„DRUGA REPUBLIKA“ - DA LI JE REPUBLICI SRPSKOJ POTREBAN NOVI USTAV?
Sažetak
U ovom radu pokušaćemo skicirati mogući novi Ustav Republike Srpske, koji bi uspostavio „Drugu Republiku“. Naš pristup baziran je na dva koraka: prvi („''negativni''), koji će pokazati i analizirati postojanje manjkavosti, kako formalnih tako i suštinskih, u postojećem Ustavu RS; i drugi (pozitivni), koji će, uvažavajući te manjkavosti, ponuditi okvir i opšta načela za budući novi ustav Republike Srpske. Polazna pretpostavka jeste da aktuelni Ustav RS ne odgovara zahtjevima vremena i političkog prostora, te da, umjesto da obezbijedi okvir za nesmetano funkcionisanje političke zajednice, zapravo je mnogim svojim elementima otežava, pa i blokira, a često je i glavni izvor konfliktnog potencijala u društvu. Hipoteza koja će se pokušati braniti u tekstu jeste da se na osnovu manjkavosti postojećg Ustava RS može zasnovati tvrdnja da novi ustav treba biti ''minimalistički''.
Reference
Ademović N., Joseph M., Marković G. (2012). Ustavno pravo Bosne i Hercegovine. Sarajevo. Konrad Adenauer Stifung.
Blagojević, M. (2018). Neophodnost dekonstitucionalizacije Vijeća naroda Republike Srpske, Anali poslovne ekonomije, br. 19, str. 34−47.
Björkdahl, A. (2018). Imaginary, performance and spatialization. Political Geography (66): 33−43.
Buchanan A. (1991). Secession – The Morality of Political Divorce from Fort Sumter to Lithuania and Quebec. Westview Press. San Francisco 1991.
Čavić, D. (2020). Da nije bilo Ustava imali bi samo jednu od srpskih buna. Posjećeno: 12.7. 2020. URL: https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=371793.
Čubrilović, N., (2019). Srpsko jedinstvo ključni uslov za ustavne promjene. Intervju za Glas Srpske. Posjećeno: 12.3. 2020. URL: https://www.glassrpske.com/cir/novosti/vijesti_dana/nedeljko-cubrilovic-predsjednik-narodne-skupstine-republike-srpske-srpsko-jedinstvo-kljucni-uslov-za-ustavne-promjene/279378 .
Dodik, M. (2018). Uskoro donosimo novi ustav, deo već napisan. Politika. Posjećeno: 9. 7. 2020. URL: http://www.politika.rs/sr/clanak/#!.).
FrontalRS. (2020). Azbukoubistvo se nastavlja. Posjećeno: 4.7.2020. URL: https://www.frontal.rs/azbukoubistvo-se-nastavlja-neven-stanic-pise-latinicom/.
Jović, I. M. (2012). Ustavne promjene o konstitutivnosti naroda u Republici Srpskoj kao doprinos razvoju i unapređenju nacionalnih i građanskih prava. Politeia 2(4): str.73−87.
Kasapović, M. (2005). Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država. Politička kultura. Zagreb.
Katana, E. (2018). Protivustavno nametanje ćirilice u RS ? Radio slobodna Evropa. Posjećeno 12.6.2020. URL : https://www.slobodnaevropa.org/a/cirilica-pismo-rs/29426149.html
Kuzmanović, R. (2010). Konstituisanje i stepen državnosti Republike Srpske. Novi Eseji o ustavnosti i državnosti. Akademija nauka RS. Banja Luka.
Lukić R., (1997). ,,Ustav Republike Srpske“, Strani pravni život, br.1/97, str.15−34.
Maksimović, D., (2008). Promjena Ustava RS – Banjaluka glavni grad. Posjećeno 2. 7. 2020: Deutsche Welle. URL: https://www.dw.com/bs/promjena-ustava-rs-banjaluka-glavni-grad/a-3204243.
Miljko, Z. (2006). Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb.
Mitrović, S. (2018). Ustavna perspektiva. Argumenti, (33): 197−209.
Narodna skupština Republike Srpske. (2009). Amandmani CXXII-CL na Ustav Republike Srpske. NSRS 01-384/09.
Salimović, K. E. (2019). Moguć novi bojkot nastave zbog jezika u RS. Radio slobodna Evropa. Posjećeno 9.7.2020. URL: https://www.slobodnaevropa.org/a/bosanski-bosnjacki-jezik/30129919.html.
Savanović, A., Vranješ, A., Vranješ, N. i Budimir, Ž. (2020). “Izvori, geneza i priroda secesionističke retorike u Republici Srpskoj”. Politička misao, 57 (1), 93-126
Savanović, A. (2019). Teorija Republike. Banjaluka: Fakultet političkih nauka..
Savanović, A. (2017). „Problem diskrecionog ovlaštenja: Da li je Ustavni sud BiH „politički sud“?“ Politeia, 7 (14): 63-79.
Savanović A. (2016), Argumentacija referenduma. Dejtonski sporazum – dve decenije mira i pouke; Fakultet političkih nauka Banja Luka, Institut za međunarodnu politiku i privredu Beograd; Beograd.
Savić S., (2000). Konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini. Pravni Fakultet. Banjaluka.
Steiner, C., Ademović, N. (2010). Ustav Bosne i Hercegovine – komentar. Sarajevo. Konrad Adenauer Stifung.
Trnka K., Milićević N., Simović M., Dmičić M. (2004). Ustav Federacije Bosne i Hercegovine; Ustav Republike Srpske – komentar. Sarajevo. Centar za promociju civilnog društva.
Touquet, H. (2012). „The Republika Srpska as a strong nationalizing state and the
consequences for postethnic activism“, Nationalities Papers: The Journal of Nationalism and Ethnicity 40(2), str.203-220.
Ustav Republike Srpske. (1992). Službeni glasnik Republike Srpske br. 3/92, 6/92, 8/92, 15/92 i 19/92.
Ustav Bosne i Hercegovine (1995).
Ustavni sud BiH. (2019). U-7/19. (Dostupno na: https://www.ustavnisud.ba/uploads/odluke/_bs/U-7-19-1203148.pdf).
Ustavni sud BiH. (2000). U-5/98. Posjećeno: 11.7.2020. URL: http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_bs/u-5-98-12209.pdf.
Ustavni sud BiH. (2000a). U-9/00. Posjećeno: 11.7.2020. URL: http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_hr/u-9-00-12134.pdf.
Ustavni sud BiH. (2016). U-7/15. Službeni glasnik BiH, broj 51/16. Posjećeno: 11.7.2020. URL: http://www.ustavnisud.ba/dokumenti/_hr/U-7-15-1035590.pdf
Ustavni sud Republike Srpske. (2020). U-45/20. Posjećeno: 15.7.2020. URL: https://www.documentcloud.org/documents/6987338-2020-07-06-Ustavni-Sud-RS-Inicijativa-Nametnuti.html.
Venice commission. (2005). Opinion on the constitutional situation in Bosnia and Herzegovina and the powers of the High Representtive. Posjećeno: 14.6.2020. URL: https://rm.coe.int/090000168092ad26 .
Veselinović G. (2015). Bošnjačkoj djeci u RS i dalje ne daju učiti bosanski jezik. Radio slobodna Evropa. Posjećeno 9.7.2020. URL: https://www.slobodnaevropa.org/a/bosnjackoj-djeci-u-rs-ne-daju-uciti-bosanski-jezik/27235197.html .
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).