KRIZA NEOLIBERALNE FINANCIJALIZACIJE NA EVROPSKOJ POLU-PERIFERIJI: PREKARNOST TRŽIŠTA RADA U BOSNI I HERCEGOVINI
Sažetak
Društvene promjene i tranzicija iz socijalističke u tržišnu ekonomiju u Bosni i Hercegovini (BiH), praćene ratnim dešavanjima, pokrenule su različite ekonomske i društvene izazove: deindustrijalizaciju, visoku nezaposlenost, sumnjive privatizacije, pauperaciju, etničke distance i stalne strukturne disparitete, praćene procesom financijalizacije. Zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, pod okriljem EU integracija i financijalizacije, moraju da prate i usvajaju brojne nove regulative i ispunjavaju uslove kako bi se pridružili Evropskoj uniji. U takvim odnosima zavisnosti, finansijska kriza i kriza evro-zone imale su dodatni prelivajući efekat na već ekonomski slabe zemlje evropske polu-periferije poput BiH, rezultirajući u povećanoj nestabilnosti tržišta, smanjenju radnih uslova i životnog standarda. Posljedice krize najvidljivije su bile u februaru i martu 2014. godine kada su radnički protesti (podržani od velikog broja građana) ukazali na sve veću prekarnost tržišta rada i rastući potencijal novih konflikata, ovaj put sa fokusom na klasni i industrijski. Financijalizacija i uslovi za Evropske integracije nisu bili u mogućnosti da adekvatno odgovore na pitanje održivog razvoja, praćenog punom zaposlenošću i ponovnim pokretanjem socijalnih reformi. Dodatno, odgovor na proteste 2014. bio je pokretanje novog programa reformi u BiH kroz Sporazum za rast i zapošljavanje, koji uključuje dodatne promjene na tržištu rada uz istovremeno podržavanje i produbljivanje procesa financijalizacije. Cilj ovog rada jeste prikazati efekat promjena na tržištu rada koje u društvenom, političkom i ekonomskom kontekstu BiH dovode do povećanja prekarnosti. Osnovno pitanje na koje ćemo nastojati dati odgovor u ovom radu jeste uticaj financijalizacije u BiH na tržište rada i prekarnost radnih odnosa.
Reference
Stiglitz, J. (2002). Globalization and its Discontents. New York: Norton
Fouskas, V.K. & Dimoulas, C. (2013). Greece, Financialization and the EU: The Political Economy of Debt and Destruction. Basingstoke: Palgrave Macmillan.
Gowan, P. (1999). The Global Gamble: Washington’s Faustian Bid for World Dominance. London: Verso.
Kraft, M.G. (2015). Insurrections in the Balkans: From Workers and Students to New Political Subjectivities. In S. Horvat & I. Štiks (eds.), Welcome to the desert of post-socialism: radical politics after Yugoslavia (pp. 199-222). London: Verso.
Lapavitsas, K. (2013). Profiting without producing: how finance exploits us all. London: Verso.
Laporšek, S. & Dolenc, P. (2011). Flexicurity in transition: the case of countries of former Yugoslavia. Paper presented at the REDETE 2011, Faculty of Economics University of Banja Luka, Banja Luka.
Woodward, S. (1995). Socialist Unemployment: The Political Economy of Yugoslavia 1945−1990. Princeton: Princeton University Press
Majstorović, D., et al. (2015). From Dayton to Brussels via Tuzla: post-2014 economic restructuring as europeanization discourse/practice in Bosnia and Herzegovina. Southeast European and Black Sea Studies, 15. doi: 10.1080/14683857.2015.1126093
Thirkell-White, B. (2005). The IMF and the Politics of Financial Globalization - From the Asian Crisis to a New International Financial Architecture? London: Palgrave Macmillan.
Sotelo Valencia, A. (2015). The Future of Work: Superexploitation and Social Precariousness in the 21st century. Leiden/Boston: Brill
Fossum, J.E. & Mendez, A.J. (eds.). (2014). The European Union in Crises or the European Union as Crises? ARENA Report 2/14. Oslo: ARENA. (dostupno na: http://www.sv.uio.no/arena/english/research/publications/arena-reports/2014/report-2-14.pdf)
Gidens, E. (1998). Posledice modernosti. Beograd: Filip Višnjić
Klein, N. (2008). Doktrina šoka. Zagreb: V.B.Z.
Steger, M. (2003). Globalization: A Very Short Introduction. New York: Oxford University Press
Dasgupta, B. (2013). Financialization, Labour Market Flexibility, Global Crisis and New Imperialism – A Marxist Perspective (Working Paper). Paris: Fondation Maison des sciences de l’homme. (dostupno na: https://halshs.archives-ouvertes.fr/halshs-008408319)
Latifić, I. (1997). Jugoslavija 1945-1990 : razvoj privrede i društvenih delatnosti. Beograd: Društvo za istinu o antifašističkoj narodno oslobodilačkoj borbi u Jugoslaviji (1941-1945). (dostupno na: http://www.znaci.net/00001/120.htm)
Papić, Ž. (2017). Siromaštvo i radničko siromaštvo u BiH: „Socijalna kriza u BiH – siromaštvo i socijalna nejednakost – šta da se radi?“. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung, Forum lijeve inicijative. (dostupno na: http://ibhi.ba/ba/PUBLIKACIJE/Pub/2017)
N.A. (2014). Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini. (http://europa.ba/wp-content/uploads/2015/05/delegacijaEU_2014090816171626bos.pdf)
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).