КОНЦЕПТУАЛНА АНАЛИЗА ИДЕНТИТЕТА И ИНТЕРЕСА У ДЕЛУ АЛЕКСАНДРА ВЕНТА
Sažetak
Уобичајено је схватање да је конструктивизам донео социолошки заокрет у теоријском проучавању међународних односа којим је доведен у питање низ поставки које су доминатне традиције проучавања сматрале непобитнима. У фокусу овога рада налази се концепт идентитета и интереса његовог најзначајнијег представника који је несумњиво инспирисао даљу теоријску расправу, Александра Вента (Alexander Wendt). Но, суштина рада није у приказу, већ у концетуалној анализи доминантних Вентових теоријских полазишта. Анализом одређења идентитета коју Вент нуди, поимања процеса њиховога формирања, класификације, те образложења односа идентитета и интереса, настоји се указати како на теоријске доприносе, тако и на потенцијално изузетно значајне практичне импликације Вентовог приступа на анализу држава, њихових интереса, међусобног понашања, те, потенцијално и предвиђања даљег тока кретања у међународним односима. Такође, уочавају се и одређени недостаци оличени првенствено у постојању различитих, чак и контрадикторних ставова, али и прекомерној искључивости, а који се настоје аргументовано презентовати. Напослетку, у раду је присутно настојање аутора да изнесе властите сугестије са циљем отклањања уочених недостатака, односно, у извесном смислу, ревизије Вентовог концепта.
Reference
Behnke, A. (2006). Grand Theory in the age of its impossibility. In: Guzzini, S. & Leander, A. (eds), Constructivism and International Relations (pp. 48–56). London and New York: Routledge.
Kovačević, B. (2016). Što je to novo u konstruktivizmu? U: Jović, D. (ur.), Konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa (str. 37–88). Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Kovačević, M., Vujinović, N. (2014). Socijalni konstruktivizam I međunarodni odnosi. Godišnjak FPN, 8 (1), 147–151.
Kratochwil, F. (2006). Constructing a New Ortodoxy?. In: Guzzini, S. & Leander, A. (eds), Constructivism and International Relations (pp. 21–47). London and New York: Routledge.
Lipovac, M. (2013). Doprinos konstruktivističke paradigme studijama bezbednosti. Sociološki pregled, 47(3), 439–460.
Luša, Đ. (2016). Sport, politika i diplomacija: analiza iz konstruktivističke perspektive. U: Jović, D. (ur.), Konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa (str. 229–282). Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Popović, P. (2016). Društveni konstruktivizam i struktura međunarodnog sustava. U: Jović, D. (ur.), Konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa (str. 89–110). Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Raos, M. (2016). Umjereni konstruktivizam Alexandera Wendta. U: Jović, D. (ur.), Konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa (str. 111–146). Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Sárváry, K. (2016). No place for politics?. In: Guzzini, S. & Leander, A. (eds), Constructivism and International Relations (pp. 158–177). London and New York: Routledge.
Simić, R. D., Živojinović, D. (2016). Konstruktivistička teorija i koncept nacionalnog interesa. U: Jović, D. (ur.), Konstruktivističke teorije međunarodnih odnosa (str. 177–198). Zagreb: Fakultet političkih znanosti.
Suganami, H. (2006). Wendt, IR, and Philosophy. In: Guzzini, S. & Leander, A. (eds), Constructivism and International Relations (pp. 57–72). London and New York: Routledge.
Vent, A. (2014). Društvena teorija međunarodne politike. Beograd: Fakultet političkih nauka.
Wendt, A. (1992). Anarchy is What States Make of It: The Social Construction of Power Politics. International Organization, 46, 383–425. URL: http://www.jstor.org/stable/2706858
Wendt, A. (1994). Collective Identity Formation and the International State. The American Political Science Review, 88 (2): 384–396. URL: http://www.jstor.org/stable/2944711.
Wendt, A. (1999). Social Theory of International Politics. Cambridge: Cambridge University Press.
Zehfuss, M. (2002). Constructivism in International Relations: The Politics of Reality. Cambridge: Cambridge University Press.
Zehfuss, M. (2006). Constructivism and identity: a dangerous liaison. In: Guzzini, S. & Leander, A. (eds), Constructivism and International Relations (pp. 92–116). London and New York: Routledge.
Sva prava zadržana (c) 2019 POLITEIA
![Creative Commons License](http://i.creativecommons.org/l/by/4.0/88x31.png)
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).