Informisanost oftalmologa o cerebralnom oštećenju vida – preliminarno istraživanje
Sažetak
Uvod: Cerebralno oštećenje vida je vodeći uzrok ozbiljnog oštećenja vida i slepoće kod novorođenčadi i dece u razvijenim zemljama. Osnovni uzrok ovog stanja koje dovodi do problema u obradi vizuelnih informacija predstavlja oštećenje viših vizuelnih puteva i moždanih centara. U poslednjih 20 godina primetno je povećanje prevalencije cerebralnog oštećenja vida, ali ova dijagnoza kao uzrok oštećenja vida u Srbiji nije uobičajena. Cilj: Imajući to na umu, cilj ove studije je procena informisanosti oftalmologa o cerebralnom oštećenju vida. Metode: U svrhu prikupljanja podataka, na srpski jezik je preveden i korišćen Upitnik za procenu svesti o cerebralnom oštećenju vida (Maitreya et al., 2018). U istraživanju je učestvovalo 45 oftalmologa zaposlenih u zdravstvenim ustanovama na teritoriji Republike Srbije. Rezultati: Iako dve trećine oftalmologa iz uzorka samoprocenjuje svoje znanje o cerebralnom oštećenju vida kao nisko (ili kao nepostojeće), rezultati su pokazali da oni ipak imaju zadovoljavajući nivo informacija. Takođe, većina učesnika je tačno navela koji najčešći faktor rizika za cerebralno oštećenje vida. Najviši nivo informisanosti pokazali su oftalmolozi zaposleni u domovima zdravlja, oni s dužim radnim stažom, i posebno oni koji prvenstveno rade s decom. Zaključak: Poželjno je dalje informisanje oftalmologa koje bi posebno bilo usmereno na dijagnostičke metode, simptomatologiju i diferencijalnu dijagnozu cerebralnog oštećenja vida. Pomenuto podizanje svesti lekara o ovom stanju kod dece dovelo bi do češćeg dijagnostikovanja cerebralnog oštećenja vida, posebno kod prevremeno rođene dece s neurološkim oštećenjima, čije su vizuelne teškoće, kako trenutno stvari stoje, najverovatnije pogrešno dijagnostikovane ili neprepoznate.
Reference
Daud, K. A. M., Khidzir, N. Z., Ismail, A. R., & Abdullah, F. A. (2018). Validity and reliability of instrument to measure social media skills among small and medium entrepreneurs at Pengkalan Datu River. International Journal of Development and Sustainability, 7(3), 1026-1037.
Dutton, G. N. (2003). Cognitive vision, its disorders and differential diagnosis in adults and children: Knowing where and what things are. Eye, 17(3), 289-304. https://doi.org/10.1038/sj.eye.6700344
Dutton, G. N., & Jacobson, L. K. (2001). Cerebral visual impairment in children. Seminars in Neonatology, 6(6), 477-485. https://doi.org/10.1053/siny.2001.0078
Folkerth, R. D. (2006). Periventricular leukomalacia: Overview and recent findings. Pediatric and Developmental Pathology, 9(1), 3-13. https://doi.org/10.2350/06-01-0024.1
Gilbert, C., Bowman, R., & Malik, A. N. (2017). The epidemiology of blindness in children: Changing priorities. Community Eye Health, 30(100), 74-77.
Good, W. V., Jan, J. E., Burden, S. K., Skoczenski, A., & Candy, R. (2001). Recent advances in cortical visual impairment. Developmental Medicine and Child Neurology, 43(1), 56-60. https://doi.org/10.1111/j.1469-8749.2001.tb00387.x
Goodale, M. A. (2013). Separate visual systems for perception and action: A framework for understanding cortical visual impairment. Developmental Medicine & Child Neurology, 55(s4), 9-12. https://doi.org/10.1111/dmcn.12299
Huff, T., Mahabadi, N., & Tadi, P. (2019). Neuroanatomy, Visual cortex. StatPearls. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482504/
Jablan, B., & Stanimirov, K. (2011). Intelektualna ometenost i oštećenje vida [Intellectual disability and visual impairment]. Beogradska defektološka škola, 17(2), 297-308.
Jovandarić, M. Ž. (2018). Uticaj hipoksije na koncentracije elektrolita i lipida terminske novorođenčadi [Effect of hypoxia on electrolyte and lipid levels in term newborns] [doktorska disertacija, Univerzitet u Beogradu]. NaRDuS. https://nardus.mpn.gov.rs/bitstream/handle/123456789/9857/Disertacija.pdf?sequence=6&isAllowed=y
Kong, L., Fry, M., Al-Samarraie, M., Gilbert, C., & Steinkuller, P. G. (2012). An update on progress and the changing epidemiology of causes of childhood blindness worldwide. Journal of American Association for Pediatric Ophthalmology and Strabismus, 16(6), 501-507. https://doi.org/10.1016/j.jaapos.2012.09.004
Kozeis, N. (2010). Brain visual impairment in childhood: Mini review. Hippokratia, 14(4), 249-251.
Maitreya, A., Rawat, D., & Pandey, S. (2018). A pilot study regarding basic knowledge of “cortical visual impairment in children” among ophthalmologists. Indian Journal of Ophthalmology, 66(2), 279-284. https://dx.doi.org/10.4103%2Fijo.IJO_425_17
Matsuba, C. A., & Jan, J. E. (2006). Long-term outcome of children with cortical visual impairment. Developmental Medicine and Child Neurology, 48(6), 508-512. https://doi.org/10.1017/S0012162206001071
McKillop, E., Bennett, D., McDaid, G., Holland, B., Smith, G., Spowart, K., & Dutton, G. (2006). Problems experienced by children with cognitive visual dysfunction due to cerebral visual impairment – and the approaches which parents have adopted to deal with these problems. British Journal of Visual Impairment, 24(3), 121-127. https://doi.org/10.1177%2F0264619606066186
McKillop, E., & Dutton, G. N. (2008). Impairment of vision in children due to damage to the brain: A practical approach. British and Irish Orthoptic Journal, 5, 8-14. http://doi.org/10.22599/bioj.222
Philip, S. S., & Dutton, G. N. (2014). Identifying and characterising cerebral visual impairment in children: A review. Clinical and Experimental Optometry, 97(3), 196-208. https://doi.org/10.1111/cxo.12155
Resnikoff, S., Lansingh, V. C., & Eckert, K. A. (2016). Blindness. In S. R. Quah (Ed.), International encyclopedia of public health (2nd ed., pp. 318-324). Elsevier Inc. http://dx.doi.org/10.1016/B978-0-12-803678-5.00036-9
Selimović, A., Radoja, G., & Čačković, A. (2016). Perinatalna asfiksija – gdje smo danas? [Perinatal asphyxia – where we are today?]. Acta Medica Saliniana, 45, 1-7. http://dx.doi.org/10.5457/371
Shah, M., Khan, M., Khan, M. T., Khan, M. Y., & Saeed, N. (2011). Causes of visual impairment in children with low vision. Journal of the College of Physicians and Surgeons Pakistan, 21(2), 88-92.
Solebo, A. L., & Rahi, J. (2014). Epidemiology, aetiology and management of visual impairment in children. Archives of Disease in Childhood, 99(4), 375-379. https://doi.org/10.1136/archdischild-2012-303002
Solebo, A. L., Teoh, L., & Rahi, J. (2017). Epidemiology of blindness in children. Archives of Disease in Childhood, 102(9), 853-857. http://dx.doi.org/10.1136/archdischild-2016-310532
Steinkuller, P. G., Du, L., Gilbert, C., Foster, A., Collins, M. L., & Coats, D. K. (1999). Childhood blindness. Journal of American Association for Pediatric Ophthalmology and Strabismus, 3(1), 26-32. https://doi.org/10.1016/s1091-8531(99)70091-1
Swaminathan, M., & Patial, Y. (2019). Cerebral Visual Impairment. TNOA Journal of Ophthalmic Science and Research, 56(4), 244-246. http://dx.doi.org/10.4103/tjosr.tjosr_108_18
Vučinić, V., Anđelković, M., Jablan, B., & Žigić, V. (2014). Kortikalno oštećenje vida – karakteristike i tretman [Cortical visual impairment – characteristics and treatment]. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 13(3), 313-331. https://doi.org/10.5937/specedreh13-6827
Vučinić, V., Stanimirov, K., Alimović, S., & Anđelković, M. (2019). Cerebralno oštećenje vida – dijagnostički kriterijumi i elementi tretmana [Cortical visual impairment – diagnostic criteria and treatment elements]. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 18(3), 353-381. https://doi.org/10.5937/specedreh18-23964
Sva prava zadržana (c) 2021 Specijalna edukacija i rehabilitacija
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 međunarodnom licencom.