(NE)MERLJIVOST NASILJA: GRANICE KVANTIFIKACIJE NASILJA U SAVREMENIM DRUŠTVIMA
Sažetak
Osnovna tema ovog rada jeste teorijsko sagledavanje problematike merenja nasilja u društvima sa težnjom da se odgovori na pitanje da li je nasilje u društvu uopšte moguće izmeriti. U skladu sa tim predstavljeni su osnovni problemi u vezi sa definisanjem i klasifikacijom nasilja; ustaljeni načini merenja nasilja i ograničenja u vezi sa tim. Ne postoji jedinstvena definicija nasilja, niti tipologija ‒ one zavise od različitih kulturnih, ideoloških i političkih faktora. Ono što je zajedničko svim definicijama jeste da nasilje za posledicu ima različite vrste povređivanja ili ubistva ljudi. Posebno kontroverzan oblik nasilja jeste ono nevidljivo nasilje ili strukturno, koje zbog opsega svojih posledica ne bi trebalo biti izuzeto iz analize utvrđivanja stepena nasilja u društvima, a često jeste izuzeto. Stoga se ovaj rad u velikoj meri oslanja na Galtungovu teoriju strukturnog nasilja. Osnovna pretpostavka ovog rada jeste da nasilje u jednom društvu nije jednostavno precizno izmeriti jer postoje značajna ograničenja u tome. Neka od njih odnose se na (1) opšti problem kvantifikacije društvenih pojava; (2) pitanje šta se sve podrazumeva pod nasiljem tj. šta se smatra relevantnim za merenje; (3) manje vidljive oblike nasilja poput strukturnog nasilja i nasilja u porodici; (4) ograničenja u vezi sa beleženjem nasilja; (5) prostorna i vremenska ograničenja. Dakle, cilj ovog rada jeste podsticanje na razmišljanje o tome koji sve indikatori, pored onih ustaljenih kao što je stopa homicida, treba da budu uzeti u obzir prilikom određenja stepena nasilja u jednom društvu.
Reference
Berman, E., & Hirschman, D. (2018). The sociology of quantification: Where are we now? Contemporary Sociology, 47(3), 257–266.
Bourdieu, P., & Passeron, J.-C. (1990). Reproduction in education, society, and culture. London: SAGE Publications.
Buvinic, M., & Morrison, A. (2011). How is violence measured? Inter-American Development Bank.
Curtin, D., & Litke, R. (Eds.). (1999). Institutional violence. Amsterdam: Rodopi.
Das, V., & Nandy, A. (1985). Violence, victimhood, and the language of silence. Contributions to Indian Sociology, 19(1), 177–195.
Denzin, N. (1984). Toward a phenomenology of domestic, family violence. The American Journal of Sociology, 90(3), 483–513.
Doorewaard, C. (2014). The dark figure of crime and its impact on the criminal justice system. Acta Criminologica: African Journal of Criminology & Victimology, 27(2).
Durkheim, E. (1982). The rules of sociological method (Original work published 1895). New York: Free Press.
Eisner, M. (2003). The long-term development of violence: Empirical findings and theoretical approaches to interpretation. In W. Heitmeyer & J. Hagan (Eds.), International handbook of violence research (pp. 41–67). Dordrecht: Kluwer Academic Publishers.
Espeland, W., & Stevens, M. (2008). A sociology of quantification. European Journal of Sociology, 49(3), 401–436.
Fattah, E. (1997). The relativity of crime in time and space. In Criminology: Past, present and future (pp. 51–64). London: Palgrave Macmillan.
Galtung, J. (1969). Violence, peace, and peace research. Journal of Peace Research, 6(3), 167–191.
Galtung, J. (1990). Cultural violence. Journal of Peace Research, 27(3), 291–305.
Galtung, J., & Höivik, T. (1971). Structural and direct violence: A note on operationalization. Journal of Peace Research, 8(1), 73–76.
Gat, A. (2008). War in human civilization. New York: Oxford University Press.
Gurr, T. R. (1981). Historical trends in violent crime: A critical review of the evidence. Crime and Justice, 3, 295–350.
Gurr, T. R. (1989). Historical trends in violent crime: Europe and the United States. In T. R. Gurr (Ed.), Violence in America: The history of crime (pp. 21–54). Newbury Park: Sage Publications.
Harris, G. (2019). Violence or nonviolence? A comparison of costs and effectiveness. In M. Hove & G. Harris (Eds.), Infrastructures for peace in Sub-Saharan Africa (pp. 37–52). Cham: Springer.
Heitmeyer, W., & Hagan, J. (Eds.). (2003). International handbook of violence research. Dordrecht: Kluwer Academic Publishers.
Imbusch, P. (2003). The concept of violence. In W. Heitmeyer & J. Hagan (Eds.), International handbook of violence research (pp. 13–40). Dordrecht: Kluwer Academic Publishers.
Innes, A., et al. (2024). Prevalence of physical violence against people in insecure migration status: A systematic review and meta-analysis. PLoS One, 19(3), e0300189.
Jaitman, L., & Anauati, V. (2020). The dark figure of crime in Latin America and the Caribbean. Journal of Economics, Race, and Policy, 3, 76–95.
Jung, D., & Cohen, D. (2020). Lynching and local justice: Legitimacy and accountability in weak states. Cambridge: Cambridge University Press.
Kinyondo, A., & Pelizzo, R. (2018). Poor quality of data in Africa: What are the issues? Politics and Policy, 46, 851–877.
Krivo, L., & Peterson, R. (1996). Extremely disadvantaged neighborhoods and urban crime. Social Forces, 75(2), 619–648.
Lupu, Y., & Wallace, G. (2019). Violence, nonviolence, and the effects of international human rights law. American Journal of Political Science, 63, 411–426.
McAlister, S., et al. (2021). Gender, violence and cultures of silence: Young women and paramilitary violence. Journal of Youth Studies, 25(8), 1148–1163.
Merry, S. E. (2016). The seductions of quantification: Measuring human rights, gender violence, and sex trafficking. Chicago: University of Chicago Press.
Mišambled, R. (2015). Istorija nasilja: Od kraja srednjeg veka do danas. Novi Sad: Akademska knjiga.
Nussio, E., & Clayton, G. (2024). Introducing the lynching in Latin America (LYLA) dataset. Journal of Peace Research, 62(2), 479–496.
Odukogbe, A.-T., et al. (2017). Female genital mutilation/cutting in Africa. Translational Andrology and Urology, 6(2), 138–148.
Parker, R. J. (2017). Killing the rainbow: Violence against LGBT. RJ Parker Publishing, INC.
Pejković, K. (2023). Evoluciona teorija nasilja: Ka konsilijentnom objašnjenju. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Pejković, K., & Lazić, M. (2024). Violence in the Western Balkans. Social Studies, 7(7), 55–79.
Pejković, K., & Nedeljković, M. (2024). Culture of honor and violence: A form of social control? In J. Petrović et al. (Eds.), Regional development, identities, and democratic integration. Niš: Faculty of Philosophy, Serbian Sociological Association.
Pinker, S. (2011). The better angels of our nature: Why violence has declined. New York: Penguin Group.
Scheff, T. (1994). Bloody revenge: Emotion, nationalism and war. Boulder: Westview Press.
Sharpe, J. (1983). Crime in seventeenth-century England: A county study. Cambridge: Cambridge University Press.
Sharpe, J. (1984). Crime in early modern England, 1550–1750. London: Longman.
Sharpe, J. (1988). The history of crime in England c. 1300–1914. British Journal of Criminology, 28, 254–267.
Tilly, C. (1985). War making and state making as organized crime. In P. Evans, D. Rueschemeyer, & T. Skocpol (Eds.), Bringing the state back in (pp. 169–191). Cambridge: Cambridge University Press.
Trajtenberg, N., & Sanchez de Ribera, O. (2024). The dark figure of prison violence in Uruguay: An exploratory mixed-method study. In The crime data handbook. Bristol: Bristol University Press.
United Nations Chronicle. (n.d.). Losing 25,000 to hunger every day. https://www.un.org/en/chronicle/article/losing-25000-hunger-every-day
United Nations Office on Drugs and Crime. (n.d.). Global study on homicide. https://www.unodc.org/unodc/en/data-and-analysis/global-study-on-homicide.html
Veber, M. (1976). Privreda i društvo (Original work published 1922). Beograd: Prosveta.
World Food Programme. (2021). World wealth: 9 million people die every year from hunger, WFP Chief tells Food System Summit. https://www.wfp.org/news/world-wealth-9-million-people-die-every-year-hunger-wfp-chief-tells-food-system-summit
World Health Organization. (n.d.). Global status report on violence prevention. https://www.who.int/violence_injury_prevention/violence/status_report/2014/en/
World Health Organization. (n.d.). The VPA approach. https://www.who.int/groups/violence-prevention-alliance/approach
Sva prava zadržana (c) 2025 Autori

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).
