POGRANIČNE REGIJE KAO TURISTIČKE DESTINACIJE
Sažetak
Kao globalni fenomen turizam je našao svoje mesto u svakom prostoru. Vremenom turističko tržište je postalo zasićeno masovnim turizmom i došlo je do otvaranja novih destinacija atraktivnih turistima. Tako pojedina granična područja u svetu privlače prolaznike da se na njima zadržavaju pretvarajući se u nove turističke destinacije. U ovom radu se može uočiti da turizam i međunarodne granice karakteriše veći broj odnosa pri čemu će se sagledati njihova međusobna povezanost. Turizam u pograničnim regijama predstavlja šansu za aktiviranje ovih područja koja su često zanemarena od strane države. Neke evropske zemlje su iskoristile ovu mogućnost i unapredile svoj turizam razvijajući svoje pogranične regije. Ovakav razvoj turizma moguće je primeniti i u Srbiji i na taj način turistički aktivirati pogranične delove naše države. Međutim, da bi se turizam u ovim područjima razvijao, potrebno je ostvariti adekvatnu međunarodnu saradnju između dve ili više država. To je moguće ostvariti različitim instrumentima prekogranične saradnje u turizmu, kroz angažovanje susednih zemalja u zajedničkom planiranju i kooperaciji.
Reference
Arreola, D.D., & Curtis, J.R. (1993). The Mexican Border Cities: Landscape Anatomy and Place Personality. Tucson: University of Arizona Press.
Arreola, D.D., & Madsen, K. (1999). Variability of tourist attractiveness along an international boundary: Sonora, Mexico border towns. Visions in Leisure and Business, 17(4), 19-31.
Faby, H. (2006). Tourism Policy Tools Applied by the European Union to Support Cross-bordered Tourism. U H. Wachowiak (Ur.), Tourism and Borders: Contemporary Issues, Policies and International Research. (str. 19-30). England: Ashgate.
Golubović, S., Golubović, N., & Cvetković, P. (2012). Prekogranična saradnja u zemljama zapadnog Balkana - Mogućnosti i ograničenja. Teme, 36(4), 1613-1629.
Instrument za pretpristupnu pomoć - Programi prekogranične saradnje Preuzeto sa www.vojvodinahouse.eu.
Majstorović, V. (2013). Turizam u evropskim pograničnim regijama. Novi Sad: Prirodno-matematički fakultet. Master rad.
Perkmann, M. (2003). Cross-Border Regions in Europe: Significance and Drivers of Regional Cross-Border Co-Operation. European Urban and Regional Studies, 10(2), 153-171. doi:10.1177/0969776403010002004
Prekogranična saradnja u regijama Evrope (INTERREG IV) Preuzeto sa www.interreg-oberrhein.eu.
Stern, E. (1987). Competition and location in the gaming industry: The ‘casino states' of Southern Africa. Geography, 72(2), 140-150.
Timothy, D.J. (1995). Political boundaries and tourism: Borders as tourist attractions. Tourism Management, 16(7), 525-532.
Timothy, D.J., & Butler, R.W. (1995). Cross-border shopping: A North American Perspective. Annals of Tourism Research, 22(1), 16-34.
Timothy, D.J. (2001). Tourism and Political Boundaries. London: Routledge.
Timothy, D.J., & Tosun, C. (2003). Tourists' perception of the Canada-USA border as a barrier to tourism at the International Peace Garden. Tourism Management, 24(4), 411-421.
Timothy, D.J. (2006). Relationships between Tourism and International Boundaries. U H. Wachowiak (Ur.), Tourism and Borders: Contemporary Issues, Policies and International Research. (str. 9-18). England: Ashgate.
Travlou, P.S. (2003). Airport terminals and hotel lobbies: Gazing Athens from in-transit spaces. U: Paper presented at the annual meeting of the Association of American Geographers, 5–8 March, New Orleans.
Turnock, D. (2002). Cross-border cooperation: A major element in regional policy in the new east central Europe. Zbornik Matice srpske za društvene nauke, 112-113, 149-166.
Wachowiak, H. (2006). Tourism and Borders: Contemporary Issues, Policies and International Research. England: Ashgate Publishing Limited.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).