ODNOS MLADIH U BOSNI I HERCEGOVINI PREMA DIGITALNIM SADRŽAJIMA ‒ IZMEĐU VIRTUELNOSTI I STVARNOSTI
Sažetak
Mladi u Bosni i Hercegovini (BiH), pripadnici generacije Z, najčešće se informišu putem digitalnih medija, odnosno društvenih mreža, uglavnom birajući zabavne, zanimljive i šaljive sadržaje. Društvene mreže su im prvi izbor prilikom informisanja i uz njih provode najviše slobodnog vremena. Fokus rada je na sadržajima digitalnih medija koje mladi često koriste. Cilj rada je da identifikuje konkretne internetske portale, naloge na društvenim mrežama, uticajne pojedince ili grupe koje mladi prate i čije sadržaje najviše konzumiraju. Rezultati prikupljeni metodom anketiranja pomoću onlajn upitnika ukazuju na to da mladi u BiH najviše posjećuju sljedeće internetske portale: Nezavisne.com, Klix.ba, Rtrs.tv, dok na društvenim mrežama najčešće prate naloge influensera i poznatih ličnosti. Takođe, većina mladih ne pravi razliku između internetskih portala i naloga na društvenim mrežama. Omiljeni influenseri ili jutjuberi su im: Zorana Jovanović, Anja Blagojević, Adriana Džehverović i Baka Prase. Zaključuje se da mladi u BiH ne koriste često digitalne medije i društvene mreže na produktivan način i da im nedostaju adekvatne vještine medijsko-informacione pismenosti kako bi kapacitet digitalnih medija iskoristili za edukaciju, lični razvoj, pomoć pri učenju ili snalaženju u svakodnevnom životu.
Reference
Alvermann, D. E., Hagood, M. C. (2000). Critical Media Literacy: Research, Theory, and Practice in “New Times.” The Journal of Educational Research, 93(3): 193–205. URL: http://www.jstor.org/stable/27542264
Artemova, A. (2018). Engaging Generation Z through social media marketing Case: Hurja Media Oy. South-Eastern Finland: University of Applied Sciences. Posjećeno: 11.5.2025. URL: https://www.theseus.fi/bitstream/handle/10024/142658/Artemova_Alexandra.pdf?sequence=1&isAllowed=y.
Bickham, D.S., Hunt, E., Bediou, B., Rich, M. (2022). Adolescent Media Use: Attitudes, Effects, and Online Experiences. Boston, MA: Boston Children’s Hospital Digital Wellness Lab. Posjećeno: 28.5.2025. URL: https://digitalwellnesslab.org
Boyd, D. (2014). It’s complicated: The social lives of networked teens. New Haven i London: Yale University Press. https://doi.org/10.12987/9780300166439
Buckingham, D., De Block, L. (2010). Finding a global voice? Migrant children, new media and the limits of empowerment. U Dahlgren, P. (Ur.), Young citizens and new media (str. 149–164), London: Routledge.
Eddy, K. (2022). The changing news habits and attitudes of younger audiences. Oxford: Reuters institut for the Study of Journalism, Oxford University. Posjećeno: 18.7.2025. URL: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2022/young-audiences-news-media
Feixa, C. (2014). De la generación@ a la #generación: La juventud en la era digital. Barcelona: Ned Ediciones.
Fiske, J. (1989). Understanding popular culture. Boston: Unwin Hyman.
Galan, L., Osserman, J., Parker,T., Taylor, M. (2019). How Young People Consume News and The Implications for Mainstream Media. Reuters institut for the Study of Journalism, Oxford University. Posjećeno: 18.7.2025. URL:
Herrero‐Diz, P., Ramos‐Serrano, M., Nó, J. (2016). Minors as creators in the digital age: From prosumer to collaborative creator - Theoretical review 1972–2016. Revista Latina de Comunicación Social, 71, 1300–1322. https://doi.org/10.4185/RLCS-2016-1147en
Hodžić, S. (2020). Mladi u BiH i COVID-19 pandemija: Između dobre informiranosti i teo¬rija zavjere. Sarajevo: Mediacentar. Posjećeno: 16.5.2025. URL: https://www.media.ba/sites/default/files/mladi_i_covid_izmedju_dobre_informiranosti_i_teorija_zavjere_final.pdf.
Hodžić, S. i A. Sokol (2019). Surfanje po tankom ledu: Mladi, mediji i problematični medijski sadržaji. Sarajevo: Mediacentar.Posjećeno: 21.6.2025. URL: https://media.ba/sites/default/files/mladi_mediji_pro¬blematicni_medijski_sadrzaji_web.pdf.
Kelner, D. (2004). Medijska kultura, Beograd: Clio.
Marchi, R., Clark, L. S. (2018). Social media and connective journalism: The formation of counterpublics and youth civic participation. Journalism, 22(2): 285–302. https://doi.org/10.1177/1464884918807811
Milosavljević, S. i Radosavljević, I. (2013). Osnovi metodologije političkih nauka. Beograd: Službeni glasnik.
Newman, N. (2025). Overview and key findings of the 2025 Digital News Report. Oxford: Reuters institut for the Study of Journalism, Oxford University. Posjećeno: 25.8.2025. URL: https://reutersinstitute.politics.ox.ac.uk/digital-news-report/2025/dnr-executive-summary
Newman, N. i dr. (2021). Reuters Institute Digital News Report 2021. Oxford: Reuters institut for the Study of Journalism, Oxford University. Posjećeno: 25.8.2025. URL:
Oliveira, A. F., Leote de Carvalho, M. J., Sousa, C. (2024). Young People's Diversity and Digital Media: A Systematic Review (2010-2022). Media and Communication, 12. Article 8237. https://doi.org/10.17645/mac.8237
Pereira, S. (2021). Crianças, jovens e media na era digital: Consumidores e produtores? Portugal: Centro de Estudos de Comunicação e Sociedade, Instituto de Ciências Sociais, Universidade do Minho. https://doi.org/10.21814/uminho.ed.45
Popadić, D., Pavlović, Z., Žeželj, I. (2018). Alatke istraživača: metodi i tehnike istraživanja u društvenim naukama. Beograd: Clio.
Prensky, M. (2001). Digital natives, digital immigrants part 2: Do they really think differently? On the Horizon, 9(6): 1–6. https://doi.org/10.1108/10748120110424843
Radojković, M., Đorđević. T. (2005). Osnovi komunikologije, Beograd: Čigoja štampa
Rašević, D. (2013). Višak informacija kao instrument socijalne kontrole: Zbornik radova: Socijalno stabilizirajuća uloga medija, Banja Luka: Udruženje sociologa, 47–63.
Rašević, D. (2014). Medijska kultura i medijska pismenost, Banja Luka: Udruženje sociologa.
Sokol, A. (2019). Media Usage in the Birač Region and Kalesija. Sarajevo: Mediacentar. Posjećeno: 25.7.2025. URL:https://www.media.ba/sites/default/files/media_usage_habits_birac_region_0.pdf.
Sokol, A., Alibegovic, S. (2021). Mladi za bolje medije: Stavovi, navike i potrebe mladih za medijskim sadržajima u BiH. Sarajevo: Mediacentar. Posjećeno; 25.7.2025. https://media.ba/sites/default/files/mladi_za_bolje_medije_dtp_05.pdf.
Staiger, J. (1992). Film, Reception, and Cultural Studies, Centennial Review, 36(1): 89–104. http://www.jstor.org/stable/23739835
Tallam, E. (2021). What is news? A young peoples’ perspective in Kenya. African Journalism Studies, 42(4): 65–81. https://doi.org/10.1080/23743670.2021.2011760
Tomić, Z. (2004). Komunikacija i javnost, Beograd: Čigoja.
Trninić, D. (2017). Konceptualni okvir medijske pismenosti, Banja Luka,:Udruženje za filozofiju i društvenu misao.
Trninić, D., Bokan, J. (2022). Odnos prema dezinformacijama građana Bosne i Hercegovine tokom pandemije virusa korona s obzirom na nivo obrazovanja. CM:Communication and Media, 17(1): 1-28. https://doi.org/10.5937/cm17-35973.
Trninić, D., Kuprešanin Vukelić A., Bokan, J. (2021). Perception of “Fake News” and Potentially Manipulative Content in Digital Media—A Generational Approach, Societies, 12(1), 3. https://doi.org/10.3390/soc12010003
Trninić, D., Kuprešanin Vukelić, A. (2021). Privacy On The Internet Concerning Generation Z In Bosnia And Herzegovina, Media Literacy and Academic Research, 4(1): 180-198. URL: https://www.mlar.sk/wp-content/uploads/2021/04/12_Trninic_Vukelic.pdf
Trninić, D., Kuprešanin Vukelić, A., Mlinarević, J. (2023). Parental education in media literacy, social media and Internet safety for children in Bosnia and Herzegovina. Journal of Media Literacy Education, 15(2): 1-16. https://doi.org/10.23860/JMLE-2023-15-2-1
Turčilo, L. i dr. (2019). Studija o mladima Bosna i Hercegovina 2018/2019. Sarajevo: Friedri¬ch-Ebert-Stiftung. Posjećeno: 25.6.2025. URL: https://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/15288.pdf
Tvengi, DŽ.(2019). Internet generacija: dezorijentisanost dece u digitalnom dobu. Novi Sad: Psihopolis institut.
UNICEF i RAK BiH. (2020). Medijske navike djece i stavovi roditelja. Sarajevo. Posjećeno: 25.7.2025. URL: https://www.unicef.org/bih/izvje%C5%A1taji/medijske-navike-djece-i-stavovi-roditelja.
World Health Organization (2015). World report on ageing and health. World Health Organization. Posjećeno: 25.7.2025. URL: https://iris.who.int/handle/10665/186463
Sva prava zadržana (c) 2025 Autori
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo 4.0 međunarodnom licencom.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).