UNAPREĐENJE KONKURENTNOSTI I EKONOMSKOG RASTA U REPUBLICI SRBIJI PUTEM KONCEPTA CIRKULARNE EKONOMIJE

  • Biljana Petković
  • Miloš Milovančević University of Niš, Faculty of Mechanical Engineering, Republic of Serbia
  • Miljana Barjaktarović Faculty of Business Economics and Entrepreneurship, Belgrade, Republic of Serbia
DOI: https://doi.org/10.5937/skolbiz1-47838
Ključne reči: cirkularna ekonomija, gubiti, energija, BDP, konkurentan, ANFIS

Sažetak


Cirkularna ekonomija predstavlja zatvoreni, kružni sistem u kom se materijalni i energetski gubiti pretvaraju u resurse koji se mogu koristiti za realizaciju alternativnih ciljeva. Neraskidivo povezana sa održivim razvojem, cirkularna ekonomija se prvenstveno bavi smanjenjem materijalni i energetskih gubitaka. Optimalan pravac delovanja bi se odnosio na eliminisanje ovih gubitaka i prenamenu materijala. Radi toga, koriste se biorazgradivi materijali, dok se proizvodi odlažu, ponovo koriste i recikliraju. Osnovni cilj ovog rada je istraživanje uticaja proizvodnje energije i neenergetskih materijala na vrednost bruto društvenog proizvoda Republike Srbije i drugih članica OECD. Svrha rada se odnosi na identifikovanje sektora, proizvodnje energije ili priozvodnje materijala, koji ostvaruje značajniji uticaj na vrednost BDP u cilju unapređenja konkurentnosti. Rezultati istraživanja ukazuju na trenutno stanje ekonomskog rasta, kao i na oblasti koje je potrebno unaprediti kako bi se podstakao rast poslovne konkurentnosti. Adaptivni nero fazi sistem zaključivanja je veoma pogodan za primenu na visoko nelinearnim podacima. Najznačajnija determinananta bruto društvenog proizvoda u Republici Srbiji jeste proporcija domaće potrošnje materijala namenjene potrošnji nemetalnih minerala.  Među OECD članicama, potrošnja metala kao proporcija ukupne domaće potrošnje materijala je veoma značajan predictor bruto društvenog proizvoda. Pored toga, rezultati istraživanja ukazuju na to da je za prognoziranje vrednosti bruto društvenog proizvoda najbolje primeniti dva parametra, ukupnu vrednost proizvodnje neenergetskih materijala i ukupnu vrednost proizvodnje komunalnog otpada. Rezultati takođe mogu poslušiti pri konstruisanju optimalne strategije inkorporacije principa cirkularne ekonomije u aktivnostima unapređenja korporativne konkurentnosti, ublažavanja efekata energetskog i materijalnog otpada i minimiziranja negativnih uticaja na životnu sredinu.

Reference

Yong, R. (2007). The circular economy in China.Journal of material cycles and waste management,9(2), 121-129.
Dong, L., Liu, Z., & Bian, Y. (2021). Match Circular Economy and Urban Sustainability: Re-investigating Circular Economy Under Sustainable Development Goals (SDGs).Circular Economy and Sustainability, 1-14.
Christensen, T. B. (2021). Towards a circular economy in cities: Exploring local modes of governance in the transition towards a circular economy in construction and textile recycling.Journal of Cleaner Production, 127058.
Upadhyay, A., Laing, T., Kumar, V., & Dora, M. (2021). Exploring barriers and drivers to the implementation of circular economy practices in the mining industry.Resources Policy,72, 102037.
Ozili, P. K. (2021). Circular Economy, Banks, and Other Financial Institutions: What’s in It for Them?.Circular Economy and Sustainability, 1-12.
Sanguino, R., Barroso, A., Fernández-Rodríguez, S., & Sánchez-Hernández, M. I. (2020). Current trends in economy, sustainable development, and energy: a circular economy view.
Webster, K. (2021). A Circular Economy Is About the Economy.Circular Economy and Sustainability, 1-12.
Hull, C. E., Millette, S., & Williams, E. (2021). Challenges and opportunities in building circular-economy incubators: Stakeholder perspectives in Trinidad and Tobago.Journal of Cleaner Production,296, 126412.
Pollard, J., Osmani, M., Cole, C., Grubnic, S., & Colwill, J. (2021). A Circular Economy Business Model Innovation Process for the Electrical and Electronic Equipment Sector.Journal of Cleaner Production, 127211.
Salvador, R., Barros, M. V., Freire, F., Halog, A., Piekarski, C. M., & Antonio, C. (2021). Circular Economy Strategies on Business Modelling: Identifying the Greatest Influences.Journal of Cleaner Production, 126918.
Liu, L., Liang, Y., Song, Q., & Li, J. (2017). A review of waste prevention through 3R under the concept of circular economy in China.Journal of Material Cycles and Waste Management,19(4), 1314-1323.
Aguilar-Hernandez, G. A., Rodrigues, J. F. D., & Tukker, A. (2021). Macroeconomic, social and environmental impacts of a circular economy up to 2050: A meta-analysis of prospective studies.Journal of Cleaner Production,278, 123421.
Robaina, M., Murillo, K., Rocha, E., & Villar, J. (2020). Circular economy in plastic waste-Efficiency analysis of European countries.Science of the Total Environment,730, 139038.
Luo, F., Li, X., & Peng, C. (2020). Study on the decoupling effect of energy consumption and economic growth in the construction industry of Guangxi (People's Republic of China) from the perspective of the circular economy.SN Applied Sciences,2(6), 1-14.
Marino, A., & Pariso, P. (2020). Comparing European countries' performances in the transition towards the Circular Economy.Science of the Total Environment,729, 138142.
Jang, J. S. (1993). ANFIS: adaptive-network-based fuzzy inference system.IEEE transactions on systems, man, and cybernetics,23(3), 665-685.
https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=GREEN_GROWTH
Objavljeno
2024/04/17
Broj časopisa
Vol. 20 Br. 1 (2023): International Journal of Economic Practice and Policy
Rubrika
Originalni naučni članak
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sledeće uslove:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.

  2. Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.

  3. Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).