Važnost rane dijagnoze kod poremećaja iz spektra autizma za adekvatan tretman i rehabilitaciju u Makedoniji
Sažetak
Uvod: Poremećaj iz spektra autizma (PSA) ima nejasnu etiologiju i nije poznat univerzalni tretman, što otežava dobijanje tačne i blagovremene dijagnoze. Broj dokaza koji ukazuju na važnost rane dijagnoze i tretmana raste. Cilj: Istraživanje je urađeno da bi se procenio uticaj rane dijagnoze i njen značaj, kao i efikasnost u postavljanju dijagnoze u proteklim godinama i decenijama u Makedoniji. Metodologija: Izvršili smo uporednu analizu prikupljenih podataka od 95 ispitanika podeljenih u tri grupe, od kojih su 30 roditelji, 35 su specijalni edukatori i rehabilitori, a 30 članovi profesionalnog tima koji učestvuju u dijagnostikovanju autizma. Korišćen je originalni istraživački instrument u obliku tri upitnika. Rezultati: Mnogi prenatalni, perinatalni i postnatalni faktori mogu dovesti do PSA. Najčešći simptomi su: nedostatak govora, kašnjenje u razvoju govora, neodazivanje na ime, izostanak kontakta očima, nedovoljno razvijene socijalne veštine, hiper/hiposenzibilnost, izolacija. Autizam se češće javlja kao primarni, nego sekundarni. Srednja vrednost uzrasta na kome se postavlja dijagnoza ranije je bila 5.6 godina a u poslednje vreme je 4.2 godine. Na postavljanje dijagnoze čeka se oko 2.1 godinu od prvih primećenih simptoma. Roditelji posećuju manje institucija u procesu dobijanja dijagnoze. Još uvek postoji značajan broj pogrešno uspostavljenih dijagnoza. Zaključak: Mnogi faktori igraju ulogu u pojavi autizma. Postoje određeni simptomi koji se pojavljuju u većini slučajeva. U poslednjoj deceniji dijagnoza autizma se uspostavlja na ranijem uzrastu. Poboljšan je pristup i proces dijagnostikovanja autizma.
Reference
Gabbay-Dizdar, N., Ilan, M., Meiri, G., Faroy, M., Michaelovski, A., Flusser, H., Menashe, I., Koller, J., Zachor, D. A., & Dinstein, I. (2021). Early diagnosis of autism in the community is associated with marked improvement in social symptoms within 1–2 years. Autism. Advance online publication. https://doi.org/10.1177/13623613211049011
King, M., & Bearman, P. (2009). Diagnostic change and the increased prevalence of autism. International Journal of Epidemiology, 38(5), 1224-1234. https://doi.org/10.1093/ije/dyp261
Lai, M.-C., Lombardo, M. V., & Baron-Cohen, S. (2014). Autism. The Lancet, 383(9920), 896-910. https://doi.org/10.1016/s0140-6736(13)61539-1
Parmeggiani, A., Corinaldesi, A., & Posar, A. (2019). Early features of autism spectrum disorder: A cross-sectional study. Italian Journal of Pediatrics, 45(1), Article 144. https://doi.org/10.1186/s13052-019-0733-8
Paula-Pérez, I., & Artigas-Pallarés, J. (2014). El autismo en el primer año [Autism in the first year]. Revista de Neurología, 58(S01), S117-S121. https://doi.org/10.33588/rn.58s01.2014016
Penner, M., Anagnostou, E., & Ungar, W. J. (2018). Practice patterns and determinants of wait time for autism spectrum disorder diagnosis in Canada. Molecular Autism, 9(1), Article 16. https://doi.org/10.1186/s13229-018-0201-0
Reichow, B., Hume, K., Barton, E. E., & Boyd, B. A. (2018). Early intensive behavioral intervention (EIBI) for young children with autism spectrum disorders (ASD). Cochrane Database of Systematic Reviews, 5(5), CD009260. https://doi.org/10.1002/14651858.cd009260.pub3
Remington, B., Hastings, R. P., Kovshoff, H., degli Espinosa, F., Jahr, E., Brown, T., Alsford, P., Lemaic, M., & Ward, N. (2007). Early intensive behavioral intervention: Outcomes for children with autism and their parents after two years. American Journal on Mental Retardation, 112(6), 418-438. https://doi.org/10.1352/0895-8017(2007)112[418:eibiof]2.0.co;2
Schilbach, L. (2022). Autism and other disorders of social interaction: Where we are and where to go from here. European Archives of Psychiatry and Clinical Neuroscience, 272(2), 173-175. https://doi.org/10.1007/s00406-022-01391-y
Trajkovski, V. (2017). Macedonia and autism. In F. Volkmar (Ed.), Encyclopedia of autism spectrum disorders. Springer. https://doi.org/10.1007/978-1-4614-6435-8_102172-1
Trajkovski, V. (2019). Health condition in persons with autism spectrum disorders. Journal for ReAttach Therapy and Developmental Diversities, 1(2), 112-124. https://doi.org/10.26407/2018jrtdd.1.12
Van’t Hof, M., Tisseur, C., van Berckelear-Onnes, I., van Nieuwenhuyzen, A., Daniels, A. M., Deen, M., Hoek, H. W., & Ester, W. A. (2020). Age at autism spectrum disorder diagnosis: A systematic review and meta-analysis from 2012 to 2019. Autism, 25(4), 862-873. https://doi.org/10.1177/1362361320971107
Wang, C., Geng, H., Liu, W., & Zhang, G. (2017). Prenatal, perinatal, and postnatal factors associated with autism. Medicine, 96(18), Article e6696. https://doi.org/10.1097/md.0000000000006696
Zachor, D. A., Ben-Itzchak, E., Rabinovich, A.-L., & Lahat, E. (2007). Change in autism core symptoms with intervention. Research in Autism Spectrum Disorders, 1(4), 304-317. https://doi.org/10.1016/j.rasd.2006.12.001
Sva prava zadržana (c) 2022 Specijalna edukacija i rehabilitacija
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 međunarodnom licencom.