WEDDING IN THE MUNICIPALITY OF METKOVIC IN THE PERIOD BETWEEN 1890 TO 1918, BASAD ON THE REGISTER OF WEDDING
Abstract
The work is based on the analysis and research on wedding registry of Metković municipality, i.e. wedding registry of parishes Metković, Dobranje,Vidonje and SlivnoRavno in the period between 1890 and 1918. The analysis of those sources provided space for the observation of the dynamics of weddings in the part of the Lower Poneretvalje. The frequency of weddings in Metkovic municipality is similar to the rest of Croatia. The maximum number of weddings is noted in February and January, whilst the minimum in December and March. Cousin marriages are more frequent in smaller communities. In this research such communities are parish Dobranje and Vidonje. The smallest number of such cases is in Metkovic which is much more open environment in comparasion to the other parish in municipality. In average, men would marry at 28.7, whereas woman at 24. The average age difference between men and women was from 4 to 6 years. Insignificant number of man got married under the age of 20 (2%). Regarding women, that numbet is slightly higher (11.01 %). Remarrying was more common amongst men(14,97%) than women (6,86%). In the period in question, value of the rate of nupciality goes: from 5,22 %. to 14,02%.in parish Metkovic; from 2,50%. to 8,70%.in parish Vidonje m 4,82%. to 10,40%. in parish Dobranje.
References
Ivanišević, F. (1910). Statistika 1910., Split: Zadružni savez, Hrvatska štamparija Trumbić i drug.
Ljubić, K. (1885). Statistika pučanstva u Dalmaciji. Zemaljski odbor Dalmatinski. Zadar: Brzotisak »Narodnog Lista«.
Manfred M. (1912). Zadnji popis pučanstva u Dalmaciji. Beč: Naklada »Adria«.
Korenčić, M. (1979). Naselja i stanovništvo Socijalističke Republike Hrvatske (1857. – 1971.). Zagreb: Djela JAZU 54.
Klaić, B. (1988). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Bego-Matijević, I., Dugandžić Ž. i Akrap A. (2009). Tranzicija mortaliteta: stanovništvo Desne na Neretvi (1870. - 1880.). Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47, 195-218.
Bertoša, S. (2001). Matične knjige kao vrelo demografske, etničke, društvene i gospodarske povijesti Pule (1613.-1815.). Časopis za suvremenu povijest 1, 175-180.
Curić, Z. (1998). Stanovništvo i naselja općine Slivno. Dubrovnik 4, 149-160.
Dugandžić Ž. (2016). Smrtnost u općini Metković od 1850. do 1918. godine, na temelju matičnih knjiga umrlih. HUM, XI, Sveučilište u Mostaru, Filozofski fakultet, Mostar, 88-113.
Krivošić, S. (1990). Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku.
Krivošić, S. (1991). Stanovništvo i demografske prilike u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u XVIII. i prvoj polovini XIX. stoljeća. Varaždin: Zavod za znanstveni rad HAZU.
Škarica, M. (1922). Topografski priručnik Dalmacije i popis stanovništva. Split: Naklada hrvatske knjižare.
Šunjić, M. (2007). Stanovništvo Rogotina na kraju 18. i u prvoj polovici 19. st. na temelju matičnih knjiga i stanja duša. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 45, 347-389.
Vekarić, N. i Vranješ-Šoljan, B. (2009). Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 47, 9-62.
Vekarić, N., Benyovski, I., Buklijaš, Levak, T., Lučić, M.,Mogorović, N., i Primorac, J. (2000). Vrijeme ženidbe i ritam poroda. Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stoljeća. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Vidović, D. (2005). Nacrt za vidonjsku antroponimiju. Folia onomastica Croatica 14, 191-216.
Vidović, D. (2006). Dobranjska prezimena. Folia onomastica Croatica 16, 147-177.
Vidović, D. (2007). Metkovsko stanovništvo u doba javnog djelovanja don Mihovila Pavlinovića. Zbornik Drugoga književnoga, znanstvenog i kulturnog susreta. Opuzen-Zagreb: Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Hrvatska kulturna zaklada, 93-112.
Vrbanić, F. (1896). Demografske prilike u južnih Slavena. Zagreb: Tisak dioničke tiskare.
Wertheimer-Baletić, A. (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Mate d.o.o.
Izvori Državnog arhiva u Zadru
Matične knjige vjenčanih župe Vidonje:
Matična knjiga vjenčanih od 1825. do 1857., sv. I, ff. 15v – 23r (Državni arhiv u Zadru).
Izvori Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu
Matične knjige vjenčanih župe Dobranje:
Matična knjiga vjenčanih od 1858. do 1896, sv. II. Ff. 1v – 53r (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Matična knjiga vjenčanih od 1897. do 1932., sv. III, ff. 1v – 53v (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Matične knjige vjenčanih župe Metković:
Matične knjiga vjenčanih od 1859. do 1876., sv. II, ff.2v – 59r (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Matična knjiga vjenčanih od 1876. do 1894., sv. IV, ff. 1r – 77r (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Matična knjiga vjenčanih od 1895. do 1920., sv. V, ff. 1v – 105r (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Matične knjige vjenčanih župe Slivno Ravno:
Matična knjiga vjenčanih od 1908. do 1949., ff. 1v – 22v (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Matična knjiga vjenčanih od 1858. do 1919., ff. 1v – 74r (Hrvatski državni arhiv u Zagrebu).
Izvori Državnog arhiva Dubrovnik, ispostava Metković
Matična knjiga vjenčanih od 1825. do 1858., ser. I, ff. 31v – 46r Državni arhiv Dubrovnik, ispostava u Metkoviću).
Nadbiskupski arhiv Split
Nepotpuni tromjesečni izlistci vjenčanih župe Slivno za slijedeće godine: 1882., 1886., 1892., 1897., 1898., 1900., 1903., 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1910., 1911., 1912., 1913., 1914., 1915., 1916., 1917., 1918.
Autori koji objavljuju u ovom časopisu pristaju na sljedeće uslove:
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).