Naučna dijaspora kao pokretačka snaga za razvoj Srbije
Sažetak
U svetlu savremenih oblika migracija kao i globalizacije i brzog razvoja tehnologija i transporta, dijaspora se sve više posmatra kroz transnacionalnu prizmu. Umesto ne svojom voljom rasejanih zemljaka koji sanjaju o povratku u zavičaj i suočavaju se s problemima integrisanja u zemlji prijema, dijaspora se shvata kao veza između svetova, zemlje porekla i zemlje prijema, koja omogućava da se migracija iskoristi za razvoj zajednice i društva u celini. Umesto na povratku, naglasak je na kružnoj razmeni i transnacionalnoj mobilnosti. Na ovaj način zemlje jugoistočne Evrope pokušavaju da transformišu ‘odliv mozgova’, naročito izrazit devedesetih godina prošlog veka, u ‘kruženje mozgova’ i ‘dobitak mozgova’. Migracija je u Srbiji devedesetih godina bila izazvana pre svega bekstvom od bolnih i krvavih građanskih ratova na tlu nekadašnje Jugoslavije, međunarodnom izolacijom i NATO bombardovanjem, kao i teškom ekonomskom situacijom. U tom periodu, naročito je bio veliki odliv mladih i obrazovanih ljudi pod parolom ‘da diplomiram, pa da emigriram’. Međutim, i posle 2000. godine nastavio se odlazak obrazovanih i stručnjaka, često motivisanih profesionalnim usavršavanjem i razvojem karijere u inostranstvu. Mnogi mladi dobili su priliku da odu u inostranstvo uz pomoć stipendija stranih fondacija koje su imale za cilj da pomognu razvoj u Srbiji, poput Fondacije Aleksander fon Humboldt AvH, nemačke službe za akademsku razmenu DAAD, Fondacije Mumert, i slično. Stoga je glavni cilj ovog rada da utvrdi da li je moguće povezati stručnjake iz dijaspore i mlade studente i inženjere iz Srbije da bi se olakšao transfer znanja i njihova mobilnost i tako sprečio nenadoknadiv gubitak za zemlju. Pored teorijskih razmatranja mogućnosti poboljšanja saradnje s dijasporom, članak analizira jedan primer uspešne saradnje stručnjaka iz metalurške industrije Nemačke i stručnjaka u Srbiji, iniciran od strane predstavnika stručnjaka iz dijaspore. Na kraju se daju preporuke kako da se primene lekcije iz literature i prakse o razvoju održive saradnje stručnjaka iz dijaspore i mladih i stručnjaka u Srbiji.
Reference
Basch, L.G., Schiller, G.N., & Blanc-Szanton, C. 1994. Nations unbound: Transnational projects, post-colonial predicaments, and deterritorialized nation states..Langhorne, PA: Gordon and Breach.
Beogradski centar za ljudska prava. 2001. Ljudska prava u Jugoslaviji 2000, Pravo i praksa u Saveznoj Republici Jugoslaviji i međunarodni standardi ljudskih prava.Beograd.
Božić, S. 2004. ‘Nacionalizam - nacija, ‘transnacionalizam' - ‘transnacija': mogućnosti terminološkog usklađivanja'.Revija za sociologiju, 35(3-4), pp. 187-203.
Bolčić, S. 2002. Iseljavanje radne snage i "odliv mozgova" iz Srbije tokom 90-tih. In S. Bolčić& A. Milić Eds., Srbija krajem milenijuma: Razaranje društva, promene i svakodnevni život.Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta., pp. 159-168.
Cao, X. 1996. Debating ‘Brain Drain’ in the Context of Globalisation. Compare: A Journal of Comparative and International Education, 26(3), pp. 269-285. doi:10.1080/0305792960260303
de Haas, H. 2008. Migration and Development, A Theoretical Perspective. In Working paper.Oxford: International Migration Institute.
Docquier, F., & Rapoport, H. 2011. Globalization, Brain Drain and Development. In Discussion Paper. nBonn: Institute for the Study of Labor.
Filipovic, J. 2012. Diaspora Virtual University as a Complex Organization- Serbian Diaspora Virtual University, Germany: Lambert Academic Publishing.
Glick-Schiller, N., Basch, L., & Blanc-Szanton, C. 1992. Towards a Transnationalization of Migration: Race, Class, Ethnicity, and Nationalism Reconsidered. The Annals of the New York Academy of Sciences, 645, p. 24.
Grečić, V., & Lopušina, M. 1994. Svi Srbi sveta.Beograd: Princip.
Horvat, V. 2004. Brain Drain. Threat to Successful Transition in South East Europe. Southeast European Politics, 5(1), pp. 76-93.
Kuti, S., & Božić, S. 2011. Analitičke dimenzije za istraživanje transnacionalnih aktivnosti: primjer kineskih migranata u Hrvatskoj. Revija za sociologiju, 41(3), pp. 315-340.
Kuznetsov, Y. 2006. Diaspora Networks and the International Migration of Skills: How Countries Can Draw on Their Talent Abroad. Washington, DC: The International Bank for Reconstruction and Development. The World Bank.
Matula, G., Bogovic, J., Stopic, S., & Friedrich, B. 2013. Scale up of ultrasonic spray pyrolysis process for nanopowder production- Part one. In Heat treatment, pp. 46-50.
Morawska, E. 2003. Disciplinary Agendas and Analytic Strategies of Research on Immigrant Transnationalism: Challenges of Interdisciplinary Knowledge. International Migration Review, 37(3), pp. 611-640. doi:10.1111/j.1747-7379.2003.tb00152.x
Morokvašić, M. 2011. Transnational Mobility of the Highly Skilled: Challenges for Serbia and the Western Balkans. In N. Polovina& T. Pavlov Eds., Mobility and Emigration of Professionals: Personal and Social Gains and Losses. Belgrade: Group 484., pp. 164-181.
OECD. 2008. A Profile of Immigrant Populations in the 21st Century.
Pavlov, T. 2011. The motivation for migration of highly qualified people in Serbia. In N. Polovina& T. Pavlov Eds. Mobility and Emigration of Professionals: Personal and Social Gains and Losses. Belgrade: Group 484., pp. 149-163.
Pavlov, T., & Rakić, D. 2011. Developing Brain Gain Policies in Serbia. Belgrade: Group 484. Policy Paper.
Portes, A. 2003. Conclusion: Theoretical Convergencies and Empirical Evidence in the Study of Immigrant Transnationalism. International Migration Review, 37(3), pp. 874-892. doi:10.1111/j.1747-7379.2003.tb00161.x
Portes, A. 2001. Introduction: the debates and significance of immigrant transnationalism. Global Networks, 1(3), pp. 181-194. doi:10.1111/1471-0374.00012
Portes, A. 1997. Immigration theory for a new century: some problems and opportunities. International migration review, 31(4), pp. 799-825. pmid:12293206. doi:10.2307/2547415
Saxenian, A.L. 2005. From Brain Drain to Brain Circulation: Transnational Communities and Regional Upgrading in India and China. Studies in Comparative International Development, 40(2), pp. 35-61. doi:10.1007/BF02686293
Stopic, S. 2008. Ugledajte se na njih- Neobicne price o uspesnim ljudima, o kojima se malo zna i retko pise., p. 123.
Stopic, S. 2009. Prodavci znanja- Neobicne price o uspesnim ljudima dijaspore, o kojima se malo zna i retko pise., p. 123.
Trgovčević, Lj. 2003. The Planned Elite, Students from Serbia in European Universities in the 19th Century. Belgrade: The Institute of History.
Vertovec, S. 2009. Transnationalism. London and New York: Routledge.
Waldinger, R., & Fitzgerald, D. 2004. Transnationalism in Question. American Journal of Sociology, 109(5), pp. 1177-1195. doi:10.1086/381916
Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:
Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons licencom koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. Efekat otvorenog pristupa).