ISTRAŽIVANJE SOCIJALNIH, DEMOGRAFSKIH, MATERIJALNIH I KULTURNIH ASPEKATA ŽIVOTA STUDENATA/STUDENTKINJA JAVNIH UNIVERZITETA U REPUBLICI SRPSKOJ
Sažetak
U radu se prikazuju rezultati istraživanja socijalnih, demografskih, materijalnih i kulturnih aspekata života studenata/studentkinja javnih univerziteta u Republici Srpskoj, s ciljem izrade njihovog društvenog i sociološkog profila. Istraživanje je sprovedeno tokom akademske 2020/2021. godine na više fakulteta u sklopu oba javna univerziteta, na različitim obrazovnim profilima i naučnim usmjerenjima. Prilikom istraživanja korištena je metoda anketiranja sa anketnim upitnikom kao instrumentom istraživanja. Rezultati pokazuju da većina studenata tokom školovanja živi sa roditeljima, koji ih finansijski izdržavaju i snose troškove studija. Roditelji studenata srednjeg su materijalnog statusa, njihova mjesečna primanja uglavnom su u okviru prosječne plate, dok u manjem slučaju ona iznose dvije ili više prosječnih plata. Studenti slijede tradicionalni model življenja, većinom se izjašnjavaju kao religiozni, odnosno konfesionalno se identifikuju sa pravoslavnom vjerom. Naglašen je značaj porodice i patrijarhalnih obrazaca ponašanja, budući da u većini slučajeva ispitanici ističu kako pretežno komuniciraju sa svojim primarnim okruženjem (porodicom i najbližim srodnicima) kada su u pitanju životne odluke i privatni problemi. Značaj porodice i porodičnih vrijednosti izražen je i u životnim ciljevima studenata, s obzirom na to da većina ispitanih kao osnovni cilj života naglašava uspostavljanje i održavanje bliskih veza (partnerskih odnosa). Može se zaključiti da su studenti javnih univerziteta u zavisnom položaju – kako od svojih porodica tako i od šireg društva, dok (post)moderni procesi liberalizacije, detradicionalizacije i individualizacije nisu imali većeg uticaja na njihov kolektivni i individualni život
Reference
Bauman, Z. (2011). Tekuća modernost. Zagreb: Naklada Pelago.
Beck, U., & Beck-Gernsheim, E. (2001). Individualization. Institutionalized Individualism and its Social and Political Consequences. London: Sage Publications.
Beck, U. (2001). Pronalaženje političkoga: Prilog teoriji refleksivne modernizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Bek, U. (2003). Živeti sopstveni život u svetu koji se ubrzano menja: Individualizacija, globalizacija i politika. U V. Haton i E. Gidens (Prir.). Na ivici: Živeti sa globalnim kapitalizmom (str. 216–229). Beograd: Plato.
Bek, U. (2011). Svetsko rizično društvo: U potrazi za izgubljenom sigurnošću. Novi Sad: Akademska knjiga.
Brdar, I. (2006). Životni ciljevi i dobrobit: Je li za sreću važno što želimo?. Društvena istraživanja, 15, 4–5 (84–85): 671–691.
Castells, M. (2002). Informacijsko doba. Ekonomija, društvo i kultura II: Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing.
Ćorluka, B. i Vukajlović, M. (2021). Kulturne potrebe i slobodno vrijeme mladih u Republici Srpskoj. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 73–87). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Giddens, A. (1991). Modernity and Self Identity: Self and Society in the Late Modern Age. Cambridge: Polity Press.
Gidens, E. (1998). Posledice modernosti. Beograd: Filip Višnjić.
Griffin, C. (2001). Imagining New Narratives of Youth: Youth Research, the 'New Europe' and Global Youth Culture. Childhood, 8(2): 147–166.
Ilišin, V. (2007). Društveni status, problemi i budućnost mladih. U V. Ilišin i F. Radin (Ur.). Mladi: problem ili resurs (str. 39–82). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Ilišin, V. (2008). Skica za sociološki portret zagrebačkih studenata: uvod u istraživanje hrvatskih studenata danas. Sociologija i prostor, 46, 181–182 (3–4): 221–240.
Ilišin, V. (2011). Vrijednosti mladih u Hrvatskoj. Politička misao, 48(3): 82–122.
Ilišin, V. Ur. (2014). Sociološki portret hrvatskih studenata. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Ilišin, V., i Potočnik, D. (2008). Profesionalne i životne aspiracije studenata Zagrebačkoga sveučilišta. Sociologija i prostor, 46, 181–182 (3–4): 285–309.
Ilišin, V., i Radin, F. Ur. (2007). Mladi: Problem ili resurs. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Jovandić, A., Dujaković, D., i Lončar, M. (2020). Da li je Dejton položio ispit? Istraživanje stavova studenata povodom 25 godina mira u BiH i njene budućnosti. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung.
Kalanj, R. (2016). Potraga za vrijednostima i tzv. relativizam vrijednosti. U D. Sekulić (Ur.). Vrijednosti u hrvatskom društvu (str. 3–26). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
Krizmanić, M. (2016). Znači li erozija vrijednosti njihov nestanak ili samo njihovu promjenu? U D. Sekulić (Ur.). Vrijednosti u hrvatskom društvu (str. 65–68). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
Kuzmanović, B., i Petrović, N. (2013). Lični i društveni ciljevi studenata u kontekstu njihovog profesionalnog usmerenja. Andragoške studije, 1: 49–72.
Magdalenić, I. (1991). Društveni profil zagrebačkih studenata krajem osamdesetih. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.
Milošević Šošo, B. (2020). Kulturni konflikti među studentskom populacijom. Pale: Univerzitet u Istočnom Sarajevu.
Milošević Šošo, B. Ur. (2021a). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj. Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Milošević Šošo, B. (2021b). Mapiranje problema mentalnog zdravlja studentske populacije u Republici Srpskoj ‒ sociokulturni kontekst. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 9–33). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Musgrove, F. (1965). Youth and the Social Order. Bloomington: Indiana University Press.
Roberts, K. (2003). Change and Continuity in Youth Transitions in Eastern Europe: Lessons for Western Sociology. Sociological Review, 51: 484–505.
Stanić, I. (2021). Mentalno zdravlje: Putevi definisanja i potraga za indikatorima. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 61–72). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Statistički godišnjak Republike Srpske, 2021. Banja Luka: Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
Šiljak, M. (2021). Životni standard i kvalitet života studentske populacije u Republici Srpskoj. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 89–101). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Tili, Č. (1997). Suočavanje sa društvenom promenom. Beograd: Filip Višnjić.
Tripković, M. (2007). Društvena promena. U A. Mimica i M. Bogdanović (Prir.). Sociološki rečnik (str. 450–451). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Trninić, D. (2013). Globalizacija i pitanje identiteta. Radovi – časopis za humanističke i društvene nauke, 17: 45–63.
Trninić, D. (2014). Bekov koncept globalnosti kao druge modernosti. Radovi – časopis za humanističke i društvene nauke, 20: 63–78.
Trninić, D. (2021). Kvalitet života i svakodnevne navike studenata. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 35–60). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Turčilo, L., Osmić, A., Kapidžić, D., Šadić, S., Žiga, J., i Dudić, A. (2019). Studija o mladima: Bosna i Hercegovina 2018/2019. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung.
Zakon o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 67/20).
Zakon o studentskom standardu („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 63/21).
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).