STAVOVI SUDENATA ZDRAVSTVENE NEGE O PRAĆENJU VITALNIH ZNAKOVA PACIJENATA

  • Katarina Pavlović Jugović Srednja škola Sveti Sava, Loznica, Republika Srbija
  • Dragana Simin Medicinski fakultet, Univerzitet Novi Sad, Novi Sad, Republika Srbija
Ključne reči: student sestrinstva, vitalni znaci, stavovi

Sažetak


Uvod/cilj: Podaci o stavovima studenata sestrinstva prema praćenju vitalnih znakova pacijenata su insuficijentni. Cilj ove studije je bio dase ispitaju stavovi studenata o praćenju vitalnih znakova pacijenata.

Metode: Istraživanje je sprovedeno u vidu studije preseka anketiranjem 193 studenta Osnovnih akademskih studija zdravstvene nege i Osnovnih strukovnih studija zdravstvene nege na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu. Za prikupljanje podataka korišćenje opšti upitnik i V-skala.

Rezultati: Stav većine studenata zdravstvene nege (88,6%) o praćenju vitalnih znakova pacijenata Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, prema ukupnom skoru V-skale, jebio ambivalentan. Najveći broj studenta (91,7%) je iskazalo pozitivan stav prema tvrdnjama vezanim za praćenje vitalnih znakova pacijenata u domenu Komunikacija, ambivalentan u domenu Tehnologija (61,1%) i negativan u domenu Ključni indikatori (28,0%). Analiza stave studenata o praćenju vitalnih znakova pacijenata u odnosu na pol je pokazala da značajna razlika postoji samo u domenu Komunikacija. Vrednost prosečnog skora u domenu Komunikacija je bila značajno niža među muškarcima (4,04±0,75) nego među ženama (4,37±0,67). Studenti koji su završili stručnu srednju školu imali su značajno više vrednosti prosečnog skorau domenu Znanje (3,44±0,72) nego student koji su prethodno završili gimnaziju ili neku drugu školu (3,13±0,86), ali značajna razlika nije dobijena za druge domene V-skale. Studenti starijih godina u odnosu na studente prve godine su imali značajno niže vrednosti prosečnog skora u domenu Komunikacija i domenu Znanje.

Zaključak: Dobijeni rezultati našeg istraživanja pored naučnog, imaju i stručni značaj, jer se na osnovu njih mogu kreirati pedagoške implikacije, kao osnova za unapređenje postojećih nastavnih sadržaja kliničkih vežbi na studijama zdravstvene nege.

Reference

1. Stevenson JE, Israelsson J, Nilsson GC, Petersson GI, Bath PA. Recording signs of deterioration in acute patients: the documentation of vital signs within electronic health records in patients who suffered in-hospital cardiac arrest. Health Informatics J. 2016;22(1):21-33. doi: 10.1177/1460458214530136.

2. Eddahchouri Y, Koeneman M, Plokker M, Brouwer E, van de Belt TH, van Goor H, Bredie SJ. Low compliance to a vital sign safety protocol on general hospital wards: a retrospective cohort study. Int J Nurs Stud. 2021;115:103849. doi: 10.1016/j.ijnurstu.2020.103849.

3. Kamio T, Kajiwara A, Iizuka Y, Shiotsuka J, Sanui M. Frequency of vital sign measurement among intubated patients in the general ward and nurses' attitudes toward vital sign measurement. J Multidiscip Healthc. 2018;11:575-81. doi: 10.2147/JMDH.S179033.

4. Alshehry AS, Cruz JP, Bashtawi MA, Almutairi KO, Tumala RB. Nursing students’ knowledge, competence and attitudes towards vital signs monitoring during clinical practice. J Clin Nurs. 2021;30(5-6):664-75. doi: 10.1111/jocn.15586.

5. Leonard MM, Kyriacos U. Student nurses’ recognition of early signs of abnormal vital sign recordings. Nurse Educ Today. 2015;35(9):e11-8. doi: 10.1016/j.nedt.2015.04.013.

6. Alamri MS, Almazan JU. Barriers of physical assessment skills among nursing students in Arab Peninsula.  Int J Health Sci (Qassim). 2018;12(3):58-66.

7. Cooper SJR, Cant RP, Sparkes LM. Respiratory rate records: the repeated rate? J Clin Nurs. 2014;23(9-10):1236-8. doi: 10.1111/jocn.12234.

8. Ansell H, Meyer A, Thompson S. Why don't nurses consistently take patient respiratory rates? Br J Nurs. 2014;23(8):414-8. doi: 10.12968/bjon.2014.23.8.414.

9. Mok W, Wang W, Cooper S, Ang EN, Liaw SY. Attitudes towards vital signs monitoring in the detection of clinical deterioration: scale development and survey of ward nurses. Int J Qual Health Care. 2015;27(3):207-13. doi: 10.1093/intqhc/mzv019.

10. Prgomet M, Cardona-Morrell M, Nicholson M, Lake R, Long J, Westbrook J, et al. Vital signs monitoring on general wards: clinical staff perceptions of current practices and the planned introduction of continuous monitoring technology. Int J Qual Health Care. 2016;28(4):515-21. doi: 10.1093/intqhc/mzw062.

11. Sheeran P, Maki A, Montanaro E, Avishai-Yitshak A, Bryan A, Klein WMP, et al. The impact of changing attitudes, norms, and self-efficacy on health-related intentions and behavior: a meta-analysis. Health Psychol. 2016;35(11):1178-88. doi: 10.1037/hea0000387.

12. Gawronski O, Biagioli V, Dall'oglio I, Cecchetti C, Ferro F, Tiozzo E, et al. Attitudes and practices towards vital signs monitoring on paediatric wards: cross-validation of the Ped-V scale. J Pediatr Nurs. 2022;65:98-107. doi: 10.1016/j.pedn.2022.03.009.

13. Kourkouta L, Papathanasiou IV. Communication in nursing practice. Mater Sociomed. 2014;26(1):65-7. doi: 10.5455/msm.2014.26.65-67.

14. Xie J, Ding S, Wang C, Liu A. An evaluation of nursing students' communication ability during practical clinical training. Nurse Educ Today. 2013;33(8):823-7. doi: 10.1016/j.nedt.2012.02.011. (naveden je korigovan redosled brojeva referenci („14”) i („15”)).

15. Liu JE, Mok E, Wong T, Xue L, Xu B. Evaluation of an integrated communication skills training program for nurses in cancer care in Beijing, China. Nurs Res. 2007;56(3):202-9. doi: 10.1097/01.NNR.0000270030.82736.8c.

16. Tijanić M, Đuranović D, Rudić R, Milović Lj. Zdravstvena nega i savremeno sestrinstvo. Beograd: Naučna KMD; 2001. (potrebno je proveriti godinu izdavanja)

17. Cherry PG, Jones CP. Attitudes of nursing staff towards a Modified Early Warning System. Br J Nurs. 2015;24(16):812-8. doi: 10.12968/bjon.2015.24.16.812.

18. van Graan AC, Scrooby B, Bruin Y. Recording and interpretation of vital signs in a selected private hospital in the KwaZulu-Natal province of South Africa. Int J Afr Nurs Sci. 2020;12:100199.doi: 10.1016/j.ijans.2020.100199.

19. Padilla RM, Mayo AM. Clinical deterioration: a concept analysis. J Clin Nurs. 2018;27(7-8):1360-8. doi: 10.1111/jocn.14238.

20. Mok WQ, Wang W, Liaw SY. Vital signs monitoring to detect patient deterioration: an integrative literature review. Int J Nurs Pract. 2015;21 Suppl 2:91-8. doi: 10.1111/ijn.12329.

21. Kelly C. Respiratory rate 1: why measurement and recording are crucial. Nursing  Times 2018;114(4):23-4.

22. Philip K, Richardson R, Cohen M. Staff perceptions of respiratory rate measurement in a general hospital. Br J Nurs. 2013;22(10):570-4. doi: 10.12968/bjon.2013.22.10.570.

23. Flenady T, Dwyer T, Applegarth J. Accurate respiratory rates count: So should you! Australas Emerg Nurs J. 2017;20(1):45-7. doi: 10.1016/j.aenj.2016.12.003.

24. Brekke IJ, Puntervoll LH, Pedersen PB, Kellett J, Brabrand M. The value of vital sign trends in predicting and monitoring clinical deterioration: a systematic review. PLoS One. 2019;14(1):e0210875. doi: 10.1371/journal.pone.0210875.

25. Soong JTY, Soni N. Circulatory shock. Medicine. 2013;41(2):64-9. doi: 10.1016/j.mpmed.2012.11.012.

26. Storm-Versloot MN, Verweij L, Lucas C, Ludikhuize J, Goslings JC, Legemate DA, et al. Clinical relevance of routinely measured vital signs in hospitalized patients: a systematic review. J Nurs Scholarsh. 2014;46(1):39-49. doi: 10.1111/jnu.12048.

27. Hogan J. Why don't nurses monitor the respiratory rates of patients? Br J Nurs. 2006;15(9):489-92. doi: 10.12968/bjon.2006.15.9.21087.

Objavljeno
2023/10/12
Rubrika
Originalni rad