REHABILITACIJA URBANOG NASLJEĐA U SLUŽBI ETNO-NACIONALNIH PODIJELA NA PRIMJERU GRADOVA SARAJEVA I BANJE LUKE

  • Dr Ranka Perić-Romić Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, BiH
Ključne reči: kulturno-istorijsko nasljeđe, etno-nacionalni identitet, rehabilitacija, revitalizacija, prostor

Sažetak


U radu se razmatra uticaj procesa rehabilitacije i revitalizacije kulturno-istorijskog nasljeđa gradova Banje Luke i Sarajeva na osnaživanje etno-nacionalnih politika/obrazaca podijeljenog društva. Posebna pažnja biće posvećena procesima očuvanja urbanih središta/istorijskih jezgara navedenih gradova, koji su prepoznatljivi kao prostor i razdvajanja i distanciranja za "nepripadajuće" etničke grupe. U tom smislu, rehabilitacija urbanog nasljeđa gradova Banje Luke i Sarajeva neće biti isključivo problematizovana kao očuvanje i estetizacija kulturno-istorijske baštine "per se", već kao vid instrumentalizacije urbanog prostora u svrhu prenaglašavanja etno-nacionalnih identiteta u postratnom periodu. Istraživanje će biti prvenstveno zasnovano na uporedno-istorijskoj analizi raspoloživih podataka o dosadašnjem razvoju urbanih središta. Rezultati istraživanja ukazuju da se navedena instrumentalizacija urbanog nasljeđa manifestuje kroz planiranje i izgradnju/obnovu specifičnih objekata koji se (ne)opravdano uklopaju u postojeći kulturno-istorijski kontekst karakterističan za te gradove. Iz te perspektive primjetno je da kulturno-istorijska jezgra gradova Banje Luke i Sarajeva danas imaju daleko značajniju ulogu u promovisanju etno-nacionalnih identiteta i podjela nego što je to bio slučaj u prošlosti. Karakter tih procesa nema isključivo intencionalna obilježja, nego je uslovljen i drugim aktulenim politikama urbanog razvoja koje nemaju etno-nacionalnu pozadinu.

Biografija autora

Dr Ranka Perić-Romić , Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, BiH

Dr Ranka Perić-Romić je vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Reference

Auge, M (2001). Nemjesta – uvod u moguću antropologiju supermoderniteta. Karlovac: PSEFIZMA.

Bascarsija is being built: „some“ building is being built near the old church complex. (n.d.). URL: https://www.frontal.rs/bascarsija-se-gradi-uz-kompleks-stare-crkve-nice-neka-zgrada/, accessed on September 22, 2020.

Basan, M. (2001). Za obnovu urbane sociologije – jedanaest teza. Sociologija, Vol. XLIII, No 4. URL: http://www.sociologija.org/admin/published/2001_43/4/420.pdf

Badescu, G. (2016). (Post) colonial encounters in the post-socialist city: reshaping urban space in Sarajevo. Geografiska Annaler: Series B, Human Geography 98 (3), pp. 1-9. URL: https://onlinelibrary.wiley.com/journal/14680467

City Hall Sarajevo (n. d.). Interduction Vijećnica. URL: https://www.vijecnica.ba/bs/home, accessed on September 22, 2020.

Čaldarović, O. (2010). Još jednom o urbanoj obnovi. Kvartal. VII, 1-2, pp.70-75. URL: https://hrcak.srce.hr/173914

Čaldarović, O. (2011). Urbano društvo na poćetku 21. Stoljeća, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo.

Development Strategy of the City of Sarajevo 2012-2020. URL: https://www.novigradsarajevo.ba/uploads/files/shares/Privreda/Dokumenti-strateski/strategija-razvoja%20Grada%20Sarajevo.PDF, accessed on September 28, 2020.

Dražeta. B. (2018). Nacrt istraživanja javnih gradskih prostora u Mostaru i Sarajevu. Glasnik Etnografskog muzeja, u. No. 82 (82), str. 53-70. URL: http://www.anthroserbia.org/Content/PDF/Articles/2d1c95ce8fe740878510d90e07b1aa92.pdf

Džaja, M. (1962). Banja Luka u putopisima i zapisima. Banja Luka: NP Glas.

Gül, M., Omićević, N. (2013). Old market v. shopping malls: The Impacts of Changing Consumer practices on Sarajevo's urban morphology. Revsita Lusófona de Arquitectura Educação, Theme III, No. 8-9, pp. 673-694. URL: https://revistas.ulusofona.pt/index.php/revlae/issue/view/635

Hirt, S. (2006). Post-socialist urban forms: notes from Sofia. Urban Geography, 27 (5), pp. 464-488. URL: https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.2747/0272-3638.27.5.464

Hol, S (2001). Kome treba identitet. Reč 64/10, str: 2015-233. URL: https://www.fabrikaknjiga.co.rs/rec/64/215.pdf

Hromadžić, H. (2008). Konzumerizam – Potreba, životni stil, ideologija. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

Husukuć, E., Zejnilović, E. (2017). The environmental aesthetics of Sarajevo: A city shaped by memory. Urbani izziv, Vol. 28, No. 1, pp. 96-106. URL: http://urbani-izziv.uirs.si/Portals/uizziv/papers/urbani-izziv-en-2017-28-01-002.pdf

Karaca, A. (2018). The Faculty of Islamic Sciences is building the Center for the Qur'an and Sunnah in Sarajevo. URL: https://www.aa.com.tr/ba/balkan/fakultet-islamskih-nauka-gradi-centar-za-kuran-i-sunnet-u-sarajevu/1217771, accessed on September 6, 2020.

Kassouha, Z. (2019). Post-conflict tourist landscapes: between the heritage of conflict and hybridisation of tourism activity. Observations from Bosnia and Herzegovina. URL: https://journals.openedition.org/viatourism/3984#tocfrom1n1

Kuljić, T. (2006). Kultura sećenja. Beograd: Čigija štampa.

Lefebvre, H. (1990). The Production of Space. Oxford: Blackwell Publishing.

Maksimović, D. (2015). Završena obnova Ferhadije. Retrieved from https://www.dw.com/bs/zavr%C5%A1ena-obnova-ferhadije/a-18529505, accessed October 5, 2020.

Malešević, M. (2012). Administrativni centar Vlade Republike Srpske. Izgradnja 66, broj 1-2, str. 57-65.

Martín-Díaz, J. (2014). Urban restructuring in post-war contexts: the case of Sarajevo. Hungarian Geographical Bulletin, 63 (3), pp. 303-317. URL: https://ojs.mtak.hu/index.php/hungeobull/article/view/2895/2169

Mikić, Đ. (1995). Banja Luka na Krajini hvala. Banja Luka: Opština Banja Luka i Institut za istoriju.

Pajvančić Cizelj, A., Maksimov, K. (2016). Sociološki aspekti proučavanja i revitalizacije graditeljskog nasleđa. Sociologija i prostor, 54 (206) (3), str: 247-263. URL: https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=252952

Perić-Romić, R. (2018). Banja Luka u urbanoj transformaciji. Banja Luka: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci.

Petovar, K. (2003). Naši gradovi između države i građanina. Beograd: Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije.

Petovar, K., Vujošević, M. (2008). Koncept javnog interesa i javnog dobra u urbanističkom i prostornom planiranju. Sociologija i prostor, 46 (179) (1), str. 23-51. URL: https://hrcak.srce.hr/24962

Radović, S. (2013). Grad kao tekst. Beograd: Biblioteka XX vek.

Spasić, I., Backović, V. (2017). Gradovi u potrazi za identitetom. Beograd: Filozoski fakultet, Institut za društvena istraživanja.

Stanilov, K. (2007). Taking stock of post-socialist urban development - A recapitulation: Political reform, economic development and regional growth in post-socialist Europe. In: Stanilov, K. (ed.) The Post Socialist City. Springer, pp. 1-34.

Stanković, M., Stanković, S. (2010). Integracija istorijskih repera u održiv razvoj centra Banjaluke – nova paradigma, potreba i imperativ. Zbornik pete konferencije o integrativnoj zaštiti. Banja Luka: Republički zavod za zaaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa, str. 173-187.

Szelényi, I. (1996). Cities under socialism - and after. In: Andrusz, G., Harloe, M. and Szelényi, I. (eds.). Cities after socialism. Oxford, Cembridge: Blackwell Publishers.

Ševo, Lj. (1996). Urbanistički razvoj Banja Luke. Banja Luka: Opština Banja Luka, Zavod za zaštitu kulture i prirode Banja Luka.

Zlatar - Gamberožić, J., Svirčić – Gotovac, A. (2019). Urbana revitalizacija gradskih središta u Zagrebu i Ljubljani. PP. URL:

https://www.researchgate.net/publication/337153518_Urbana_revitalizacija_gradskih_sredista_u_Zagrebu_i_Ljubljani

Objavljeno
2021/05/19
Broj časopisa
Rubrika
Pregledni naučni članak