RESEARCH OF SOCIAL, DEMOGRAPHIC, MATERIAL AND CULTURAL ASPECTS OF LIFE OF PUBLIC UNIVERSITY STUDENTS IN THE REPUBLIC OF SRPSKA
Abstract
This paper presents socio-demographic, socio-economic, and socio-cultural aspects of a research into living conditions of public university students in the Republic of Srpska, with a view to designing their social and sociological profile. The research was conducted during the 2020/2021 academic year at both public universities of the Republic of Srpska, with the respondents coming from different faculties and scientific/scholarly fields. The results gained reveal that the majority of students do not leave parental homes during their academic studies and that it is their parents who financially support them and provide for their tuition fees. On average, the parents belong to middle-classes, with their monthly income not exceeding, in most cases, the amount of average salary in the Republic of Srpska for the period designated or, rarely, the amount of two or two and a half average salaries. The students follow the traditional living model and they are mostly religious, where the dominant denomination is that of the Serbian Orthodox Christian Church. There is a pronounced significance of the traditional family setting and patriarchal patterns of behaviour, given that the respondents maintain that they choose to discuss important life issues and private situations within their primary families and with their close relatives. The importance of family and family values is further accentuated in the respondents by the proclaimed life goals, since most of them claim that establishing and maintaning close (partner) relationships is on the top of priority list in their lives. With regard to the aforementioned, one can draw a conclusion that public university students in the Republic of Srpska are dependent upon both their families and their wider social community, with (post)modern processes of liberalisation, detraditionalisation, and individualisation having no significant impact on their collective and individual lives.
References
Bauman, Z. (2011). Tekuća modernost. Zagreb: Naklada Pelago.
Beck, U., & Beck-Gernsheim, E. (2001). Individualization. Institutionalized Individualism and its Social and Political Consequences. London: Sage Publications.
Beck, U. (2001). Pronalaženje političkoga: Prilog teoriji refleksivne modernizacije. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
Bek, U. (2003). Živeti sopstveni život u svetu koji se ubrzano menja: Individualizacija, globalizacija i politika. U V. Haton i E. Gidens (Prir.). Na ivici: Živeti sa globalnim kapitalizmom (str. 216–229). Beograd: Plato.
Bek, U. (2011). Svetsko rizično društvo: U potrazi za izgubljenom sigurnošću. Novi Sad: Akademska knjiga.
Brdar, I. (2006). Životni ciljevi i dobrobit: Je li za sreću važno što želimo?. Društvena istraživanja, 15, 4–5 (84–85): 671–691.
Castells, M. (2002). Informacijsko doba. Ekonomija, društvo i kultura II: Moć identiteta. Zagreb: Golden marketing.
Ćorluka, B. i Vukajlović, M. (2021). Kulturne potrebe i slobodno vrijeme mladih u Republici Srpskoj. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 73–87). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Giddens, A. (1991). Modernity and Self Identity: Self and Society in the Late Modern Age. Cambridge: Polity Press.
Gidens, E. (1998). Posledice modernosti. Beograd: Filip Višnjić.
Griffin, C. (2001). Imagining New Narratives of Youth: Youth Research, the 'New Europe' and Global Youth Culture. Childhood, 8(2): 147–166.
Ilišin, V. (2007). Društveni status, problemi i budućnost mladih. U V. Ilišin i F. Radin (Ur.). Mladi: problem ili resurs (str. 39–82). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Ilišin, V. (2008). Skica za sociološki portret zagrebačkih studenata: uvod u istraživanje hrvatskih studenata danas. Sociologija i prostor, 46, 181–182 (3–4): 221–240.
Ilišin, V. (2011). Vrijednosti mladih u Hrvatskoj. Politička misao, 48(3): 82–122.
Ilišin, V. Ur. (2014). Sociološki portret hrvatskih studenata. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Ilišin, V., i Potočnik, D. (2008). Profesionalne i životne aspiracije studenata Zagrebačkoga sveučilišta. Sociologija i prostor, 46, 181–182 (3–4): 285–309.
Ilišin, V., i Radin, F. Ur. (2007). Mladi: Problem ili resurs. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Jovandić, A., Dujaković, D., i Lončar, M. (2020). Da li je Dejton položio ispit? Istraživanje stavova studenata povodom 25 godina mira u BiH i njene budućnosti. Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung.
Kalanj, R. (2016). Potraga za vrijednostima i tzv. relativizam vrijednosti. U D. Sekulić (Ur.). Vrijednosti u hrvatskom društvu (str. 3–26). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
Krizmanić, M. (2016). Znači li erozija vrijednosti njihov nestanak ili samo njihovu promjenu? U D. Sekulić (Ur.). Vrijednosti u hrvatskom društvu (str. 65–68). Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo.
Kuzmanović, B., i Petrović, N. (2013). Lični i društveni ciljevi studenata u kontekstu njihovog profesionalnog usmerenja. Andragoške studije, 1: 49–72.
Magdalenić, I. (1991). Društveni profil zagrebačkih studenata krajem osamdesetih. Zagreb: Institut za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu.
Milošević Šošo, B. (2020). Kulturni konflikti među studentskom populacijom. Pale: Univerzitet u Istočnom Sarajevu.
Milošević Šošo, B. Ur. (2021a). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj. Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Milošević Šošo, B. (2021b). Mapiranje problema mentalnog zdravlja studentske populacije u Republici Srpskoj ‒ sociokulturni kontekst. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 9–33). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Musgrove, F. (1965). Youth and the Social Order. Bloomington: Indiana University Press.
Roberts, K. (2003). Change and Continuity in Youth Transitions in Eastern Europe: Lessons for Western Sociology. Sociological Review, 51: 484–505.
Stanić, I. (2021). Mentalno zdravlje: Putevi definisanja i potraga za indikatorima. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 61–72). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Statistički godišnjak Republike Srpske, 2021. Banja Luka: Republički zavod za statistiku Republike Srpske.
Šiljak, M. (2021). Životni standard i kvalitet života studentske populacije u Republici Srpskoj. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 89–101). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Tili, Č. (1997). Suočavanje sa društvenom promenom. Beograd: Filip Višnjić.
Tripković, M. (2007). Društvena promena. U A. Mimica i M. Bogdanović (Prir.). Sociološki rečnik (str. 450–451). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Trninić, D. (2013). Globalizacija i pitanje identiteta. Radovi – časopis za humanističke i društvene nauke, 17: 45–63.
Trninić, D. (2014). Bekov koncept globalnosti kao druge modernosti. Radovi – časopis za humanističke i društvene nauke, 20: 63–78.
Trninić, D. (2021). Kvalitet života i svakodnevne navike studenata. U B. Milošević Šošo (Ur.). Mentalno zdravlje i kvalitet svakodnevnog života studenata u Republici Srpskoj (str. 35–60). Istočno Sarajevo: Sociološko društvo Republike Srpske.
Turčilo, L., Osmić, A., Kapidžić, D., Šadić, S., Žiga, J., i Dudić, A. (2019). Studija o mladima: Bosna i Hercegovina 2018/2019. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung.
Zakon o visokom obrazovanju („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 67/20).
Zakon o studentskom standardu („Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 63/21).
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).