THE ECONOMIC VALUE OF PERSONAL DATA IN DIGITAL ECONOMY
Sažetak
Lični podaci se mogu posmatrati kao ekonomsko sredstvo koje je podstaknuto identitetom i ponašanjem pojedinaca, a kojim se trguje u zamenu za visokokvalitetne proizvode i usluge. Obim uskladištenih ličnih podataka veoma brzo raste. U dvostranom tržišnom mehanizmu, onlajn platforme deluju kao posrednici koji prikupljaju podatke o potrošačima i prodaju reklamne slotove kompanijama. Korišćenjem ličnih podataka otklanja se informaciona asimetrija i doprinosi se efikasnosti onlajn transakcija. Do neravnomerne razmene ekonomske vrednosti dovodi i to što potrošači često nisu u mogućnosti da samostalno usmere lične podatke. Sve dok se ne preduzmu odgovarajuće mere, zabrinutost vezana za načine upotrebe tpodataka preti da ugrozi individualnu volju za podelom ličnih podataka. Lični podaci mogu pomoći preduzećima da preduzmu „otkrivanje odliva“, identifikujući potrošače koji bi verovatno napustili maloprodaju. Koristeći takve tehnike, kompanije mogu primeniti marketinške akcije u cilju povećanja lojalnosti potrošača. Utvrđivanje odliva potrošača je veoma značajno za poslovanje jer je trošak zadržavanja postojećih potrošača obično niži od troška osvajanja novih potrošača. Ciljna internet promocija ima veoma korisnu informativnu ulogu za potrošače, s obzirom na to da na taj način oni mogu videti reklame koj su svojstvene njihovim jedinstvenim interesima. Dobrovoljno deljenje podataka od strane korisnika često je praćeno eksplicitnim nagradama i drugim promotivnim ponudama. U ovom radu se istražuju reklamne poruke upućene putem onlajn platformi i njihova povezanost sa prenosom ličnih podataka. U radu je primenjen anketni pristup kako bi se istražila ekonomska vrednost ličnih podataka, dok je u obradi podataka primenjena korelaciona analiza.
Reference
2. Birch K (2017) Rethinking value in the bio-economy: Finance, assetization and the management of value. Science, Technology and Human Values 42(3): 460–490.
3. Lane, J., Stodden, V., Bender, S., & Nissenbaum, H. (2014). Editors’ Introduction. In J. Lane, V. Stodden, S. Bender, & H. Nissenbaum (Eds.), Privacy, Big Data, and the Public Good: Frameworks for Engagement (pp. xi–xx). introduction, Cambridge: Cambridge University Press.
4. Nikityuk, L., G., Tkachuk, L., T. & Korotkova, G. K. (2020), The Role of the Digital Economy in Developing the Market Model of Russian Society, Proceedings of the International Scientific Conference "Far EastCon" (ISCFEC 2020), DOI: 10.2991/aebmr.k.200312.056
5. Noneva-Zlatkova, Yordanka. (2020). Protection of creditors’ rights in the context of an evolving investment environment under EU Law. Conference Proceedings, 4th International Scientific Conference – EMAN 2020 Economics and Management: How to Cope With Disrupted Times, Online/Virtual, September 3, CONFERENCE PROCEEDINGS published by: Association of Economists and Managers of the Balkans, Belgrade, Serbia; ISBN 978-86-80194-30-1, ISSN 2683-4510, p.179-191. https://doi.org/10.31410/EMAN.2020.179
6. Petropoulos, G. & Liem, C. (2016). The economic value of personal data for online platforms, firms and consumers. Available at: https://www.bruegel.org/blog-post/economic-value-personal-data-online-platforms-firms-and-consumers#_ftn2
7. Sadowski J (2019) When data is capital: Datafication, accumulation, and extraction. Big Data & Society. 9
8. Varian, H.R. (2002). Economic Aspects of Personal Privacy. In: Lehr, W.H., Pupillo, L.M. (eds) Cyber Policy and Economics in an Internet Age. Topics in Regulatory Economics and Policy Series, vol 43. Springer, Boston, MA. https://doi.org/10.1007/978-1-4757-3575-8_9
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).