(ПАРА)МИЛИТАРНА ЈЕДИНИЦА „ЦРНИ КОРПУС” („АЗОВ”) КАО НАЈПОЗНАТИЈИ ВОЈНО-ПОЛИТИЧКИ ИЗРАЗ ЕКСТРЕМНОГ УКРАЈИНСКОГ НАЦИОНАЛИЗМА
Sažetak
Након стицања независности Украјине 1991. године и периода дугогодишње еквидистанце између Истока и Запада, украјинска политика дефинитивно се окреће према Западу у периоду после „мајданских” догађања у зиму 2013/14, када на власт (по други пут) долазе прозападне – либералне, али и националистичке политичке снаге вољне да Украјину одвоје од Руске Федерације у сваком погледу. То је био и почетак отворених напетости са Руском Федерацијом, и тада долази до руске анексије Крима и отпочињања војних сукоба у региону Луганске и Доњецке области. Новодекларисана политика Украјине, вођена либералним и десничарским политичарима, била је „декомунизација земље” и „национализација нације”, што је отворило широк простор екстремно десним украјинским политичким покретима и паравојним групама, међу којима временом најекспониранија постаје харковска група „Црни корпус” (доцније батаљон, пук Азов и коначно бригада ‒ Дванаеста бригада Националне гарде, односно Трећа самостална бригада Оружаних снага Украјине). Циљ овог рада јесте да систематизује досадашња сазнања, односно представи историјат, идеологију и деловање (пара)војне јединице „Црни корпус” (касније „Азов”), као парадигму (пара)милитарно-политичког облика развоја савременог екстремног украјинског национализма.
Reference
Antonić, S. (2023). Ukrajinski rat – buđenje carstva. Beograd: Catena Mundi.
Iščenko, V. (2024). Proti prepadu; Ukrajina od Majdana do vojne. Mengeš: Ciceron.
Plokhy, S. (2022). Vrata Ukrajine; Zgodovina Ukrajine. Ljubljana: Umco.
Shuster, S. (2024). The Showman; The inside story of the invasion thet shook the world and made a leader of Volodimir Zelensky. London: William Collins.
Tadić, Lj. (1995). Politikološki leksikon. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Kutkina, A. (2020). Between Lenin and Bandera: Decommunisation and Multivocality in (post)Euromaidan Ukraine, Academic disertstion, Faculty of Social Sciences, Helsinki,
Đurković, M. (2024). Konstituisanje nacije: austrougarski temelj ukrajinskog nacionalnog mita, u: Đurković M. (ur.). 2024. Konstruisanje sintetičkih nacija. Beograd: Catena Mundi, 7‒36.
Popov, E. (2024). Konstituisanje nacionalnih identiteta kao instrument geopolitike, u: Đurković M. (ur.). 2024. Konstruisanje sintetičkih nacija. Beograd: Catena Mundi, 250‒267.
Žukovski, A., Subteljni O. (2018). Kratka istorija Ukrajine. Beograd: Dan Graf.
Mijatović, M. (2024). Politička ličnost Stepana Bandere i rusko-ukrajinski konflikt, Politea 27(14), 59-77.
Petrović, D. (2022). Ukrajinska kriza i ukrajinsko-ruski konflikt 2019‒2022. Beograd: Institut za međunarodnu politiku i privredu.
The Prayer of Ukranian Nationalist (2014), https://ukrainiancrusade.blogspot.com/2014/12/the-prayer-of-ukrainian-nationalist.html (pristupljeno 5. maja 2023. godine)
Rjabčuk, M. (2003). Od Malorusije do Ukrajine. Beograd: Bibilioteka grada Beograda, Čigoja štampa, Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković
Rains, O. (2023). What is Azov from Ukraine? Kyiv: Rainhouse.
Tymowsky, M. (1999). Kratka povijest Poljske. Zagreb: Matica Hrvatska.
Rossolinski – Liebe, G. (2014). Stepan Bandera; The Life and Afterlife of a Ukranian Nationalist – Fascism, Genocide, and Cult. Stuttgart: Ibidem Verlag-Ibidem Press.
Wilson, A. (2022). The Ukrainians; The story how a people became nation. New Heaven, London: Yale University Press.
Kaunert C., MacKenzie A., Nonjon A. (2024). Introduction, in: Kaunert Ch., MacKenzie A., Nonjon A. (ed.) In the eye of the storm; Origins, Ideology and Controversies of the Azov Brigade 2014-2023. Soviet and Post-Soviet Politics and Society (SPPS), Vol. 276, 2024, Ibidem Verlag, Stuttgart, Hanover, 9-31.
Witkowski, P. (2024). The Azov Brigade; Origins, Influences and Ideological Development, in: Kaunert Ch., MacKenzie A., Nonjon, A. (ed.) In the eye of the storm; Origins, Ideology and Controversies of the Azov Brigade 2014-2023. Soviet and Post-Soviet Politics and Society (SPPS), Vol. 276, 2024, Ibidem Verlag, Stuttgart, Hanover, 32‒53.
Tarasiuk T., Burkovskiy, P. (2024). From political outsiders to Military Stalwarts: The Evolving Face of Ukrainian Nationalism, in: Kaunert Ch., MacKenzie A., Nonjon A. (ed.) In the eye of the storm; Origins, Ideology and Controversies of the Azov Brigade 2014‒2023. Soviet and Post-Soviet Politics and Society (SPPS), Vol. 276, 2024, Ibidem Verlag, Stuttgart, Hanover, 83‒135.
De Franquewille, B. (2024). Has The Azov Regiment Depoliticized, An Analysis from the Structure to Individual Trajectories, in: Kaunert Ch., MacKenzie A., Nonjon A. (ed.) In the eye of the storm; Origins, Ideology and Controversies of the Azov Brigade 2014‒2023. Soviet and Post-Soviet Politics and Society (SPPS), Vol. 276, 2024, Ibidem Verlag, Stuttgart, Hanover, 137‒172.
The Decaloque of Ukrainian nationalist (n.d.), https://azov.org.ua/en/about-azov/ (pristupljeno 24. aprila 2025. godine)
Ukaz Predsednika Ukrajine (2024). br. 17/2024 od 22. januara 2024. godine, prema: Court E.: Zelensky signs decree recognizing some Russian territories as historically inhabited by Ukrainians, https://kyivindependent.com/zelensky-signs-decree-territories-ukrainian/ (pristupljeno 13. marta 2024. godine).
Unit's history, structure, combat record and tradition (n.d.), https://azov.org.ua/en/about-azov/ (pristupljeno 24. aprila 2025. godine)
Sva prava zadržana (c) 2025 Autori

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
