SJEĆANJA NA RAD: RADNICI "ČAJAVECA" NAKON PRIVATIZACIJE

  • Anđela Pepić Univerzitet u Banjoj Luci
Ključne reči: post-socijalistička transformacija, privatizacija, radnici, Čajavec

Sažetak


     Radnička klasa je, barem formalno, bila formativna baza bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Transformacija sistema iz socijalističkog u kapitalistički dovela je do njihove alijenacije, siromaštva i isključenja. Transformacija, kao dio procesa neoliberalne globalizacije, sprovedena ja kroz takozvanu “šok terapiju” što je uključivalo mjere liberalizacije, privatizacije i stabilizacije. Veliki industrijski sistemi i vodeća preduzeća u društvenom vlasništvu u SFRJ su bili predmetom, često dubioznih, privatizacijskih procesa. Kroz takve procese radnici, koji su nekada bili i vlasnici i glavna pokretačka snaga preduzeća u kojima su radili, su izgubili vlasništvo i mogućnost da rade u istim. Većina istraživanja o post-socijalističkoj ekonomskoj transformaciji usmjerena su ka promjenama sistema, te ekonomskim aspektima privatizacijskih procesa i uvođenja tržišne ekonomije. Međutim, rijetka su istraživanja koja u svom fokusu imaju procese privatizacije i transformacije gledano iz ugla samih radnika. Ovaj rad ima za cilj da popuni tu prazninu dajući drugačiji osvrt na transformaciju SFRJ i država nastalih njenim raspadom. Kroz intervjue sa bivšim radnicima privatizovanih i/ili zatvorenih fabrika i industrijskih kompleksa (na primjeru fabrike "Rudi Čajavec"), u radu se analiziraju stavovi i osjećanja radnika prema radu u socijalističkoj Jugoslaviji i radu danas, kao i prema privatizaciji i procesima povezanim s privatizacijom. Istraživanjem se daje glas samim radnicima i, gledajući unatrag, daje se pristup zamišljanju rada u budućnosti sa radnicima u centru istog.

Reference

Agencija za privatizaciju FBiH. (2020). Program rada Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH sa planom privatizacije za 2020. godinu. Retrieved from http://www.apf.com.ba/press/izvjestaji/Archive.aspx?template_id=4&langTag=bs-BA&pageIndex=

Arsenijević, D. (2014). Unbribable Bosnia: The Fight for the Commons. Baden-Baden: Nomos.

Calori, A. & Jurkat, K. (2017). ̒ I’m Both a Worker and a Shareholder.’ Workers’ Narratives and Property Transformations in Postsocialist Bosnia-Herzegovina and Serbia. Südosteuropa, 65(4), 654–678. doi: https://doi.org/10.1515/soeu-2017-0043

Cvek, S., Ivčić, S. & Račić, J. (2020). „Zavađene plave kute“: radnički štrajkovi i nacionalizam oko 1990. godine. In O. Obad & Bagarić P. (Eds.), Devedesete. Kratki rezovi (pp. 77-107). Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i Jesenski i Turk.

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske – baza podataka o privatizaciji u RS (2020). Retrieved from https://www.irbrs.net/Privatizacija/PrivatizacijaRezultatiDB.aspx?tab=0&lang=cir

Kalb, D. & Halmai, G. (Eds) (2011). Headlines of nations, subtexts of class: working-class populism and the return of the repressed in neoliberal Europe. New York/Oxford: Berghan Books.

Kurtović, L. (2015). ‘Who sows hunger, reaps rage’: on protest, indignation and redistributive justice in post-Dayton Bosnia-Herzegovina. Southeast European and Black Sea Studies, 15(4), 639-659, doi: 10.1080/14683857.2015.1126095

Lazic, М. (1996). The breakdown of socialism and changes in the structure of Yugoslav society. International Review of Sociology: Revue Internationale de Sociologie, 6(2), 279-294. doi: 10.1080/03906701.1996.9971202

Lazić, M. (1998). Adaptivna rekonstrukcija elita u post-socijalističkoj Jugoslaviji. Luča, 15(1-2), 59-73.

Majstorović, D., Vučkovac, Z. & Pepić, A. (2015). From Dayton to Brussels via Tuzla: post-2014 economic restructuring as europeanization discourse/practice in Bosnia and Herzegovina. Southeast European and Black Sea Studies, 15(4), 661-682. doi: 10.1080/14683857.2015.1126093.

Mujkić, A. (2019). Ideologija, klasa i pitanje političke subjektivizacije u Bosni i Hercegovini. Politička misao, 56(2), 41-65.

Pepić, A. (2018). Kriza neoliberalne financijalizacije na evropskoj poluperiferiji – prekarnost tržišta rada u Bosni i Hercegovini. Politeia, 8(15), 121-132. doi: 10.5937/politeia0-18791

Petrović, T. (2017). Nostalgia for industrial labor in socialist Yugoslavia or Why the post-socialist affect matters. In M. Velikonja (Ed.), Nostalgia on the move (pp. 14-29). Belgrade: The Museum of Yugoslavia.

Woodward, S. (1995). Socialist Unemployment: The Political Economy of Yugoslavia 1945−1990. Princeton: Princeton University Press.

Yin, R. K. (2003). Case study research: Design and methods (3rd Ed.). London: Sage Publications.

Živković, A. (2015). From the Market...to the Market: The Debt Economy after Yugoslavia. In S. Horvat & I. Štiks (Eds.), Welcome to the desert of post-socialism: radical politics after Yugoslavia (pp. 45-64). London: Verso.

Objavljeno
2021/05/19
Broj časopisa
Rubrika
Pregledni naučni članak