ANALIZA NIVOA JAVNOG DUGA U RAZVIJENIM I ZEMLJAMA U RAZVOJU
Sažetak
Osnovni cilj rada je ukazivanje na značaj problema visokog javnog duga, kako u razvijenim tako i u zemljama u razvoju. U radu su korišćene sledeće metode: istorijski metod, metod dedukcije, metod generalizacije i statistički metod. Posmatranjem podataka o desetogodišnjem kretanju javnog duga u izabranim zemljama, zaključili smo da postoji trend porasta javnog duga posmatranog kao procenat društvenog bruto proizvoda date zemlje. Svaka od analiziranih zemalja (Kanada, Velika Britanija, Grčka, Argentina i Srbija) ima specifične uzroke koji su doprineli rastu javnog duga, ali osnovni uzrok porasta javnog duga koji je zajednički za sve zemlje je prekomerna potrošnja državnih organa i smanjenje poreskih prihoda, koje se javilo kao posledica smanjene ekonomske aktivnosti usled svetske ekonomske krize u poslednjih nekoliko godina. Analizom podataka o kretanju javnog duga posmatranih zemalja u periodu od 2003–2014. godine, zaključili smo da se problem porasta može rešiti ili povećanjem društvenog bruto proizvoda, ili smanjenjem državne potrošnje.
Reference
Buckley, R., & Arner, F. D. (2011). From Crisis to Crisis: The Global Financial System and Regulatory Failure. The Netherland: Kluwer Law international.
DebtClock. (2015). Canada’s National Debt Clock. Preuzeto sa http://www.debtclock.ca.
Đorđević, M., & Veselinović, P. (2010). Razvojne karakteristike srpske ekonomije u periodu tranzicije. Škola biznisa, 1, 21–30.
European Communities. (1992). Protocol on the excessive deficit procedure. Official Journal of the European Communities, C, 191, 131–132. Preuzeto sa http://constitution-europeenne.info/an/eu_treaty.pdf.
Eurostat. (2015). General government gross debt - annual data. Preuzeto sa http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=teina225&plugin=1
IMF. (2010). Greece: Staff Report on Request for Stand-By Arrangement.
IMF. (2011). Greece: Fourth Review Under the Stand-By Arrangement and Request for Modification and Waiver of Applicability of Performance Criteria.
IMF. (2011). Greece: Fifth Review Under the Stand-By Arrangement, Rephasing and Request for Waiwers of Nonobservance of Performance Criteria. U Press Release on the Executive Board Discussion; and Statement by the Executive Director for Greece.
Kirchgässner, G. (2014). On the Political Economy of Public Deficits and Debt. German Economic Review, 15(1), 116–130. doi:10.1111/geer.12029.
Kolačević, S., & Hreljac, B. (2011). Javni dug kao ključna varijabla ostvarenja ciljeva ekonomske politike. Ekonomski pogledi, 62(3–4), 208–229.
Levey, C., Ozarow, D., & Wylde, C. (2014). Argentina Since the 2001 Crisis. New York: Palgrave Macmillan.
Ministarstvo finansija Republike Srbije, Uprava za javni dug. (2014). Stanje i struktura javnog duga. Preuzeto sa http://www.javnidug.gov.rs/upload/Stanje%20i%20struktura/Stanje%20i%20struktura%20-%20SRB%20CIRILICA.pdf.
Ministry of Finance of Greece. (2010). Update of the Hellenic Stability and Growth Programme Including an Updated Reform Programme.
Rosen, H. S. (1999). Javne financije. Zagreb: Institut za javne financije.
The Economist. (2015). The global debt clock. Preuzeto sa http://www.economist.com/content/global_debt_clock.
Trading Economics. (2015). Argentina Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/argentina/government-debt-to-gdp.
Trading Economics. (2015). Canada Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/canada/government-debt-to-gdp.
Trading Economics. (2015). Greece Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/greece/government-debt-to-gdp.
Trading Economics. (2015). Serbia Government Debt to GDP. Preuzeto sa http://www.tradingeconomics.com/serbia/government-debt-to-gdp.
Zakon o javnom dugu. Službeni glasnik RS, br. 61/05, 107/09 i 78/11.
Žigulić, M. (2012). Argentinska kriza. Menadžer magazine, Preuzeto sa http://www.manager-magazine.com/index.php/gospodarstvo/85-argentinska-kriza.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).