ULOGA ŽENA U POLITIČKOM ŽIVOTU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Sažetak
Politika je ljudska djelatnost koja je godinama bila namijenjena samo za muškarce. Žene i druge manjinske skupine nisu sudjelovale u društvenom i političkom životu zajednice. Tek od sedamdesetih godina XX st. jača uloga žene u društvenom i političkom životu niza zemalja, ali uz zakonske i poticajne mjere. U usporedbi s drugim europskim zemljama (prema dostupnim istraživanjima) BiH je s obzirom na rodnu ravnopravnost još uvijek u velikom zaostatku za nizom drugih europskih i svjetskih zemalja. Uloga žene u bosansko - hercegovačkom društvu, javnom životu, politici ne zadovoljava kvote koje su uvedene 1997. godine a koje traže četrdesetpostotnu uključenost žena u politiku. Istraživanje koje je provedeno obuhvaća razdoblje od 2016. Godine, tj. od posljednjih izbora u BiH pa do danas. Cilj istraživanja bio je istražiti kolika je zastupljenost žena u političkom životu BiH na razini Federacije BiH, Županija Federacije BiH i lokalnoj razini. Glavna hipoteza rada je: Je li niska razina zastupljenosti žena unutar političkih tijela Federacije BiH, županija Federacije BiH i na lokalnoj razini? Istraživanje je pokazalo da žene u Federaciji BiH nisu dovoljno zastupljene u političkom životu. U postocima niti jedan dio istraživanja koji se odnosi na mjesta premijera, ministarska mjesta, mjesta gradonačelnika, načelnika ne ispunjava propisane kvote od 40 % zastupljenosti žena u politici. Bosansko - hercegovačko društvo treba povećati sudjelovanje žena u društvenom i političkom životu jer samo ona društva i državekoje isključuju sve oblike diskriminacije te povećavaju ljudska prava, posebice prava žena, kao ravnopravnog člana zajednice, mogu sebe nazvati demokratskim i razvijenim društvima.
Reference
Bakšić-Muftić, J., Ler-Sofronić, Gradaščević, N., Sijerčić, J. & Fetahagić, M. (2003). Socio - Economic Status of Women in Bosnia and Herzegovina: Analysis of the results star pilot research done in 2002. Sarajevo: Jež.
Bedeković, V., Ravlić, Ž. (2011). Položaj žena u rukovodećim strukturama službi jedinica lokalne uprave i područne samouprave na primjeru Virovitičko Podravske županije. u. Praktični menadžment, II (2): 15-23..
Ilišin, V. (1999). Strukturna dinamika hrvatskog parlamenta. Politička misao, XXXVI (3): 151-174..
Leinert, N.S. (1998). Promjena društvenoga položaja žene u razdoblju tranzicije. Politička misao, XXXV (1): 152-168..
Leinert, N.S. (2003). Politika zapošljavanja žena. Politička misao, XL (3): 103-127..
Leinert, N.S. (1994). Žene u politici: je li intervencija potrebna?. Politička misao, XXI (4): 137-146..
Leinert, N.S. (2007). Politika ravnopravnosti spolova: kako do kritične mase žena u parlamentima. Politička misao, XLIV (3): 85-102.
Vokić, P.N., Bulat, I. Što žene lideri unose u politiku - psihološka i radna obilježja, stil vođenja, interesi i perspektive. EFZG. serija članaka u nastajanju, str. 6 . Posjećeno 25.10.2017. URL: https://hrcak.srce.hr/fle/201664.
Žene u bosanskohercegovačkom društvu: Ravnopravnost ili privid. (2017). Posjećeno 14.11.2017. URL: http://globalanalitika.com/zene-u-bosanskohercegovackom-politickom-drustvu-ravnopravnost-ili-privid/.
Žene u politici: Analiza postizbornoga stanja. (2017). Posjećeno 10.11.2017. URL: https://zenskamreza.ba/buka-zene-u-politici-u-bih-analiza-postizbornog-stanja/. Zastupljenost žena u politici. (2017). Posjećeno 15.11.2017. URL: http://infohouse.ba/doc/Zastupljenost-zena-u-politici.pdf.
Žene na pozicijama političkog odlučivanja u Bosni i Hercegovini: Aksiom ili oksimoron?. (2017). Posjećeno 4.11.2017. URL: http://ssst.edu.ba/upload/Departments/ECON/Policy_Brief_02_final.pdf.
Bakšić-Muftić, J., Ler-Sofronić, Gradaščević, N., Sijerčić, J. & Fetahagić, M. (2003). Socio - Economic Status of Women in Bosnia and Herzegovina: Analysis of the results star pilot research done in 2002. Sarajevo: Jež.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).