DALJI RAZVOJ MEDICINSKOG TURIZMA U VRNJAČKOJ BANJI UVOĐENJEM SCHROTH METODE

  • Aleksandar Savić Vojnotehnički institut, Ministarstvo odbrane, Beograd, Republika Srbija
  • Vladan Manić Institut primenjenih nauka, Beograd, Republika Srbija
Ključne reči: Šrot terapija, rehabilitacija, terapijski metod

Sažetak


Vrnjačka Banja poseduje veoma veliku ponudu usluga u svim oblastima turizma, a posebno u medicinskom turizmu. Cilj rada je da se analizira mogućnost daljeg razvoja medicinskog turizma u Vrnjačkoj Banji uvođenjem Schroth (šrot) terapije. Cilj ove terapije je derotacija, ispravljanje i stabilizacija kičmenog stuba u trodimenzionalnoj ravni, kako bi se sprečile posledice skolioze koje je jedino moguće otkloniti operacijom. Imajući u vidu da uspešnost ove terapije zavisi od odnosa pacijenta i razumevanja zahteva fizioterapeuta koji pred njima postavljaju, mogućnost realizacije je samo sa decom starijom od 10 godina, jer pacijenti moraju biti fokusirani i mentalno i fizički. Šrot vežbe utiču na kičmu u sagitalnoj, frontalnoj i transverzalnoj ravni. Ova metoda je posebno prihvatljiva jer predstvalja nehirurški tretman vežbama koje su usmerene na ostvarivanje balansa čitavog tela, zauzimanje pravilnog položaja tela i stabilno držanje. Rezultati SWOT analize su pokazali da nisu ispunjeni svi uslovi za uvođenje ove terapijske metode. Neophodno je dalje raditi na obezbeđivanju svih uslova za uvođenje šrot terapije, kao i na daljem razvoju medicinskog turizma u Vrnjačkoj Banji.

Reference

1. Dašić D. Menadžment zdravstvenog i medicinskog turizma - mogući pravci razvoja u Republici Srbiji. Ekonomski signali: poslovni magazin 2018;13(1):41-56. doi: 10.5937/ekonsig1801041D

2. Ignjatijević S, Čavlin M, Vapa-Tankosić J. Međunarodna pozicija Srbije kao destinacije za medicinski turizam. Vojno delo 2017;69(8):369-378. doi: 10.5937/vojdelo1708369I

3. Milićević S, Podovac M, Đorđević N. Stavovi lokalnog stanovništva o turističkim manifestacijama - studija slučaja Vrnjački karneval. Ekonomika 2020;66(2):75-91. doi: 10.5937/ekonomika2002075M

4. Đorđević N, Podovac M, Milićević S. Istraživanje zadovoljstva lokalne zajednice manifestacijom Međunarodni Vrnjački karneval. Oditor 2021;7(1):101-130. doi: 10.5937/Oditor2101101D

5. Ignjatijević S, Aničić A, Vapa-Tankosić J, Belokapić[1]Čavkunović J. Utvrđivanje ekonomskih relacija privrednog rasta i zaštite životne sredine. Oditor 2020;6(1):38-48. doi: 10.5937/Oditor2001036I

6. Mihajlović, M., Krstić, S., Ristić, M. Uloga menadžmenta preduzeća u održivom razvoju. Ecologica 2016; 23(82):355-359.

7. Hrabovski-Tomić E, Milićević S. Razvoj turizma Vrnjačke Banje na principima održivog razvoja. Teme 2012;36(2):755-771.

8. Miličković M, Damnjanović A, Matić A, Jevremović M. Investicioni ciljevi u sistemu zaštite životne sredine u Republici Srbiji. Ecologica 2020;27(98):339-344.

9. Milosavljević S, Pantelejić Đ, Međedović D. Primena i mogućnost unapređenja ekonomskih činilaca u realizaciji održivog razvoja. Održivi razvoj 2019;1(1):7-16. doi: 10.5937 /OdrRaz1901007M

10. Kostić R, Savić A, Mihajlović M. Analiza značaja marketing miksa u elektronskoj trgovini. Megatrend revija: međunarodni časopis za privrednu ekonomiju 2022;19(1):293-310.

11. Podovac M, Jovanović-Tončev M, Milićević S. Istraživanje stavova ispitanika o potencijalima Vrnjačke Banje za njen razvoj kao destinacije kulturnog turizma. Poslovna ekonomija 2016;10(2):265-283. doi: 10.5937/ poseko10-12296

12. Milojević I, Stojanović C, Todorović Lj. Investicioni problem siromaštva sa osvrtom na Republiku Srbiju. Akcionarstvo 2018;24(1):31-50.

13. Kordić N, Milićević S. Uticaj ljudskih resursa na razvoj vodećih turističkih destinacija u Srbiji. Eur J Appl Econom 2020;17(1):128-145. doi: 10.5937 /EJAE17-21424

14. Tešić R, Mihajlović M, Ilić Đ. Strategija diverzifikacije kao nužnost opstanka, rasta i razvoja proizvodnih preduzeća. Akcionarstvo 2021;27(1):27-40.

15. Pantić N, Jovanović B, Issa HR. Oporezivanje u funkciji održivog razvoja. Održivi razvoj 2019;1(2):37-51. doi: 10.5937/OdrRaz1902037P

16. Spasojević M, Šušić V. Savremeni medicinski turizam kao tržišna niša zdravstvenog turizma. Facta universitatis - series: Economics and Organization 2010;7(2):201-208. 

17. Republički zavod za statistiku. Opštine i regioni u Srbiji (2015-2020). Republički zavod za statistiku: Beograd, 2015-2020. Available at: www.stat.gov.rs

18. Stanojević S. Komercijalni programi u zdravstvenom sistemu Srbije. Zdravstvena zaštita 2014;43(6):37-44. doi: 10.5937 /ZZ1406037S

19. Milovanović D. Sandra Živanović: Oblici i trendovi zdravstvenog turizma, Vrnjačka Banja, Fakultet za hotelijerstvo i turizam, 2015. PONS - medicinski časopis 2015;12(2): 86.

20. Paunović S, Paunović S, Kosanović R. Razvoj zdravstvenog turizma kao potencijalni izvor prihoda zdravstvenih ustanova Srbije. Zdravstvena zaštita 2015;44(5):41-52. doi: 10.5937/ZZ1505041P

21. Jević J, Pavković V, Jević G. Uloga društvenih medija u savremenom turističkom poslovanju. Oditor 2021;7(2):133-56. doi: 10.5937/Oditor2102133J

22. Savić A, Mihajlović M, Kostić R. Uticaj prakse marketing miksa na održivi razvoj. Ecologica 2022;29(108):597-603. 

23. Kalaš B, Milenković N. Zaduženost i finansijska stabilnost hotela u AP Vojvodini. Kultura polisa 2020;17(42):655- 66.

24. Savić A, Bonić, Lj. Analysis of the impact of reporting on environmental performance idicator on the profitability of European companies, Facta Universitatis – Economics and Organization series 2022;19(3):167-82.

Objavljeno
2023/05/12
Rubrika
Pregledni rad