UTICAJ SOCIOEKONOMSKIH KARAKTERISTIKA PORODICE NA AUDITIVNI RAZVOJ PREVREMENO ROĐENE DECE

  • Mina Nikolić Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
  • Sanja Ostojić Zeljković Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
  • Ivana Veselinović Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju

Sažetak


Auditivno ponašanje odražava specifičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili drugim akustičkim nadražajima i na ranom uzrastu predstavlja socijalnu veštinu. Novorođene čujuće bebe iskazuju afinitet prema majčinom glasu naspram drugih glasova, što predstavlja posledicu slušnog iskustva tokom kasnog intrauterinog razvoja. Prevremeno rođene bebe često svoja prva akustička iskustva stiču u odeljenjima za intenzivnu neonatalnu negu. Visok nivo ambijentalne buke, odvojenost od majki i ostalih članova primarne porodice, samo su neki od faktora koji mogu negativno da utiču na rani slušni razvoj prevremeno rođenog deteta. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi da li socioekonomske karakteristike porodice utiču na dinamiku auditivnog razvoja prevremeno rođene dece tokom prve godine života. Uzorak je činilo 150 prevremeno rođene dece sa teritorije Republike Srbije. Podaci o socioekonomskim karakteristikama porodice prikupljani su od roditelja i/ili preuzimani iz kliničkih dosijea ispitanika, dok je procena slušnog razvoja vršena je pomoću LittlEARS® auditivnog upitnika (LittlEARS® Auditory Questionnaire). Rezultati istraživanja pokazuju da zaposlenje majki na neodređeno vreme i povremeno zaposlenje očeva korelira sa višim nivoom auditivnog razvoja prevremeno rođene dece na korigovanom uzrastu od godinu dana. Ispitujući uticaj karakteristika porodice na trajektoriju (koju čine početni nivo i tempo) auditivnog razvoja prevremeno rođene dece dobili smo da povremeno zaposlenje oca utiče na brži tempo slušnog razvoja, dok prisustvo siblinga u porodici ima značajan uticaj na viši početni nivo njihovog razvoja. S obzirom da su pojedine karakteristike porodične sredine (stručna sprema roditelja, radni status, prisustvo siblinga) pokazale statistički značajni uticaj na starijim uzrastima prevremeno rođene dece, kada raste značaj jezičkih kompetencija, ovakve rezultate doveli smo u vezu sa rezultatima velikog broja istraživanja koja ističu važnost kvantiteta i kvaliteta ranih socijalnih interakcija u razvoju govorne percepcije, kao najvišeg nivoa auditivnog razvoja.

Ključne reči: auditivni razvoj, prevremeno rođena deca, socioekonomske karakteristike porodice

Reference

Bagatto, M. P., Brown, C. L., Moodie, S. T., & Scollie, S. D. (2011). External validation of the LittlEARS® Auditory Questionnaire with English-speaking families of Canadian children with normal hearing. International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology, 75(6), 815-817. doi: 10.1016/j.ijporl.2011.03.014

Bart, O., Shayevits, S., Gabis, L. V., & Morag, I. (2011). Prediction of participation and sensory modulation of late preterm infants at 12 months: A prospective study. Research in Developmental Disabilities, 32(6), 2732-2738. doi: 10.1016/j.ridd.2011.05.037

Beer, J., Harris, M. S., Kronenberger, W. G., Holt, R. F., & Pisoni, D. B. (2012). Auditory skills, language development, and adaptive behavior of children with cochlear implants and additional disabilities. International Journal of Audiology, 51(6), 491-498. doi: 10.3109/14992027.2012.664291

Bisiacchi, P. S., Mento, G., & Suppiej, A. (2009). Cortical auditory processing in preterm newborns: an ERP study. Biological Psychology, 82(2), 176-185. doi: 10.1016/j.biopsycho.2009.07.005

Caskey, M., Stephens, B., Tucker, R., & Vohr, B. (2011). Importance of Parent Talk on the Development of Preterm Infant Vocalizations. Pediatrics, 128(5), 910-916. doi: 10.1542/peds.2011-0609

Caskey, M., Stephens, B., Tucker, R., & Vohr, B. (2014). Adult Talk in the NICU With Preterm Infants and Developmental Outcomes. Pediatrics, 133(3), 578-584. doi: 10.1542/peds.2013-0104

Coninx, F., Weichbold, V., Tsiakpini, L., Autrique, E., Bescond, G., Tamas, L., . . . Radulescu, L. (2009). Validation of the LittlEARS® Auditory Questionnaire in children with normal hearing. International Journal of Pediatric Otorhinolaryngology, 73(12), 1761-1768. doi: 10.1016/j.ijporl.2009.09.036

Cosetti, M. K., & Waltzman, S. B. (2012). Outcomes in Cochlear Implantation: Variables Affecting Performance in Adults and Children. Otolaryngologic Clinics of North America, 45(1), 155-171. doi: 10.1016/j.otc.2011.08.023

Cusson, R.M. (2003). Factors Influencing Language Development in Preterm Infants. Journal of Obstetric, Gynecologic and Neonatal Nursing, 32(3), 402-409. doi: 10.1177/0884217503253530

Engle, W. A. (2004). Age terminology during the perinatal period. Pediatrics, 114(5), 1362-1364. doi: 10.1542/peds.2004-1915

Geers, A., Brenner, C., & Davidson, L. (2003). Factors Associated with Development of Speech Perception Skills in Children Implanted by Age Five. Ear and Hearing, 24(Supplement), 24-35. doi:10.1097/01.aud.0000051687.99218.0f

Holditch-Davis, D., Bartlett, T., & Belyea, M. (2000). Developmental problems and interactions between mothers and prematurely born children. Journal of Pediatric Nursing, 15(3), 157-167. doi: 10.1053/jn.200.6021

Išpanović-Radojković, V. (2007). Psihomotorni i psihosocijalni razvoj u detinjstvu. Preuzeto sa: http://www.vss.edu.rs/nastavnici/draganstrelic/upload/6%20do%208.pdf

Kuhl, P. K. (1979). Speech perception in early infancy: Perceptual constancy for spectrally dissimilar vowel categories. The Journal of the Acoustical Society of America, 66(6), 1668-1679. doi: 10.1121/1.383639

Kuhl, P.K. (2000). A new view of language acquisition. Proceedings of the National Academy of Sciences, 97(22), 11850-11857. doi: 10.1073/pnas.97.22.11850

Lane, S. J. (2002). Sensory modulation. U A. C. Bundy, S. J. Lane, & E. A. Murray (Ur.), Sensory integration: Theory and practice. (str. 101-122). F A Davis.

Magill-Evans, J., & Harrison, M. J. (2001). Parent-Child Interactions, Parenting Stress, and Developmental Outcomes at 4 Years. Children's Health Care, 30(2), 135-150. doi: 10.1207/s15326888chc3002_4

Mikić, B., Arsović, N., Ostojić, S., & Mirić, D. (2006). Validation of LittlEARS® questionnaire for Serbian language in hearing children under age of two. Wiener Medizinische Ochenschrift, 156 (Supplementum 119), 164. Abstracts of 9th International Conference on Cochlear Implantation, Vienna, Austria.

Nikolić, M. (2016). Specifičnost auditivnih sposobnosti kod prevremeno rođene dece. Beograd, Srbija: Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Doktorska disertacija.

Nittrouer, S., & Burton, L. T. (2005). The role of early language experience in the development of speech perception and phonological processing abilities: Evidence from 5-year-olds with histories of otitis media with effusion and low socioeconomic status. Journal of Communication Disorders, 38(1), 29-63. doi: 10.1016/j.jcomdis.2004.03.006

Obrycka, A., Pankowska, A., Lorens, A., Skarzynski, H., & Padilla, J. L. (2010). Validation of Results of the Polish Version of the LittlEARS Questionnaire. Cochlear Implants International, 11(Supplement1), 346-350. doi: 10.1179/146701010x12671177989750

Reeves, G. D. (2001). From neuron to behavior: Regulation, arousal, and attention as important substrates for the process of sensory integration. U S.S. Roley & R.C. Schaaf (Ur.), Understanding the nature of sensory integration with diverse populations. (str. 89-108). San Antonio, TX: Therapy Skill Builders.

Ribeiro, F. M., Carvallo, R. M., & Marcoux, A.M. (2010). Auditory steady-state evoked responses for preterm and term neonates. Audiology and Neurotology, 15(2), 97-110. doi: 10.1159/00023163

Rowe, M. L. (2008). Child-directed speech: relation to socioeconomic status, knowledge of child development and child vocabulary skill. Journal of Child Language, 35(1), 185-205. doi: 10.1017/s0305000907008343

Schäfer, K. (2013). Screening mit dem LittlEARS®(MED-EL)-Hörfragebogen - Eine empirische Untersuchung zur Möglichkeit eines zweiten Hörscreenings für Kinder im Alter von 10-12 Monaten im Rahmen der Früherkennungsuntersuchung U6. Universität zu Köln. 10-12; PhD thesis. Preuzeto sa http://kups.ub.uni-koeln.de/5235/

Sininger, Y. S., Grimes, A., & Christensen, E. (2010). Auditory Development in Early Amplified Children: Factors Influencing Auditory-Based Communication Outcomes in Children with Hearing Loss. Ear and Hearing, 31(2), 166-185. doi: 10.1097/aud.0b013e3181c8e7b6

Spencer, P. E. (2004). Individual Differences in Language Performance after Cochlear Implantation at One to Three Years of Age: Child, Family, and Linguistic Factors. Journal of Deaf Studies and Deaf Education, 9(4), 395-412. doi: 10.1093/deafed/enh033

Swami, H., James, E., Sabrigirish, K., Singh, S. K., & Ohal, M. (2013). A study to determine factors influencing outcomes of paediatric cochlear implants. Medical Journal Armed Forces India, 69(4), 366-368. doi: 10.1016/j.mjafi.2012.10.008

Tamis-LeMonda, C. S., Bornstein, M. H., & Baumwell, L. (2001). Maternal Responsiveness and Children's Achievement of Language Milestones. Child Development, 72(3), 748-767. doi: 10.1111/1467-8624.00313

Tsiakpini, L., Weichbold, V., Kuehn-Inacker, H., Coninx, F., D'haese, P., & Almadin, S. (2004). LittlEARS® Auditory Questionnaire. MED-EL. Innsbruck, Austria.

Weichbold, V., Tsiakpini, L., Coninx, F., & D’Haese, P. (2005). Konstruktion eines Eltern-Fragebogens zur Entwicklung des auditiven Verhaltens von Kleinkindern bis zu zwei Jahren / Development of a parent questionnaire for assessment of auditory behaviour of infants up to two years of age. Laryngo-Rhino-Otologie, 84(5), 328-334. doi: 10.1055/s-2004-826232

Zimmerman, F. J., Gilkerson, J., Richards, J. A., Christakis, D. A., Xu, D., Gray, S., & Yapanel, U. (2009). Teaching by Listening: The Importance of Adult-Child Conversations to Language Development. Pediatrics, 124(1), 342-349. doi: 10.1542/peds.2008-2267

Objavljeno
2020/02/26
Rubrika
Originalni naučni članak