POJMOVNO-KATEGORIJALNI APARAT SOCIJALNOG RADA U OBLASTI MALOLJETNIČKOG PRESTUPNIŠTVA KAO ODRAZ TEORIJSKIH PRISTUPA
Sažetak
Polazeći od toga da teorije socijalnog rada tvore specifičan jezik, predmet istraživanja je pojmovno-kategorijalni aparat socijalnog rada u oblasti maloljetničkog prestupništva, kao pokazatelj teorijskih osnova u praksi socijalnog rada. Osnovno istraživačko pitanje je da li pojmovno-kategorijalni aparat profesije socijalnog rada odražava tradicionalna teorijska shvatanja (pozitivističko i strukturalno-funkcionalističko) ili savremena (egistencijalističko, interakcionističko-konstruktivističko i radikalno-kritičko). Metodom analize sadržaja 100 službenih dokumenata iz pet centara za socijalni rad identifikovani su ključni pojmovi, učestalost korištenja tih pojmova i kontekst u kome se upotrebljavaju. Rezultati istraživanja su pokazali da pojmovno-kategorijalni aparat profesije socijalnog rada odražava pozitivističko-strukturalno-funkcionalistička teorijska shvatanja. Tradicionalni pristup u socijalnom radu, popravljačko-zaštitarski socijalni rad i medicinski model socijalnog rada sputavaju aktivno učešće korisnika socijalnog rada. Razvoj nauke socijalnog rada, unapređenje obrazovanja za socijalni rad i novi stručni kadrovi treba da unaprijede profesiju u skladu sa osnovnim postulatom savremenog socijalnog rada – proizvođenje socijalnih promjena.
Reference
Guberina, P. (1967). Stilistika. URL: https://stilistika.org/vi-stilisticki-i-stilografski-postupci-naucna-i-literarna-analiza, posjećeno 22.02.2019.
Fajgelj, S. (2004). Metode istraživanja ponašanja. Beograd: Centar za primenjenu psihologiju.
From, E. (1984). Zdravo društvo. Zagreb: Naprijed, Avgust Cesarec, Beograd: Nolit.
Howe, D. (1997). Uvod u teoriju socijalnog rada, Beograd: Naučno-istraživački centar za socijalni rad i socijalnu politiku FPN.
Jugović, A. (2004). Teorije društvene devijantnosti i socijalni rad. Socijalna misao, Beograd, 2004, br. 3–4, str. 9–32.
Jugović, A. (2005). Jezik profesije socijalnih radnika. Socijalna misao, Beograd, 1–2, 113–135.
Knežević, M., Miljenović, A., i Branica, V. (2013). Teorija socijalnog rada. Zagreb: Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada, Zavod za socijalni rad.
Martinović, M. (1994). Bitna obilježja autentične teorije socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada, Vol. 1, No, 1, 7–17.
Milosavljević, M. (2013). Socijalna istraživanja. Beograd: Službeni glasnik.
Milosavljevć, M. Brkić, M. (2005). Socijalni rad u zajednici. Beograd: Službeni glasnik.
Miljević, I. M. (2007). Metodologija naučnog rada. Istočno Sarajevo: Filozofski fakultet.
Payne, M. (2001). Savremena teorija socijalnog rada. Banja Luka: Filozofski fakultet.
Petrović, J. (2017). Teorije socijalnog rada i društvenih devijacija kao osnov za medijaciju u socijalnom radu. u Macanović, N. (ur.), Društvene devijacje – Anomija društva i posljedice (str. 11–29). Banja Luka: Centar modernih znanja.
Ustav Republike Srpske. (1992). Službeni glasnik Republike Srpske, br. 21/92.
Vujević, M. (2006). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti, Vll Dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga.
Zakon o socijalnoj zaštiti Republike Srpske. (2012). Službeni glasnik Republike Srpske. br. 37/12.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).