Uzročno-posledična veza između stanja kvaliteta vazduha u Novom Sadu i zdravlja stanovništva primenom modela DPSEEA

Ključne reči: kvalitet vazduha, Novi Sad, model DPSEEA, izvori zagađenja, zdravlje stanovništva, mere zaštite

Sažetak


Uvod/cilj: Predmet istraživanja ovog rada jeste stanje kvaliteta vazduha u gradu Novom Sadu i njegov uticaj na zdravlje stanovništva. U radu je predstavljena veza između ovih segmenata primenom modela DPSEEA.Osnovni cilj istraživanja jeste da se na osnovu naučnih saznanja u vezi sa uticajem kvaliteta vazduha na zdravlje stanovništva Novog Sada, preduzmu određene mere radi otklanjanja negativnih posledica po zdravlje. Osnovna hipoteza istraživanja polazi od činjenice da kvalitet vazduha utiče na zdravlje stanovništva Novog Sada.

Metode: U istraživanju su korišćene sledeće metode istraživanja: metod modelovanja, metod analiza-sinteza, statistički metod, metod klasifikacije, kombinovani metod, geografsko-ekološki metod, metod medicinsko-geografskog opisivanja, metod medicinsko-geografske prognoze, kao i kartografski metod.

Rezultati: Primenom modela  DPSEEA na primeru zagađenja vazduha na teritoriji Novog Sada identifikovani su pokretači zagađenja vazduha, rizici i stanje kvaliteta vazduha, izloženost populacije zagađenju, zdravstveni efekti, kao i mere zaštite i akcije koje bi trebalo sprovesti. Takođe, primenom navedenog modela predstavljena je veza između navedenih segmenata.

Zaključak: Primena ovog modela obuhvata široki spektar potencijalnih sila (štetnih dejstava) i akcija zajednice koje iz njih proizilaze, dovodeći u vezu profesionalne kadrove, ljude sa terena i iz laboratorija, kao i rukovodioce (menadžere) iz oblasti upravljanja životnom sredinom i javnog zdravlja, sa ciljem da se na sveobuhvatniji način bave rešavanjem navedenih problema.

Reference

Carneiro, F.F., Oliveira, M.L.C., Netto, G.F., Galvão, L.A.C., Cancio, J.A., Bonini, E.M., Corvalan, C.F.& the Participants in the International Symposium on the Development of Indicators for Environmental Health Integrated Management. 2006. Meeting Report: Development of Environmental Health Indicators in Brazil and Other Countries in the Americas. Environmental Health Perspectives, 114(9), pp.1307-A556. Available at: https://doi.org/10.1289/ehp.8486.

-Chamber of Commerce and Industry of Vojvodina. 2020. Industrija Vojvodine [online]. Available at: https://www.pkv.rs/2004/09/28/industrija-vojvodine/ (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

Cromley, E.K. & McLafferty, S.L. 2012. GIS and Public Health, Second Edition. New York: Guilford Press. ISBN: 9781609187507.

-Environmental Protection Agency of the Ministry of Environmental Protection of the Republic of Serbia (SEPA). 2019a. Izveštaj o stanju životne sredine za 2018. godinu. Belgrade: Environmental Protection Agency of the Ministry of Environmental Protection of the Republic of Serbia (SEPA) [online]. Available at: http://www.sepa.gov.rs/download/Izvestaj2018.pdf (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

-Environmental Protection Agency of the Ministry of Environmental Protection of the Republic of Serbia (SEPA). 2019b.Godišnji izveštaj o stanju kvaliteta vazduha u Republici Srbiji za 2018. Belgrade: Environmental Protection Agency of the Ministry of Environmental Protection of the Republic of Serbia (SEPA) [online]. Available at: http://www.sepa.gov.rs/download/izv/Vazduh2018_final.pdf (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

-Institute of Public Health of Vojvodina. 2019a. Prepoznavanje faktora rizika iz životne sredine značajnih za prevenciju hronične opstruktivne bolesti pluća među stanovništvom grada Novog Sada. Novi Sad: Institute of Public Health of Vojvodina [online]. Available at: http://izjzv.org.rs/uploads/ddbd4a24-356a-dab0-c031-e3e5b1102a0e/Prilog%20Izvestaju%20Projekta%20zdravstvo%20HOBP%202018.pdf (in Serbian)[Accessed: 1 November 2020].

-Institute of Public Health of Vojvodina. 2019b. Zdravstveno stanje stanovništva grada Novog Sada 2018. Godine [online]. Available at: http://izjzv.org.rs/?lng=lat&link=4-21 (in Serbian) [Accessed: 1 April 2020].

Kričković, Z. 2018. Modelovanje geoprostornih bazapodataka za potrebe istraživanja uticaja geografskih faktora na zdravlje ljudi. MA thesis. Belgrade: University of Belgrade - Faculty of Geography (in Serbian).

Kričković, E., Živanović, M.& Kričković, Z. 2019. Rural area population health ware as key factor of Serbian village development. Zbornik radova - Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, 67-1, pp.61-76. Available at: https://doi.org/10.5937/zrgfub1901061K.

Kwan, M-P. 2012. Geographies of health. Annals of the Association of American Geographers, 102(5), pp.891-892. Available at: https://doi.org/10.1080/00045608.2012.687348.

Larssen, S., Sluyter, R. & Helmis, C. 1999. Criteria for EUROAIRNET The EEA Air Quality Monitoring and Information Network, Technical Report No. 12. Copenhagen: European Environment Agency[online]. Available at: https://www.eea.europa.eu/publications/TEC12 [Accessed: 1 April 2020].

Matić, B., Jovanović, D., Dejanović, S. & Rakić, U. 2013. Zdravstveni indikatori životne sredine u Republici Srbiji u 2012. godini. Belgrade: Institute of Public Health of Serbia "Dr Milan Jovanović Batut" [online]. Available at: http://www.batut.org.rs/download/izvestaji/ZivotnaSredinaENHIS2012.pdf (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

Matić, B., Dejanović, S., Knežević, T., Živadinović, D.& Rakić, U. 2016. Zdravstveni indikatori životne sredine u Republici Srbiji u 2015. godini. Belgrade: Institute of Public Health of Serbia "Dr Milan Jovanović Batut"[online]. Available at: http://www.batut.org.rs/download/izvestaji/higijena/Zdravstveni%20indikatori%20zivotne%20sredine%202015.pdf (in Serbian). [Accessed: 1 November 2020].

Obradović-Arsić, D. 2014. Medicinsko-geografski faktori u planiranju i zaštiti prostora. Belgrade: University of Belgrade - Faculty of Geography (in Serbian). ISBN: 978-86-6283-017-3.

Petrović, J. 2017. Ekološki aspekti rada termoenergetskih postrojenja u Novom Sadu–aerozagađenje. Ph.D. thesis. Sremska Kamenica: University Educons - Faculty of Environmental Protection (in Serbian).

Pirić, S., Aleksopulos, H. & Ilić, V. 2018. Air pollution as a risk factor for the health of the population of the City of Kragujevac. Sestrinska reč, 21(76) (in Serbian). Available at: https://doi.org/10.5937/SestRec1876028P.

-Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine. 2020. Automatski monitoring kvaliteta ambijentalnog vazduha.Mreža automatskog monitoringa ambijentalnog vazduha u APV, po tipu stanice i operateru [online]. Available at: http://www.ekourbapv.vojvodina.gov.rs/wp-content/uploads/2018/09/mreza-automatskog-monitoringa-ambijentalnog-vazduha-u-APV.jpg (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

-Službeni glasnik Republike Srbije. 44/2005. Strategija razvoja energetike Republike Srbije do 2015. godine. Belgrade: JP „Službeni glasnik“ (in Serbian) [online]. Available at: https://www.mre.gov.rs/doc/efikasnost-izvori/01%20Strategija%20razvoja%20energetike%20Republike%20Srbije%20do%202015%20godine.pdf (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

-Službeni list APV. 13/2014. Program razvoja AP Vojvodine 2014-2020. Novi Sad: Republic of Serbia, Autonomous province of Vojvodina, Provincial Secretariat for Education, Regulations, Administration and National Minorities – National Communities [online]. Available at: http://www.puma.vojvodina.gov.rs/sllist.php (in Serbian) [Accessed: 1 November 2020].

-World Health Organisation (WHO). 2020. Health Workforce [online]. Available at: http://www.who.int/gho/health_workforce/physicians_density/en/ [Accessed: 1 November 2020].

Objavljeno
2021/01/14
Rubrika
Originalni naučni radovi