PROCENA ZDRAVSTVENE PISMENOSTI ODRASLIH KOJI SVOJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU OSTVARUJU U DOMU ZDRAVLJA PIROT I FAKTORI KOJI JE ODREĐUJU

  • Jelena Gotić Dom zdravlja Pirot, Pirot, Republika Srbija
  • Marko Marković Dom zdravlja Pirot, Pirot, Republika Srbija
  • Jovana Radovanović Fakultet medicinskih nauka, Univerzitet u Kragujevcu, Kragujevac, Republika Srbija
Ključne reči: Zdravstvena pismenost, hronična bolest, faktori rizika, javno zdravlje

Sažetak


Uvod/cilj: Zdravstvena pismenost je pojam koji sve više dobija na važnosti u oblasti javnog zdravlja i zdravstvene zaštite, iako se kao takav koristi još od sedamdesetih godina XX veka. Cilj ovog rada je da se proceni nivo zdravstvene pismenosti u populaciji odraslih pacijenata koji svoju zdravstvenu zaštitu ostvaruju u Domu zdravlja Pirot, kao i da se identifikuju faktori koji mogu biti povezani sa nivoom zdravstvene pismenosti.

Metode: Istraživanje je sprovedeno u vidu studije preseka u Domu zdravlja Pirot u periodu od 1.5.2024. do 1.6.2024.godine. U istraživanju je učestvovalo 400 ispitanika. Кao instrumenti istraživanja korišćeni su opšti upitnik i Evropski upitnik za procenu zdravstvene pismenosti (engl. The European Health Literacy Questionnaire, HLS-EU-Q-47). U statističkoj analizi podataka korišćen je hi kvadrat test.

Rezultati: Od 400 odraslih ispitanika doma zdravlja 10,2% je imalo neadekvatnu, 15,8% problematičnu, 33,5% dovoljnu, a 40,5% odličnu zdravstvenu pismenost. Dovoljna ili odlična zdravstvena pismenost je statistički značajno bila povezana sa polom, godinama starosti, mestom stanovanja, bračnog statusa i stepenom obrazovanja. Lica sa hroničnim bolestima, kao i lica koja su lično procenila da imaju loše i veoma loše zdravstveno stanje, su značajno češće imala neodgovarajuću/problematičnu zdravstvenu pismenost.

Zaključak: Nizak nivo zdravstvene pismenosti je ključna barijera za korišćenje odgovarajuće zdravstvene zaštite, zbog čega je neophodno kontinuirano raditi na identifikaciji grupa sa neadekvatnom zdravstvenom pismenošću i njihovoj edukaciji.

Reference

Sørensen K, Van den Broucke S, Pelikan JM, Fullam J, Doyle G, Slonska Z, et al. Measuring health literacy in populations: illuminating the design and development process of the European Health Literacy Survey Questionnaire (HLS-EU-Q). BMC Public Health. 2013; 13:948. doi: 10.1186/1471-2458-13-948.

Azzopardi-Muscat N, Sørensen K. Towards an equitable digital public health era: promoting equity through a health literacy perspective. Eur J Public Health. 2019; 29(3):13-17. doi: 10.1093/eurpub/ckz166.

Duong TV, Aringazina A, Baisunova G, Nurjanah, Pham TV, Pham KM, et al. Measuring health literacy in Asia: Validation of the HLS-EU-Q47 survey tool in six Asian countries. J Epidemiol. 2017; 27(2):80-86. doi: 10.1016/j.je.2016.09.005.

Cadman KP. Lay Worker Health Literacy: A Concept Analysis and Operational Definition. Nurs Forum. 2017; 52(4):348-356. doi: 10.1111/nuf.12203.

Nutbeam D, Lloyd JE. Understanding and Responding to Health Literacy as a Social Determinant of Health. Annu Rev Public Health. 2021; 42:159-173. doi: 10.1146/annurev-publhealth-090419-102529.

Paasche-Orlow MK, Wolf MS. The causal pathways linking health literacy to health outcomes. Am J Health Behav. 2007; 31(Suppl 1). doi: 10.5555/ajhb.2007.31.supp.S19.

World Health Organization Europe. Health 2020: a European policy framework supporting action across government and society for health and well-being (short version). Copenhagen: WHO Regional Office for Europe; 2020.

Jović-Vraneš A, Bjegović-Mikanović V, Marinković J, Kocev N. Health literacy in a population of primary health-care patients in Belgrade, Serbia. Int J Public Health. 2011; 56(2):201-207. doi: 10.1007/s00038-010-0181-0.

Kobayashi LC, Wardle J, Wolf MS, von Wagner C. Cognitive Function and Health Literacy Decline in a Cohort of Aging English Adults. J Gen Intern Med. 2015; 30(7):958-964. doi: 10.1007/s11606-015-3206-9.

-48. Garcia-Codina O, Juvinyà-Canal D, Amil-Bujan P, Bertran-Noguer C, González-Mestre MA, Masachs-Fatjo E, i sur. Determinants of health literacy in the general population: results of the Catalan health survey. BMC Public Health. 2019; 19(1):1122.

- 45. García-García D, Pérez-Rivas FJ. Health Literacy and Its Sociodemographic Predictors: A Cross-Sectional Study of a Population in Madrid (Spain). Int J Environ Res Public Health. 2022; 19(18):11815.

-59 59. Urstad KH, Andersen MH, Larsen MH, Borge CR, Helseth S, Wahl AK. Definitions and measurement of health literacy in health and medicine research: a systematic review. BMJ Open. 2022; 12(2):e056294.

- 53. Thompson AE, Anisimowicz Y, Miedema B, Hogg W, Wodchis WP, Aubrey-Bassler K. The influence of gender and other patient characteristics on health care-seeking behaviour: a QUALICOPC study. BMC Fam Pract. 2016; 17:38.

Parker R. Health literacy: a challenge for American patients and their health care providers. Health Promot Int. 2000; 15(4):277-283. doi: 10.1093/heapro/15.4.277.

Martin LT, Ruder T, Escarce JJ, Ghosh-Dastidar B, Sherman D, Elliott M, et al. Developing predictive models of health literacy. J Gen Intern Med. 2019; 24(11):1211-1216. doi: 10.1007/s11606-009-1105-7.

Jessup RL, Osborne RH, Beauchamp A, Bourne A, Buchbinder R. Health literacy of recently hospitalised patients: a cross-sectional survey using the Health Literacy Questionnaire (HLQ). BMC Health Serv Res. 2017; 17(1):52. doi: 10.1186/s12913-016-1973-6.

Rowlands GP, Mehay A, Hampshire S, Phillips R, Williams P, Mann A, et al. Characteristics of people with low health literacy on coronary heart disease GP registers in South London: a cross-sectional study. BMJ Open. 2013; 3(1):42. doi: 10.1136/bmjopen-2012-001503.

Sørensen K, Pelikan JM, Röthlin F, Ganahl K, Slonska Z, Doyle G, i sur. Health literacy in Europe: comparative results of the European health literacy survey (HLS-EU). Eur J Public Health. 2015; 25(6):1053–8.

Bahrami M, Behbahani MA. The Effect of a Health Literacy Promotion Program on the Level of Health Literacy and Death Anxiety in Women with Breast Cancer. Iran J Nurs Midwifery Res. 2019; 24(4):286-290.

Griese L, Berens EM, Nowak P, Pelikan JM, Schaeffer D. Challenges in Navigating the Health Care System: Development of an Instrument Measuring Navigation Health Literacy. Int J Environ Res Public Health. 2020; 17(16):5731

RobatSarpooshi D, Mahdizadeh M, Alizadeh Siuki H, Haddadi M, Robatsarpooshi H, Peyman N. The Relationship Between Health Literacy Level and Self-Care Behaviors in Patients with Diabetes. Patient Relat Outcome Meas. 2020; 11:129-135.

Objavljeno
2025/02/12
Rubrika
Originalni rad