RIGHT TO GOOD ADMINISTRATION IN BOSNIA AND HERZEGOVINA, WITH FOCUS ON HUMAN RIGHTS
Abstract
Good administration, good government, and good governance are the latest institutes of the rule of law and the state of law. In order to set up an administration model which would, first of all, be dedicated to citizens and to meeting their needs, their status, and their state, the principles of good administration need to be not only accepted but also operationally transposed into the domestic political and legal system. It needs to be stressed that good administration is becoming the leading model in administrative activity of both international organisations and national administrative and legal systems. The scope of work is the right to good administration in Bosnia and Herzegovina, with focus on human rights. An overview of the operationalisation of principles of good administration in Bosnia and Herzegovina is provided in the second part of the paper, through the human rights perspective. The main hypothesis in the paper is that good administration contributes to the rights of citizens but is insufficiently operationalised in the domestic administrative and legal framework, and that there are major violations of the right of citizens to good administration in Bosnia and Herzegovina. Legal exegesis method, comparative and statistical methods are predominantly used in the paper.
References
Kanska, K, (2004). “Toward Administrative Human Rights in the EU – Impact of the Charter of Fundamental Rights”, European Law Journal, vol. 10, no. 3, May 2004.
Lanza E. M. (2008). “The Right to Good Administration in the European Union: Roots, Rationes and Enforcement in Antitrust Case-Law”, Teoria del Dirrito e dello Stato, no. 1-2-3, 2008.
Vlaški, B. (2013a). Neki elementi razvojne dimenzije koncepta dobre uprave. Godišnjak Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, br. 35, Banja Luka, 2013a.
Vlaški, B. (2013b). O prisustvu i primjeni evropskih načela dobre uprave u pozitivnom pravu Republike Srpske, Moderna uprava, br. 9-10, Banja Luka, 2013b.
Wheare, K. C. (1973). Maladministration and Its Remedies. London: Stevens & Sons, London.
Mendes, J. (2009). “Good Administration in EU Law and the European Code of Good Administrative Behaviour”, European University Institute Working Papers, Law, no. 9, 2009.
Kunić, P. (2010) Upravno pravo - drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Banja Luka: Pravni fakultet i Uprava za policijsko obrazovanje.
Lilić, S. (2014). Upravno pravo i Upravnoprocesno pravo, smo izdanje. Beograd: Pravni fakultet.
Tomić, Z. (2012). Opšte upravno pravo: organizaciono, materijalno, procesno, sedmo izmenjeno i poboljšano izdanje. Beograd: Pravni fakultet.
Lilić, S., Golubović, K. (2011). Evropsko upravno pravo. Beograd: Pravni fakultet.
Milenković, D. (2019). Savremene teorije i moderna uprava. Beograd: FPN i Čigoja štampa.
Johnston, M. (2002). Good Governance: Rule of Law, Transparency and Accountability. Posjećeno 10.03. 2023. URL: https://etico.iiep.unesco.org/sites/default/files/2017-09/unpan010193.pdf. >
Tanović, M. (2018). Savremena javna uprava. Sarajevo: Fakultet za upravu.
SIGMA-OECD (2022). Monitoring Report: The Principles of Public Administration, Bosnia and Herzegovina. Paris.
Ombudsmen Republike Srbije (2023). Načela dobre uprave. Posjećeno 10.03. 2023. URL: https://www.ombudsman.rs/index.php/dobra-uprava.>
Addink, H. (2019). Good Governance: Concept and Context. Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/oso/9780198841159.001.0001.>
Jerinić, J., Vučetić, D., Stanković, M. (2022). Priručnik za za sprovođenje principa dobrog upravljanja na lokalnom nivou, II dopunjeno i izmenjeno izdanje. Beograd: Savez gradova i opština Srbije.
Povelja Europske unije o osnovnim pravima (2007). Posjećeno 10.03. 2023. URL: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A12007P.>
Koprić, et. al. (2014). Upravna znanost-javna uprava u suvremenom europskom kontekstu. Zagreb: Pravni fakultet.
Milenijumska deklaracija Ujedinjenih nacija (2000). Posjećeno 10.03. 2023. URL: https://rodnaravnopravnost.ombudsman.org.rs//attachments/013_Milenijumska%20deklaracija%20UN.pdf.>
UN (2020). Transforming our world: The 2030 Agenda for sustainable development. New York.
Lozina, D. Klarić, M. (2012) "Dobra uprava kao upravna doktrina u Europskoj uniji". Pravni vjesnik: časopis za pravne i društvene znanosti Pravnog fakulteta.
Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vol. 28 No. 2, 2012.
International Monetary Fund (1997). Good Governance, The IMF's Role. Posjećeno 13.02. 2023. URL: https://www.imf.org/external/pubs/ft/exrp/govern/govindex.htm.>
World Bank (1994). Governance: The World Bank’s Experience. Posjećeno: 13.03. 20023. URL: http://web.worldbank.org/archive/website01020/WEB/0__CON-5.HTM.>
Esty, D. C. (2007). "Good governance at the world trade organization: Building a foundation of administrative law". Journal Of International Economic Law, 10(3), 509-527. Posjećeno: 14.03. 2023. http://doi.org/10.1093/jiel/jgm026 lang="SR-LATN-RS" style="font-family: 'Minion Pro SmBd Subh', serif;">.
Milosavljević, B. (2007). Upravno pravo. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta Union.
Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH-Ombudsmen (2022, 2021, 2020, 2019, 2018). Izvještaji o rezultatima aktivnosti. Banja Luka.
Zakon o Ombudsmenu za ljudska prava BiH. (2002). Službeni glasnik BiH, br. 19/2002, 35/2004, 32/2006, 38/2006 - ispr. i 50/2008 - dr. zakon.
Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH (2018-2022). (2018). Sarajevo: Savjet ministara BiH.
Deklaracija o dobroj upravi. (2009). Službeni glasnik BiH, br. 19/09.
UNDP (2020). Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH. Sarajevo.
Pravila postupka institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH (2011). Službeni glasnik BiH, br. 104/11.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).