PHENOMENOLOGICAL UNDERSTANDING OF M. WEBER’S POSTULATE OF SUBJECTIVE INTERPRETATION IN A. SCHÜTZ’S WORK
Abstract
Max Weber, as the founder of interpretative sociology, left a significant influence on phenomenological, that is, reflective sociology. His concept of understanding (Verstehen) gained a modified role in the sociological theoretical-methodological directions that emerged during the twentieth century. Understanding is not only a methodological procedure of interpreting social reality but also a condition of its intersubjectivity as a special experiential form. Therefore, in this paper, the theoretical schemes and methodological strategies of Max Weber and Alfred Schütz are problematised with the central attention to the use of the postulate of subjective interpretation. This postulate is presented within the phenomenological sociological model, primarily in the sense of the general principle of constructing types of flow-actions, that is, the typification necessary for social harmonisation of participants in the common-sense world. Since the model of scientific constructs is based on the model of common sense constructs as first-order constructs, this postulate also gained its central place in the methodological sense, as one of three possible forms – experiential, epistemological, and methodological. In the wake of all previously analysed, the specificity of the phenomenological understanding of the concept of action is also pointed out.
References
Berger, P. i Luckmann, N. (1992). Socijalna konstrukcija zbilje. Zagreb: Naprijed.
Bodlović, P. (2011). Elementarne odrednice svijesti kod fenomenologa i simboličkih interakcionista. Amalgam (5): 53‒66.
Диркем, Е. (1982). Елементарни облици религијског живота. Београд: Просвета.
Gerc, K. (1998). Tumačenje kultura. (II) Beograd: Biblioteka XX vek, Čigoja štampa.
Gordić, A. (2003). Filosofija i nauka kod poznog Huserla u radovima Zagorke Mićić. Theoria 46 (1‒4): 47‒58.
Jenkins, R. (2008). Social identity. London and New York: Routledge.
Marx, W. (2005). Fenomenologija Edmunda Husserla. Zagreb: Naklada Breza.
Opalić, P. (1996). Teorijske osnove psihoanalitičko-fenomenološkog shvatanja kolektivno iracionalnog. Sociološki pregled XXX (1): 65‒76.
Pavić, Ž. (1994). Fenomenologija i sociologija – Uvod u ’refleksivnu sociologiju’. Društvena istraživanja, Zagreb, 10‒11, 3 (2‒3): 279‒295.
Petrović, J. (2014). Beleška o tzv. novoj francuskoj sociologiji i njenim metodološkim konsekvencama – osvrt na najvažnija pitanja. U D. B. Đorđević i J. Petrović (prir.), Proučavanje društvenih pojava (str. 213‒222). Niš: Univerzitet u Nišu – Filozofski fakultet, Mašinski fakultet.
Prole, D. (2017). Povratak prirodnog stava? Schmitzovo čitanje Husserla. Filozofska istraživanja 147 God. 37 (sv. 3): 423‒434.
Risteski, A. (2016). Drugi u Huserlovoj i Šicovoj fenomenologiji. U A. Ratković (ur.), Percepcije Drugog kao drugačijeg (str. 49‒56). Zbornik radova sa II interdisciplinarnog studentskog skupa Karlovački dani slobodne misli. Knj. II. Sremski Karlovci: Centar za afirmaciju slobodne misli.
Spasić, I. (2004). Sociologije svakodnevnog života. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Šic, A. (2012). Problem društvene stvarnosti. Novi Sad: Mediterran Publishing.
Uzelac, M. (2009a). Fenomenologija kao misaoni stav i methodos. Predavanje održano na Filozofskom fakultetu u Beogradu. URL: http://www.uzelac.eu/Predavanja/07UzelacMFenomenologijaKaoMisaoniStav.pdf
Uzelac, M. (2009b). Fenomenologija. Novi Sad: Veris
Veber, M. (1976). Privreda i društvo, Tom prvi. Beograd: Prosveta.
Hall, J. (1977). Alfred Schutz, His Critics, and Applied Phenomenology. Cultural Hermeneutics Vol 4 (3): 265‒179. doi.org/10.1177/019145377700400303
Hall, J. (1981). Max Weber’s Methodological Strategy and Comparative Lifeworld Phenomenology. Human Studies (4): 131‒143.
Giddens, A. (1993). New Rules of Sociological Methods. Stanford: Stanford University Press.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).