POST-SOCIALISTS TRANSFORMATION AND CHANGES OF VALUE ORIENTATIONS: ECONOMIC LIBERALISM AND MARKET FUNDAMENTALISM
Abstract
The aim of this paper is to investigate the intensity and dispersion of value orientations of economic liberalism and market fundamentalism among young people in Bosnia and Herzegovina on two historic occasions – in the period immediately before the collapse of the Communist social order (1989) and in the period of post-Communist transformation, more precisely over the period of consolidating the neoliberal pattern of economic regulation following the impact of financial and economic crisis (2012). An analysis of empirical data will discover to what extent social consciousness, expressed in the form of value orientations, follows structural social changes that take place due to the establishing of neoliberal model of capitalistic regulation. In terms of theoretical background, the analysis relies on the theory of value-normative dissonance. The analysis of empirical data is executed by means of result comparison method of value orientations sum scales where such an analysis is possible, while in other cases a simpler method of pattern descriptive analysis is performed, along with comparison of individual items. The data used was collected in the respective survey entitled ‘Social Structure and Quality of Life’, conducted in 1989 in all the republics of the former Yugoslavia, and ‘Value Orientation and Attitude Towards Social Changes’, conducted in 2012 in the Doboj region of Bosnia and Herzegovina.
References
Džafić, Z. (2006). Preduzetnička ekonomija – mala i srednja preduzeća u funkciji restrukturiranja tranzicijskih privreda, Tuzla: Danfas.
Golubović, Z., Kuzmanović B. i Vasović M. (1995). Društveni karakter i društvene promene u svetlu nacionalnih sukoba, Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju.
Harrison, D. (1988). The Sociology of Modernization and Development. London: Unwin Hyman.
Haverić, T. (2016). Ethnos i demokratija: slučaj Bosne i Hercegovine, Sarajevo: Centar za javno pravo.
Hodžić, A. (1991). Društvena struktura i kvaliteta života, Sociologija, Vol. XXXIII, broj 3.
Inglehart, R., Welzel C. (2007). Modernizacija, kulturna promjena i demokracija, Zagreb: Politička kultura.
Janković, A. (2019). Nacionalizam kao strukturalna prepreka u demokratizaciji bosanskohercegovačkog društva, Sociologija, Vol. LXI, broj 1; http://www.sociologija.org/admin/published/2019_61/1/620.pdf
Janković, A. (2016). Promene vrednosnih orijentacija mladih u periodu postsocijalističke transformacije, Sociološki diskurs, Vol. VI, broj 11, str. 5‒34.
Janković, A. (2014). Teorije modernizacije i njihova primena u objašnjenju postsocijalističke transformacije u Centralnoj i Istočnoj Evropi, u: Z. Milošević i Ž. Đurić prir. Dezintegracija država i identitet (Zbornik radova sa međunarodnog naučnog skupa), Beograd: Institut za političke studije.
Janković, A. (2011). Preduzetništvo i mladi – preduzetničke orijentacije mladih u Doboju, Bijeljina: Slobomir P univerzitet.
Krneta, D. (2004). Vrijednosti u svjetlu društvenih promjena, knjiga prva, Banja Luka: Oslobođenje.
Kuljić, T. (2002). Prevladavanje prošlosti. Uzroci i pravci promene slike istorije krajem XX veka, Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Lazić, M., Pešić J. (2013). Društvene promene i promene vrednosnih orijentacija pripadnika osnovnih klasa u Srbiji“ u: M. Lazić i S. Cvejić prir. Promene osnovnih struktura društva Srbije u periodu ubrzane transformacije, Beograd: ISIFF.
Lazić, M., Pešić J. (2012). Making and Unmaking State Centered Capitalism in Serbia, Beograd: Čigoja štampa.
Lazić, M. (2011). Čekajući kapitalizam. Nastanak novih klasnih odnosa u Srbiji, Beograd: Službeni glasnik.
Lazić, M. (2011a). Postsocijalistička transformacija i restratifikacija u Srbiji, Politička misao, god. 48, br. 3, str. 123‒144.
Lazić, M., Cvejić, S. (2007). Class and Values in Postsocialist Transformation in Serbia, International Journal of Sociology, Vol. 37, No. 3, pp. 54‒74.
Lazić, M. (2005). Promene i otpori, Beograd: Filip Višnjić.
Lazić, M., Cvejić S. (2004). Promene društvene strukture u Srbiji: slučaj blokirane postsocijalističke transformacije, u: A. Milić ur. Društvena transformacija i strategije društvenih grupa, Beogard: ISIFF.
Lazić, M. ur. (2000). Račji hod. Srbija u transformacijskim procesima, Beograd: Filip Višnjić.
Lazić, M. (1996). Delatni potencijal društvenih grupa, Sociologija, br. 2, str. 259‒288.
Lazić, M. (1995). Pristup kritičkoj analizi pojma tranzicije, Luča, XII/1‒2, Nikšić: Filozofski fakultet.
Lazić, M. ur. (1994). Razaranje društva. Jugoslovensko društvo u krizi 90-ih, Beograd: Filip Višnjić.
Lazić, M. (1987). U susret zatvorenom društvu. Klasna reprodukcija u socijalizmu, Zagreb: Naprijed.
Linc, H., Stepan, A. (1998). Demokratska tranzicija i konsolidacija. Južna Evropa, Južna Amerika i postkomunistička Evropa, Beograd: Filip Višnjić.
Marković, G. (2009). Demokratija na bosanski način (tekst objavljen 01. 09. 2009. na sajtu Peščanika https://pescanik.net/demokratija-na-bosanski-nacin/)
Marković, P. (2012). Trajnost i promena. Društvena istorija socijalističke i postsocijalističke svakodnevnice u Jugoslaviji i Srbiji, Beograd: Službeni glasnik.
Matić, M. (2005). Liberalizam, populizam i demokratija, Beograd: Institut za političke studije.
Mihailović, S. ur. (2011). Dometi tranzicije od socijalizma ka kapitalizmu, Beograd: Friedrich Ebert Stieftung.
Nadaždin Defterdarević, M. (2014). Ljudska prava u Bosni i Hercegovini – pretpostavke uspješne realizacije, u: M. Čokić, J. Alihodžić, ured. Javni i privatni aspekti nužnih pravnih reformi u Bosni i Hercegovini: Koliko daleko možemo ići? (Zbornik radova sa naučne konferencije održane 13 ‒ 14. 12. 2013), Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli.
Pantić, D. (2005). Da li su vrednosti građana bivših komunističkih zemalja slične, Novi Sad: Zbornik matice srpske za društvene nauke, br. 118‒119.
Pantić, D. (1990). Promene vrednosnih orijentacija mladih u Srbiji, Beograd: IDN i Centar za politikološka istraživanja i javno mnenje.
Pantić, D. (1990a). Karakteristike moderne ličnosti i psihološka struktura modernizma kao vrednosne orijentacije, Psihologija, Vol. XXIII, br. 3‒4.
Pantić, D. (1990b). Vrednosti mladih u vreme krize, u: S. Mihailović ur. Deca krize, Beograd: Centar za politikološka istraživanja i javno mnjenje.
Pantić, D. (1981). Vrednosne orijentacije mladih u Srbiji, Beograd: Izdavačko-istraživački centar SSO Srbije.
Pantić, D. (1977). Vrednosti i ideološke orijentacije društvenih slojeva, u: M. Popović ur. Društveni slojevi i društvena svest, Beograd: Centar za sociološka istraživanja Instituta društvenih nauka.
Pešić, J. (2014). Promene vrednosnih orijentacija ekonomske elite – ekonomski i politički liberalizam, u: M. Lazić ur. Ekonomska elita u Srbiji u periodu konsolidacije kapitalističkog poretka, Beograd: Čigoja štampa.
Popović, M. ur. (1977). Društveni slojevi i društvena svest, Beograd: Centar za sociološka istraživanja, Institut društvenih nauka.
Sekulić, D. (2014). Identitet i vrijednosti. Sociološka studija o hrvatskom društvu, Zagreb: Politička kultura.
So, A. (1990). Social Change and Development: Modernization, Dependency and World-Systems Theories. Newbury Park, Calif.: Sage.
Stark, D., Bruszt L. (2001). One Way or Multiple Paths: For a Comparative Sociology of East European Capitalism, American Journal of Sociology, Vol. 106, No. 4., pp. 1129-1137.
Sztompka, P. (1999). The Sociology of Social Change, Oxford UK & Cambridge USA: Blackwell.
Vratuša, V. (2012). Tranzicija ‒ odakle i kuda?, Beograd: Čigoja štampa.
Wallerstein, I. (1974/1986). Suvremeni svjetski sistem, Zagreb: Cekade.
Zeman, Z. (2004). Autonomija i odgođena apokalipsa. Sociologijske teorije modernosti i modernizacije, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Županov, J. (1970). Egalitarizam i industrijalizam, Sociologija, god. XII, br. 1, str. 5‒45.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga "Creative Commons Attribution licencom" koja omogućava drugima da dijele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju članka objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je članak izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni članak onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) prije ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmjeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog članka (Vidi Efekti otvorenog pristupa).