KVALITET ŽIVOTA STARIH OSOBA SMEŠTENIH U STARAČKOM DOMU

  • Nataša Egeljić-Mihailović Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
  • Jelena Pavlović Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Medicinski fakultet Foča, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
  • Nina Brkić-Jovanović Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet Novi Sad, Republika Srbija
  • Dragana Milutinović Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet Novi Sad, Republika Srbija
Ključne reči: stare osobe, domovi za stare, kvalitet života, procena

Sažetak


Moderno društvo poslednjih decenija suočava se sa velikim porastom udela osoba starijih od 65 godina u ukupnoj populaciji. Istraživanja pokazuju da je trend porasta broja starih takav da je procena da će udeo osoba starosti 65 i više godina u svetskoj populaciji znatno porasti (za 56%), sa 901 milion (12,3%) u 2015. godini na 1,4 milijarde (16,5%) u 2030. godini. Domovi za smeštaj i negu starih lica predstavljaju sigurna mesta koja starim osobama sa smanjenim fizičkim aktivnostima i ostalim mogućnostima osiguravaju život dostojan čoveka. Široko polje interesovanja za istraživanje jesu percepcija i iskustvo korisnika domova za stara lica o tome šta bi moglo predstavljati dobar kvalitet života u ovom okruženju. U sklopu procene kvaliteta života procenjuju se različiti domeni, a u izbor domena kvaliteta života uključen je i određen stepen subjektivne procene. S obzirom na demografske promene koje su dovele do starenja stanovništva, kao i na sve duži životni vek, nove mere socijalne i zdravstvene politike prema starima se sve više usmeravaju na podizanje kvaliteta života starih, dok se naučna istraživanja sve više usmeravaju na otkrivanje faktora koji utiču na kvalitet života starih.

Reference

He W, Goodkind D, Kowal PR. U.S. Census Bureau, International Population Reports, P95/16-1, An aging world: 2015. Washington, DC: U.S. Government Publishing Office, 2016.

Zavod za javno zdravstvo FBiH. Istraživanje riziko faktora nezaraznih bolesti u FBiH. Sarajevo/Mostar: Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2002.

Matović J, Pejović V, Račić M. Sveobuhvatna gerijatrijska procjena pacijenata u ambulantama porodične medicine Doma zdravlja Foča. Biomedicinska istraživanja 2013; 4(1):13-25.

Cummins RA. Objective and subjective quality of life: an interactive model. Soc Indic Res 2000; 52(1):55-72.

Felce D, Perry J. Quality of life: its definition and measurement. Res Dev Disabil 1995; 16(1):51-74.

World Health Organization. Programme on mental Health. WHOQOL-BREF: introduction, administration, scoring and generic version of the assessment: field trial version. Geneva: World Health Organization, 1996.

Čanković S, Ač Nikolić E, Mijatović Jovanović V, Kvrgić S, Harhaji S, Radić I. Quality of life of elderly people living in a retirement home. Vojnosanit Pregl 2016; 73(1):42-6.

Kimondo WJ. Benefits and challenges encountered by elderly living in nursing homes. Helsinki (Finland): Arcada University of Applied Science, Human ageing and elderly service, 2012.

Van Malderen L, De Vriendt P, Mets T, Gorus E. Active ageing within the nursing home: a study in Flanders, Belgium. Eur J Ageing 2016; 13(3):219-30.

Arslantas D, Unsal A, Metintas S, Koc F, Arslantas A. Life quality and daily life activities of elderly people in rural areas, Eskişehir (Turkey). Arch Gerontol Geriatr 2009; 48(2):127-31.

Lovreković M, Leutar Z. Kvaliteta života osoba u domovima za starije i nemoćne osobe u Zagrebu. Socijalna ekologija 2010; 19(1):55-79.

Klarin M, Telebar I. Zadovoljstvo životom i procjena zdravlja u osoba starije životne dobi. Medica Jadertina 2019; 49(1):5-13.

Pavlović J. Razvoj pouzdanog skrining sistema za procjenu nutritivnog statusa kod osoba starije životne dobi prilagođenog za rad u ambulanti porodične medicine [doktorska disertacija]. Foča: Medicinski fakultet Foča Univerziteta u Istočnom Sarajevu, 2019.

Legrand D, Vaes B, Matheï C, Adriaensen W, Van Pottelbergh G, Degryse JM. Muscle strength and physical performance as predictors of mortality, hospitalization, and disability in the oldest old. J Am Geriatr Soc 2014; 62(6):1030-8.

Leutar Z, Štambuk A, Rusac S. Socijalna politika i kvaliteta života starijih osoba s tjelesnim invaliditetom. Revija za Socijalnu Politiku 2007; 14(3-4):327-46.

Haas BK. Clarification and integration of similar quality of life concepts. Image J Nurs Sch 1999; 31(3):215-20.

Ware JE, Snow KK, Kosinski M, Gandek B. SF-36 Health survey: manual and interpretation guide. Boston, MA: The Health Institute, New England Medical Center, 1993.

Meenan RF, Gertman PM, Mason JH. Measuring health status in arthritis. The arthritis impact measurement scales. Arthritis Rheum 1980; 23(2):146-52.

Aaronson NK, Ahmedzai S, Bergman B, Bullinger M, Cull A, Duez NJ, et al. The European Organization for Research and Treatment of Cancer QLQ-C30: a qualityof-life instrument for use in international clinical trials in oncology. J Natl Cancer Inst 1993; 85(5):365-76.

Beck AT, Ward CH, Mendelson M, Mock J, Erbaugh J. An inventory for measuring depression. Arch Gen Psychiatry 1961; 4:561-71.

McNulty JK, Fincham FD. Beyond positive psychology? Toward a contextual view of psychological processes and well-being. Am Psychol 2012; 67(2):101-10.

Kahneman D, Deaton A. High income improves evaluation of life but not emotional well-being. Proc Natl Acad Sci USA 2010; 107(38):16489-93.

Despotović M. Socijalna podrška kao faktor kvaliteta života starih sa hipertenzijom. [doktorska disertacija]. Kragujevac: Fakultet medicinskih nauka Univerziteta u Kragujevcu, 2014.

Krueger AB, Schkade DA. The reliability of subjective wellbeing measures. J Public Econ 2008; 92(8-9):1833-45.

Jeffrey K, Wheatley H, Abdallah S. The Happy Planet Index: 2016. A global index of sustainable well-being. London: New Economics Foundation, 2016.

Objavljeno
2021/03/27
Rubrika
Aktuelna tema