НУКЛЕАРНА ДОКТРИНА РУСИЈЕ – ОДВРАЋАЊЕ ЗА 21. ВИЈЕК
Sažetak
Ревидирана нуклеарна стратегија Русије усвојена је 19. новембра 2024. године, као својеврсни одговор на раније дату дозволу САД Украјини да може ракетама средњег домета гађати дубину руске територије. Увертира у овакав расплет догађаја била су повлачења САД и Русије из споразума о контроли стратешког наоружања. Поред тога, након побједе Доналда Трампа на предсједничким изборима одлазећа америчка администрација додатно је истакла помоћ Украјини као свој спољнополитички интерес. У жељи за даљим супротстављањем руској војсци Украјина је мјесецима током 2024. године захтијевала од савезника да јој испоруче и дају дозволу за употребу ракета средњег домета по дубини територије Русије, као и ловце Ф-16. Основна теза овог рада гласи да је нова нуклеарна доктрина Русије прилагођена савременим ратним околностима, као и изазовима у међународном поретку 21. вијека, те представља конзистентан наставак нуклеарног одвраћања. Нова нуклеарна доктрина као и она која јој претходи почивају на нуклеарној тријади. У раду се анализирају промјене у вођењу ратова у 21. вијеку, с акцентом на масовну употребу дронова и беспилотних летјелица. Поред тога, циљ рада јесте разумијевање узрока ревидирања нуклеарне доктрине Русије као и њеног садржаја те могућих импликација у међународним односима.
Reference
Vukadinović, R. (2006). Nuklearne strategije i međunarodni odnosi, Zagreb: Politička kultura.
Miršajmer, Dž. (2017). Tragedija politike velikih sila, Beograd: Čigoja štampa; Udruženje za studije SAD u Srbiji.
Miršajmer, Dž. & Rozato, S. (2024). Razum i moć: kako države misle, Podgorica: CID.
Miljković, M. & Marjanović, Z. (2023). Mere strateškog odvraćanja Ruske Federacije: terminologija, definicije i neki aspekti primene u sukobu u Ukrajini 2022. godine, u Vojno delo, br. 1, godina LXXV, Beograd: Institut za strategijska istraživanja.
Vuković, N. & Budimir, Ž. (2022). Geografija i rat na Kavkazu 2020. godine, u Geopolitički interesi velikih sila i strateška bezbednost malih država, Beograd: Fakultet bezbednosti; Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Kreveld, M. (2010). Transformacija rata, Beograd: Službeni glasnik; Fakultet bezbednosti.
Kaldor, M. (2005). Novi i stari ratovi: organizovano nasilje u globalizovanoj eri, Beograd: Beogradski krug.
Kostić-Šulejić, M. (2022). Strateška stabilnost u multipolarnom svetu, Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Simikić, S. (2024). Novi koncept i strategije obuzdavanja Ruske Federacije u Evroaziji, Banja Luka: FPN – Master rad.
Trapara, V. (2017). Vreme „resetovanja”: Odnosi Rusije i Sjedinjenih Država u periodu od 2009. do 2012. godine, Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu.
Filimonović, M. (2010). Spoljna politika Ruske Federacije, Beograd: Infinitas d. o. o.
Filimonović, M. (2016). Koncept novog evropskog bezbednosnog poretka u spoljnoj politici Rusije na početku 21. veka, Beograd: FPN – Doktorska disertacija.
Pejić, I. (2024). Prošireno odvraćanje: koncept, izazovi i problemi, u Nacionalni interes, godina XX, vol. 49, br. 3/2024. Beograd: Institut za političke studije.
Igrutinović, M. (2024). Odvraćanje Rusije i strateški narativ o ruskoj pretnji u inoviranim politikama odbrane Evropske unije, u Nacionalni interes, godina XX, vol. 49, br. 3/2024. Beograd: Institut za političke studije.
Al Jazeera. (2024). Lavrov: Ruska doktrina o upotrebi nuklearnog oružja se razrađuje. https://balkans.aljazeera.net/news/world/2024/8/27/lavrov-ruska-doktrina-o-upotrebi-nuklearnog-oruzja-se-razradjuje (pristupljeno 5. 12. 2024)
Al Jazeera. (2019). Saudijska proizvodnja nafte prepolovljena nakon napada Husa.
https://balkans.aljazeera.net/news/world/2019/9/15/saudijska-proizvodnja-nafte-prepolovljena-nakon-napada-husa (pristupljeno 7. 12. 2024)
VOA. (2024). Američka raketna baza otvorena u Poljskoj.
https://ba.voanews.com/a/americka-raketna-baza-otvorena-u-poljskoj/7863489.html (pristupljeno 1. 12. 2024)
RTS. (2019). Napad dronovima na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji.
https://www.rts.rs/vesti/svet/3660533/dronovi-napali-naftna-postrojenja-u-saudijskoj-arabiji-izbili-pozari.html (pristupljeno 1. 12. 2024)
RTRS, (2024). Lukašenko: Deset sistema „Orešnik” biće raspoređeno u Belorusiji.
https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=583444 (pristupljeno 10. 12. 2024)
Schmidt, E. (2024). Ukraine Is Losing the Drone War: How Kyiv Can Close the Innovation Gap With Russia, Foreign Affairs. Foreign Affairs.
https://www.foreignaffairs.com/ukraine/ukraine-losing-drone-war-eric-schmidt (pristupljeno 7. 12. 2024)
NATO, (2022). Strateški koncept NATO-a, Madrid.
NATO, (2024). Press conference by NATO Secretary General Mark Rutte following the second day of the meetings of NATO Defence Ministers.
https://www.nato.int/cps/kz/natohq/opinions_229585.htm (pristupljeno 9. 12. 2024)
Kremlin. (2024). Izjava predsjednika Ruske Federacije.
http://kremlin.ru/events/president/news/75614 (pristupljeno 1. 12. 2024)
Kremlin. (2007). Speech and the Following Discussion at the Munich Conference on Security Policy.
http://en.kremlin.ru/events/president/transcripts/24034 (pristupljeno 1. 12. 2024)
MID. (2024). Fundamentals of State Policy of the Russian Federation on Nuclear Deterrence.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).