekata na BDP, zaposlenost, platni bilans, investicije i standard stanovništva, sve češće postaje ključni instrument podsticanja razvoja, posebno u onim regionima u kojima je kreiranje zaposlenosti putem drugih vidova investicija teže ostvarivo. U skladu s navedenim, cilj rada je da se kroz prikaz i analizu socio-ekonomskih indikatora i ostvarenog turističkog prometa u statističkim regionima u Srbiji ukaže na potencijal ruralnog turizma kao endogenog faktora regionalnog i lokalnog razvoja. Rezultati korelacione analize ukazuju na pozitivnu korelaciju između broja turista i broja zaposlenih, broja zaposlenih na 1000 stanovnika i prosečne neto zarade u NUTS 3 regionima u Srbiji.
Reference
Bjeljac, Ž., Brankov, J., Ćurčić, N., & Milanović Pešić, A. (2020). Traditional sports and games in the function of sustainable development of rural tourism – a case study of "Vojvodjanska olimpijada starih sportova” (Bačko Gradište, Serbia). In Innovative Aspects of the Development Service and Tourism (13–18). Stavropol, Russia: Stavropol State Agrarian University, Faculty of Social and Cultural Service and Tourism, SEQUOIA.
Blaine, T., & Golan, M. (1993). Demand for Rural Tourism: An Exploratory Study. Annals of tourism research, 20, 770-773.
Cabrini, L. (2002). Rural tourism in Europe: Experiences and perspectives. Retrieved from http://www.world-tourism.org/regional/europe/PDF/rural_en.pdf
Ćurčić, N., Bjeljac, Ž., Terzić, A., & Mirković, A. (2018) Importance of tourism for sustainable rural development. In: Sustainable development of tourism market: international practices and Russian experience (36-41). Stavropol, Russia: Stavropol State Agrarian University, Faculty of Social and Cultural Service and Tourism, SEQUOIA.
Ćurčić, N., Mirković Svitlica, A., Brankov, J., Bjeljac Ž., Pavlović, S., & Jandžiković, B. (2021). The Role of Rural Tourism in Strengthening the Sustainability of Rural Areas: The Case of Zlakusa Village. Sustainability, 13(12), 6747.
Dernoi, I. (1991). About Rural and Farm Tourism. Tourism Recreation Research, 16(1), 3-6.
European Commission (1986). Community Action in the field of tourism. Commission communication to the Council. COM (86) 32 final, 5 February 1986. Bulletin of the European Communities, 4/86, 10.
Hall, D., & Brown, F. (2000). Tourism in peripheral areas. Clevedon: Channel View.
Long, A., & Van der Ploeg J. D. (1994). Endogenous development: Practices and perspectives. In Born from within. Practice and perspectives of endogenous rural development (1-6). Assen: Van Gorcum.
Lowe, P. (1996). Blueprint for the rural economy. In The rural economy and the British countryside (187 - 202). London: Earthscan.
Law on Regional Development. Official Gazette of the RS, No 51 (2009).
Manić, E. (2014). Održivi ruralni turizam kao factor razvoja rurlanih područja: primer Srbije. Acta geographica Bosniae at Herzegovinae, 1(1), 23-34.
Mortan, M. (2006). Agritourism Rural Development Public Administration. Transylvanian Review of Administrative Sciences, 16, 101-105.
OECD (1994). Tourism strategies and rural development. Paris, p.14. Retrieved from https://www.oecd.org/cfe/tourism/2755218.pdf
Pavlović, N., & Kovačević-Berleković, B. (2018). Turizam kao pokretač razvoja ruralnih prostora - studija slučaja jugoistočne Bačke. Škola biznisa, 1/2018, 105-122.
Ploeg, J. D., & Renting, H. (2000). Impact and potential: A comparative Review of European Rural Development Practice. Sociologia Ruralis, 40(4), 529-543.
Pugliese, P. (2001). Organic Farming and Sustainable Rural Development: A Multifaceted and Promising Convergence. Sociologia Ruralis, 41(1), 112-130.
Statistical Office of the Republic of Serbia (2020). Municipalities and regions in Serbia, 2020. Beograd. Retrieved from https://publikacije.stat.gov.rs/G2020/PdfE/G202013047.pdf
Sarić, R. (2016). Održivi ruralni razvoj - koncept i merenje Beograd: Ekonomski fakultet. Retrieved from https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/7508
Spatial Plan of the Republic of Serbia (1996). Official Gazette of the RS, 13/1996.
Strategy of Agriculture and Rural Development of the Republic of Serbia for the period 2014-2024 (2014). Official Gazette of the RS, 85/2014.
Strategy of Regional Development of Serbia for the period from 2007 to 2012 (2007). Beograd: Republički zavod za razvoj. Retrieved from http://www.gs.gov.rs/english/stampa-eng/strategije-vs.html
Todorović, M., & Bjeljac, Ž. (2009). Rural tourism in Serbia as a concept of development in undeveloped regions. Acta geographica Slovenica, 49(2), 453-473.
Viljoen, J., & Tlabela, K. (2007). Rural tourism development in South Africa: Trends and challenges. Cape Town, South Africa: Human Science Research Council Press (HSRCP). Retrieved from http://www.hsrcpress.ac.za
Vujko, A., Petrović, M. D., Dragosavac, M., Ćurčić, N., & Gajić, T., (2017) The linkage between traditional food and loyalty of tourists to the rural destinations. ТEME, 41(2), 475-487.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).