ODNOS GENERACIJE Z PREMA RELIGIJI
Sažetak
Ranijih godina zabilježen je povećan interes u istraživanju religioznosti različitih generacija, naročito generacije milenijalaca. Predmet istraživanja ovog rada jeste odnos generacije Z prema religiji. Kao najbrojnija populacija, koju karakteriše nesigurnost i briga za socioekonomske i bezbjednosne aspekte svijeta u kojem živimo; digitalna posredovanost i socijalizacija praćena dostupnošću interneta; rasna i etnička raznolikost; podržavanje individualne slobode i seksualne amorfnosti, oni su i prva posthrišćanska generacija koja oblikuje svijet kao nijedna generacija do sada. Predmet našeg istraživanja jesu religijske i duhovne vrijednosti koje ova generacija gaji. U radu se koriste sekundarni podaci derivirani iz istraživanja Pew Research Center, kao i studije zasnovane na kvalitativnim i kvantitativnim istraživanjima koja porede različite generacijske kohorte. Rad se sastoji iz tri dijela: u prvom dijelu iznosimo sociološke karakteristike generacije Z; u drugom dijelu objašnjavaju se popularni koncepti savremene religioznosti zajedno sa njihovim kritikama i u trećem dijelu osvrćemo se na generaciju Z kao predstavnike posthrišćanskog svijeta. Uzimajući u obzir cjelokupnu društvenu transformaciju koja prati ovu generaciju, u zaključku utvrđujemo da se generacija Z odnosi prema religiji i elementima religije kao trendovima, da je prisutno traženje „religijskih prečica“, odnosno da svoju duhovnost kanališe kroz obrede i rituale koji ispunjavaju njihove trenutne potrebe i nisu nužno vezani za jednu religiju.
Reference
Bauman, Z. (2004). Identity. Conversations with Benedetto Vecchi. Cambridge: Polity Press.
Bruce S. & Voas, D. (2010). Vicarious Religion: An Examination and Critique. Journal of Contemporary Religion, 25(2), 243‒259. DOI: 10.1080/13537901003750936
Castells, M. (1997). The Power of Identity, The Information Age: Economy, Society and Culture Vol. II. Cambridge, MA; Oxford, UK: Blackwell.
Davie, G. (2007). Vicarious Religion: A Methodological Challenge. In Nancy T. Ammerman (Ed.), Everyday Religion: Observing Modern Religious Lives (pp. 21‒35). Oxford University Press. DOI:10.1093/acprof:oso/9780195305418.003.0001
Dejvi, G. (2008). Evropa: izuzetak koji dokazuje pravilo? U: Berger, P. (prir.), Desekularizacija sveta. Preporod religije i svetska politika. (str. 81–101). Novi Sad: Mediterran Publishing.
Jaeger, H. (1985). Generations in History: Reflections on a Controversial Concept. History and Theory, 24(3), 273-292. doi:10.2307/2505170
Levickaitė, R. (2010). Generations X, Y, Z: How Social Networks Form The Concept Of The World Without Borders (The Case Of Lithuania). Creativity Studies, 3(2), 170‒183. doi.org/10.3846/limes.2010.17
Mardešić, Ž. (2007). Rascjep u svetome. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Marshall, G. (1998). A Dictionary of Sociology (2nd ed.). New York: Oxford University Press.
Nikodem, K. (2010). Religija i obitelj. Utjecaj kršćanskog identiteta na percepciju odnosa roditelja i djece. Socijalna ekologija, 19(2), 173‒194. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/59830
Nikodem, K. (2011). Religija i crkva. Pitanja institucionalne religioznosti u suvremenom hrvatskom društvu. Socijalna ekologija, 20(1), 5‒30. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/67436
Nikodem, K. i Zrinščak, S. (2019). Između distancirane crkvenosti i intenzivne osobne religioznosti: religijske promjene u hrvatskom društvu od 1999. do 2018. godine. Društvena istraživanja, 28 (3), 371‒390. https://doi.org/10.5559/di.28.3.01
Pew Research Center (2019). Generation Z Looks a Lot Like Millennials on Key Social and Political Issues. https://www.pewsocialtrends.org/2019/01/17/generation-z-looks-a-lot-like-millennials-on-key-social-and-political-issues/
Pew Research Center. (2018). Early Benchmarks Show ‘Post-Millennials’ on Track to Be Most Diverse, Best-Educated Generation Yet. https://www.pewsocialtrends.org/2018/11/15/early-benchmarks-show-post-millennials-on-track-to-be-most-diverse-best-educated-generation-yet/
Pew Research Center. (2020a). On the Cusp of Adulthood and Facing an Uncertain Future: What We Know About Gen Z So Far. https://www.pewsocialtrends.org/essay/on-the-cusp-of-adulthood-and-facing-an-uncertain-future-what-we-know-about-gen-z-so-far/
Pew Research Center. (2020b). U.S. Teens Take After Their Parents Religiously, Attend Services Together and Enjoy Family Rituals. https://www.pewforum.org/2020/09/10/u-s-teens-take-after-their-parents-religiously-attend-services-together-and-enjoy-family-rituals/
Seemiller, C., Grace, M. (2019). Generation Z. Century in the making. London: Routledge. https://doi.org/10.4324/9780429442476
Sierra Gutiérrez, L. I. (2017). Faith in the net: towards the creation of digital networks of religious acknowledgement and recognition. ESSACHESS - Journal for Communication Studies, 10(2), 93-111.
Trninić, D. (2018). Religija u ogledalu vremena. Banja Luka: Udruženje za filozofiju i društvenu misao.
Varkey Foundation. (2017). What the world’s young people think and feel. Generation Z: Global Citizenship Survey. https://www.varkeyfoundation.org/media/4487/global-young-people-report-single-pages-new.pdf
Voas, D., & Crockett, A. (2005). Religion in Britain: Neither Believing nor Belonging. Sociology, 39(1), 11–28. https://doi.org/10.1177/0038038505048998
White, J. E. (2017). Meet generation Z: understanding and reaching the new post-Christian world. Michigan: Baker Books.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).