Leksičko-semantičke sposobnosti i egzekutivne funkcije kod starijih osoba

Mile Vuković; Ana Stanković

doi:10.5937/specedreh22-40894

Mile Vuković Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, Srbija
Ana Stanković Osnovna škola „Sveti Sava“, Šabac, Srbija

DOI: https://doi.org/10.5937/specedreh22-40894

Ključne reči: leksičko-semantičke sposobnosti, egzekutivne funkcije, starije životno doba

Sažetak

Uvod: Razvoj savremenog društva doveo je do produžetka životnog veka, a time i do povećanja broja starih osoba. S obzirom na to, poslednjih godina se dosta pažnje posvećuje ispitivanju kognitivnih sposobnosti u ovoj populaciji. U fokusu istraživanja su promene u jeziku, egzekutivnim funkcijama i pamćenju. Cilj: Cilj ove studije je utvrđivanje leksičko-semantičkih sposobnosti i egzekutivnih funkcija kod ljudi starijih od 65 godina. Metode: Uzorak je činilo 30 ispitanika od 66 do 85 godina, koji su prema godinama života podeljeni u dve grupe. U prvu grupu uključeno je 16 ispitanika iz kategorije „rane starosti” (od 66 do 75 godina), a u drugu 14 ispitanika iz kategorije „srednja starost” (od 76 do 85 godina). U uzorku je bilo 13 ispitanika sa završenom osnovnom školom i 17 ispitanika sa završenom srednjom i visokom školom. Za procenu leksičko-semantičkih sposobnosti primenjeni su Semantički test i Test verbalne fluentnosti, a za procenu egzekutivnih funkcija Strup test. Rezultati: Rezultati su pokazali da se ispitanici različitih starosnih kategorija ne razlikuju u postignućima na testovima leksičko-semantičkih sposobnosti. Međutim, utvrđene su razlike u postignućima u odnosu na nivo obrazovanja. Osobe sa srednjim i visokim nivoom obrazovanja bile su uspešnije na navedenim testovima. Na testu egzekutivnih funkcija utvrđene su razlike u postignućima između ispitanika različitih starosnih kategorija i nivoa obrazovanja. Zaključak: Naši rezultati pokazuju da su egzekutivne funkcije osetljivije na godine starosti u poređenju sa leksičko-semantičkim sposobnostima.

Reference

Baghel, M. S., Singh, P., Srivas, S., & Thakur, M. K. (2019). Cognitive changes with aging. Proceedings of the National Academy of Sciences, India Section B: Biological Sciences, 89(3), 765-773. https://doi.org/10.1007/s40011-017-0906-4

Birmančević, J. (2021). Odgovori na izazove i prilike globalnog trenda starenja populacije. Gerontologija, 49(2), 11-30.

Caramazza, A., & Hillis, A. E. (1990). Where do semantic errors come from?. Cortex; A Journal Devoted to the Study of the Nervous System and Behavior, 26(1), 95-122. https://doi.org/10.1016/s0010-9452(13)80077-9

Christensen, H. (2001). What Cognitive Changes can be Expected with Normal Ageing? Australian and New Zeeland Journal of Psychiatry, 25(6), 768-775.

https://doi.org/10.1046/j.1440-1614.2001.00966.x

Dragićević, R. (2010). Leksikologija srpskog jezika. Zavod za udžbenike.

Elgamal, S. A., Roy, E. A., & Sharratt, M. T. (2011). Age and verbal fluency: the mediating effect of speed of processing. Canadian Geriatrics Journal: CGJ, 14(3), 66-72. https://doi.org/10.5770/cgj.v14i3.17

Gligorović, M., Buha, N., Dučić, B., Banković, S., Đurić Zdravković, A., i Maćešić Petrović, D. (2015). Oligofrenološka procena. U M. Gligorović (Ur.), Protokol za procenu edukativnih potencijala dece sa smetnjama u razvoju (str. 114–225). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Gordon, J, K., Young, M., & Garcia, C. (2018). Why do older adults have difficulty with semantic fluency? Neuropsychology, Development, and Cognition, Section B, Aging, Neuropsychology and Cognition, 25(6), 803-828. https://doi.org/10.1080/13825585.2017. 1374328

Higby, E., Cahana-Amitay, D., Vogel-Eyny, A., Spiro III, A., & Albert, M., (2019). The Role of Executive Functions in Object - and Action-Naming among Older Adults. An International Journal Devoted to the Scientific Study of the Aging Process, 45(4), 306-330. https://doi.org/10.1080/0361073X.2019.1627492

Каrper, Dž. (2004). Čudesni mozak. Naučna knjiga.

Kircher, T., Nagels, A., Kirner-Veselinovic, A., & Krach, S. (2011). Neural correlates of rhyming vs. lexical and semantic fluency. Brain Research, 1391, 71-80. https://doi.org/10.1016/j.brainres.2011.03.054>

Lalović, D., i Jovović, Ј. (2013). Verbalna fluentnost i mogućnost njene primene u proceni јezičkih sposobnosti starijih lica. Andragoške studije, 2, 121–136.

Pino Escobar, G., Kalashnikova, M., & Escudero, P. (2018). Vocabulary matters! The relationship between verbal fluency and measures of inhibitory control in monolingual and bilingual children. Journal of Experimental Child Psychology, 170, 177-189. https://doi.org/10.1016/j.jecp.2018.01.012>

Shafto, M. A., & Tyler, L. K. (2014). Language in the aging brain: the network dynamics of cognitive decline and preservation. Science (New York, N.Y.), 346(6209), 583-587. https://doi.org/10.1126/science.1254404>

Shao, Z., Janse, E., Visser, K., & Meyer, A. (2014). What do verbal fluency tasks measure? Predictors of verbal fluency performance in older adults. Frontiers in Psychology, 5, 772. https://doi.org/10.3389/fpsyg.2014.00772

Shishkin, E., & Ecke, P. (2018). Language dominance, verbal fluency, and language control in two groups of Russian-English bilinguals. Languages, 3(3), 27. https://doi.org/10.3390/languages3030027>

Schneider, B. A. Daneman, M., & Pichora-Fuller, M. K. (2002). Listening in aging adults: From discourse comprehension to psychoacoustics. Canadian Journal of Experimental Psychology, 56(3), 139-52. https://doi: 10.1037/h0087392

Soares, E. C. S., & Ortiz, K. Z. (2009). Influence of schooling on language abilities of adults without linguistic disorders. Sao Paulo Medical Journal, 127(3), 134-139.

Stošljević, М. (2015). Osnovi specijalne еdukacije i rehabilitacije osoba sa motoričkim poremećajima (Drugo izdanje). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Vladisavljević, S. (1983). Semantički test. U Đ. Kostić, S. Vladisavljević i M. Popović (Ur.), Testovi za ispitivanje govora i jezika (str. 179–189). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Vuković, M. (2012). Poremećaji komunikacije kod traumatskih oštećenja mozga. Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Vuković, М. (2016). Afaziologija (Četvrto dopunjeno izdanje). Udruženje logopeda Srbije.

Vuković, М. (2019a). Neurodegenerativni poremećaji govora i jezika. Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Vuković, М. (2019b). Afaziologija (Peto izdanje). Planeta print.

Vuković, M., i Jerkić, L. (2021). Morfosintaksičke sposobnosti kod starih ljudi. U B. Jablan (Ur.): Zbornik radova 11. Međunarodnog skupa „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas” (str. 313–320). Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju.

Whiteside, D. M., Kealey, T., Semla, M., Luu, H., Rice, L., Basso, M. R., & Roper, B. (2016). Verbal fluency: language or executive function measure? Applied Neuropsychology: Adult, 23(1), 29-34. https://doi.org/10.1080/23279095.2015.1004574

Welch, L. W., Doineau, D., Johnson, S., & King, D. (1996). Educational and gender normative data for the Boston Naming Test in a group of older adults. Brain and Language, 53(2), 260–266. https://doi.org/10.1006/brln.1996.0047

Zelinski, E., Dalton, S., & Hindin, S. (2011). Cognitive changes in healthy older adults. Generations, 35(2), 13-20. https://www.jstor.org/stable/26555770>